Avatar photo

Autor

Nebojša Novaković

27. mart 2021.

21

Genetičke veze Krajine i Crne Gore

POREKLO I MIGRACIJESrpsko stanovništvo Bosanske Krajine (Krajine uopšte) najvećim delom vodi poreklo iz Hercegovine, Crne Gore, Raške i Starog Vlaha. Seobe ka Krajini odvijale su se mahom tokom 16. veka i bile su etapnog karaktera. Tada je Severnu Dalmaciju, Bosansku Krajinu i Liku naselilo srpsko stanovništvo u vlaškom statusu. Kasnije…

› više informacija

20. mart 2021.

1

Krajiški Nikšići – poreklo i genetički profil porodica

Na prostoru Krajine postoji grupa međusobno srodnih porodica sa slavom Sv. Luka. U pitanju su Opačići, Kljajići, Bandići, Čubrile, Ševići (Ševe), Košutići, Bilbije, Mićići i Draškovići.„Za njih postoji predanje da su od Nikšića, štaviše spominju i Nikšu vojvodu, koji je od Niša došao u Nikšić. Jedno su sa Bilbijama i…

› više informacija

13. mart 2021.

1

Haplogrupa J2a-Z6055>Y14439 među Srbima

Starost i rasprostranjenost podgranePodgrana J-Y14439 predstavlja deo šire J-Z6055 porodice (TMRCA 11100 god.). Filogenetski niz: J2-M172>M410>L26>Z6055>Y7010>Y13128>Y14434>Y14439. Na osnovu trenutnih rezultata (https://www.yfull.com/tree/J-Y14439/), starost ove podgrane procenjuje se na nekih 4000 godina (oko 2000 pre n.e.).Haplogrupa J-Z6055, kroz svoje različite podgrane, prisutna je širom mediteranskog sveta. Od Indije na istoku, do Velike…

› više informacija

11. mart 2021.

1

Rod Pilipović-Predojević R1a-Z280>YP951

Poreklo i srodne porodicePripadnici krajiškog roda Pilipović-Predojević rašireni su na prostoru Bosanske Krajine, posebno u oblasti Srednjeg Pounja i Unca. Osim Pilipovića i Predojevića, ovom rodu pripadaju još Ćojanovići, Bubale, Brdari, Galini i Šljivari. Svi slave Alimpijevdan (Sveti Alimpije Stolpnik).Pilipovićima je matica Veliki Cvjetnić (Unac), dok su se Predojevići iseljavali…

› više informacija

6. mart 2021.

1

Unac u Bosanskoj Krajini – poreklo porodica i genetička slika

Unac je oblast oko istoimene reke, u zapadnom delu Bosanske Krajine. Nalazi se nedaleko od Tromeđe (mesta gde se spajaju Dalmacija, Lika i Bosna), a u izvorima se prvi put pominje početkom 14. veka.Pripadaju mu sledeća mesta: Rore, Preodac, Tičevo, Crni Vrh, Štrpci Veliki, Štrpci Mali, Prekaja, Ljeskovica, Mrđe, Mokronoge,…

› više informacija

2. mart 2021.

5

Poreklo nekih krajiških porodica koje slave Svete Vrače (Sveti Kozma i Damjan)

Na prostoru Like, Bosanske Krajine, Severne Dalmacije, Korduna i Banije javlja se, kod Srba prilično retka, slava Sveti Kozma i Damjan (u narodu Sveti Vrači). Kod Srba iz Bosne i Hercegovine javlja se u Krajini (56%) i srednjoj Bosni (40%), dok se u istočnoj Bosni veoma retko sreće.U srednjem Pounju…

› više informacija

20. decembar 2020.

3

Bosansko Grahovo, Glamoč i Livno – genetička slika

PIŠE: Nebojša Novaković, urednik Srpskog DNK projektaSrpsko stanovništvo Glamoča, Bosanskog Grahova i Livna uglavnom je međusobno povezano. Poreklom je iz okolnih oblasti i Dalmacije, a dalje poreklo upućuje na Hercegovinu i Crnu Goru. Ima i nešto direktnih doseljenika iz ovih krajeva.Ova oblast bila je važna etapna stanica na putu ka…

› više informacija

1. decembar 2020.

0

O poreklu nekih starosedelačkih porodica iz Bosanske Krajine

Starosedeocima u Bosanskoj Krajini smatraju se sve porodice koje je tamo “zatekla” okupacija Bosne i Hercegovine (1878). Čini se da se svi doseljenici sa Zmijanja mogu svrstati u starosedeoce, iako su mnogi od njih u zapadne delove Bosanske Krajine (Pounje, Podgrmeč, Potkozarje) došli preko Like i Severne Dalmacije.U Srednjem Pounju…

› više informacija

28. novembar 2020.

2

Slavljenici Markovdana u Krajini

U Bosanskoj Krajini i Lici izdvaja se grupa međusobno povezanih porodica sa retkom slavom – Markovdan. PorekloPrema Milanu Karanoviću, reč je o starosedeocima u Bosanskoj Krajini. U Pounje, i druge delove Krajine, iseljavali su se sa Zmijanja, gde su nekada bili jedno sa starosedelačkom (kneževskom) porodicom Kneževića. Isti su rod i…

› više informacija

27. novembar 2020.

3

Krajiški Stupari (Lazarevdan) – poreklo i genetika

Prezime Stupar se najčešće sreće u zapadnim srpskim krajevima (Bosanska Krajina, Zapadna Slavonija). Krajiški Stupari slave različite slave (Lazarevdan, Aranđelovdan, Časne verige, Alimpijevdan, itd) i nisu svi povezani. Samo prezime je najverovatnije nadimačkog karaktera (stupa, drvena alatka) i kao takvo je moglo nastajati nezavisno i u različitim oblastima.PorekloNajbrojniji Stupari na…

› više informacija