Ružić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

Ružić je selo kod Drniša (Dalmacija), na južnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Moseć. Ružić u užem smislu se nalazi u samom podnožju Moseća, dok su Gajine i Bučić na glavicama (uzvišenjima) u polju, a u prošlosti su vođena kao zasebna naselja. Iz 1485. postoje zapisi sela Buhaja (Ružić u užem smislu) i Bučića (zapisan Toma Bučić iz istoimenog sela). Između Ružića i Moseća postojala je tvrđava Buhaj po kojoj je selo dobilo ime. U svim turskim defterima iz 16. i početka 17. vijeka, navode se sela Buhaj/Buhajci, Gajin i Bučić. Kasniji naziv Ružić nastao je po istoimenom vlaškom rimokatoličkom plemenu doseljenom iz zapadne Hercegovine. Oni su u Petrovom polju imali svoj katun , kome su pripadali današnji Ružić, Sedramić i Moseć, a odatle su se kretali i prema Šibeniku. Neraskidiva veza Ružića, Sedramića i Moseća nastavljena je i tokom mletačke vladavine, kada su na čelu bile harambaše Obućine. Većina prezimena je od davnina istovremeno prisutna u sva tri sela. Bučić je u početku turske vladavine popisivan u okviru Otavica, a od 1574. se izdvaja kao posebno selo, jedino koje je bilo isključivo muslimansko. Tu je u 20. vijeku podignut Mauzolej Ivana Meštrovića iz Otavica. Rimokatolici pripadaju župi Gradac i tamo se sahranjuju kod crkve Sv. Marije, a pravoslavci Lunići u Kričkama, kod Sv. Đurđa.

Popis stanovništva 1830. godine: rimokatolika 302, pravoslavaca 52 (ukupno 354).

Popis stanovništva 1991. godine: Hrvata 358, Srba 98, ostalih 7 (ukupno 463).

PRAVOSLAVCI

LUNIĆ – Đurđevdan

• 1689. Petar Lunić je među doseljenicima iz Janja kod Šipova (Bosna) u Bitelić, a Lunići su imali posjede i u Ružiću; 1710. u Ružiću su popisani Petar i Jovan Lunić; 1735. Nikola, Pavle i Savko Lunić; 1755. Simo, Jovan, Luka i Petar Lunić; u Biteliću ih više nije bilo u 20. vijeku; 1948. popisana su 103 Lunića u Ružiću (tada zavedeni pod Kričke).

PRAVOSLAVCI/RIMOKATOLICI

MILAKOVIĆ – Đurđevdan

• krajem 19. i početkom 20. vijeka u Ružić dolaze sa Moseća kao pravoslavci i kao grkokatolici/rimokatolici (prvobitno su svi bili pravoslavci, a unijaćenjem 1830-ih neki postaju grkokatolici, pa zatim rimokatolici); 1878. pravoslavac Damjan/Dakula Milaković pok. Tome se navodi kao stanovnik i Moseća i Ružića; 1915. grkokatolik/rimokatolik Nikola Milaković pok. Ignjata je umro u Ružiću; 1948. popisano je 6 Milakovića u Ružiću.

RIMOKATOLICI

VESTIĆ/VEŠTIĆ

• 1590. Nikola Festić; 1611. Nikola Festić-Marković, Nikola Festić pok. Tome i Juraj Festić-Antonović; 1613. Nikola Festić-Tomić;  1734. umro Martin Veštić; 1756. Ilija Vestić; 1948. popisan je 51 Veštić/Vestić u Ružiću.

ELEZ 

• 1712. Mio Elez; 1756. Toma Elez sa Moseća ima posjede u Ružiću; 1948. popisano je 9 Eleza u Ružiću.

PARAĆ

• 1756. Toma Parać; krajem 18. vijeka Ivan i Ante Parać; nevezano za njih, u istom periodu su postojali Paraći u Bučiću; 1948. popisan je 21 Parać u Ružiću (uključujući Bučić).

ZEKONJA (ogranak Obućina)

• 1769. Božo Obućina-Zekonja; odselili u Bošnjake kod Županje, a u Ružiću ih 1948. više nije bilo.

ZVICER (vjerovatno ogranak Obućina)

• krajem 18. vijeka Toma Zvicer i sin Martin; 1948. popisano je 7 Zvicera u Ružiću.

ŠARIĆ (ogranak Obućina)

• početkom 19. vijeka Ivan i Josip Šare u Ružiću, a još neki Šarići sa Moseća i Sedramića su imali objekte; 1948. popisano je 27 Šarića u Ružiću.

DUGEČ (ogranak Obućina)

• 1756. Mate Dugeč-Obućina i Šime Dugeč-Obućina; 1878. Jure, Marko i Grgo Dugeč pok. Šimuna; 1948. popisan je 21 Dugeč u Ružiću.

SKEJO (ogranak Obućina)

• 1878. Šimun Skejo pok. Martina, doseljenik sa Sedramića; 1948. popisano je 16 Skeja u Ružiću.

BUNARDŽIJA

• 1756. Pava i Brne Bunardžija; krajem 18. vijeka Stipan Bunardžija; 1948. popisan je 1 Bunardžija u Ružiću.

ŠPERANDA (ogranak Paraća sa Moseća)

• krajem 19. vijeka Stipan Šperanda se doselio sa Moseća, kod Bunardžija; 1948. popisano je 6 Šperanda u Ružiću.

MIJATOVIĆ

• početkom 19. vijeka Cvitko Mijatović sa Moseća imao pojatu; 1878. Šimun Mijatović pok. Nikole u Ružiću; 1948. popisano je 14 Mijatovića u Ružiću.

PUĆO

• 1856. Andrija Pućo dobio Petra, a Marko Pućo pok. Andrije vlasnik kuće 1878. godine (kovači čija je matica u Kanjanima); 1948. popisano je 8 Puća u Ružiću.

BILAGA (od 18. do početka 20. vijeka)

• krajem 18. vijeka Pavle Bilaga koji je imao Vranju i Juru; vjerovatno ogranak Obućina, moguće od Nikole Obućine-Bile sa katastra 1756; Pavle/Pava Bilaga bio živ 1914. godine, a prezime ne postoji 1948. (njihova kuća pripada Elezima).

U Gajinama:

VALIDŽIĆ (nadimak Šešula u 19. vijeku)

• 1707. Luka i Toma Validžić; 1708. Šimun Validžić; 1756. Nikola, Jure, Marijan, Nikola pok. Petra, Ivan pok. Jure i Toma Validžić; značajna porodica koja se u doba turske vladavine selila u Ljubitovicu kod Trogira (od njih prezimena Turković, Alajbeg, Rapić, Munjiza, Debak, Muselin) i na područje Oklaja u Promini (Validžić i Svetina – po Svetinu Validžiću iz 1680-ih), a od Validžića su i Vrbatovići iz Umljanovića; 1948. popisano je 11 Validžića u Ružiću.

DEBAK (ogranak Validžića)

• krajem 18. vijeka Jure Validžić-Debak; 1948. popisano je 9 Debaka u Ružiću.

BILAĆ (ogranak Validžića)

• krajem 18. vijeka Ivan i Dujam Bilać; 1948. popisano je 14 Bilaća u Ružiću.

MARIJAN (ogranak Validžića)

• 1756. Marijan Validžić; krajem 18. vijeka Nikola Marijan; 1948. popisana su 4 Marijana u Ružiću.

JUKICA (ogranak Validžića)

• 1756. Ivan pok. Jure Validžić (vjerovatno predak), a krajem 18. vijeka Jure Jukica; 1948. popisano je 69 Jukica u Ružiću.

U Bučiću:

BOJČIĆ

• 1712. Marko Bojčić; krajem 18. vijeka Ivan i Bartul Bojčić; fra Lujo Plepel 1933. navodi Bojčiće iz Bučića kao pokrštene muslimane, tj. selo Alije Bojčića, a u jednom mletačkom izvoru selo Kričke se navodi kao nekadašnji posjed begova Bojića koji su prihvatili hrišćanstvo, a to bi trebalo biti za vrijeme Kandijskog rata (Bojčići u Kričkama su izdvojeni u plodnom polju koje se zove Begluk); Tadija Bojčić je bio rimokatolik 1680-ih, kada se sa mnogim drugim ljudima sa turske teritorije povukao u Šibenik, na početku Morejskog rata; 1948. popisana su 64 Bojčića u Ružiću.

VUKIČEVIĆ

•  1733. u Bučiću Cvitko Vukičević; 1756. Frane, Ive i Jakov Vukičević, te Jure Kalpić-Vukičević;  1948. popisana su 2 Vukičevića u Ružiću.

PARAĆ

• 1756. Ivan Perać u Bučiću; 1948. popisan je 21 Parać u Ružiću.

PIUK/PIJUK 

• 1737. u Bučiću umrla Antica Pijuk; 1948. popisana su 23 Pijuka u Ružiću.

ARAMBAŠIĆ-KUKELJ  (u 18. i 19. vijeku)

• 1712. Andrija Arambašić; krajem 18. vijeka Grgo Arambašić-Kukelj; nije ih bilo 1948.

GABRIĆ

• 1879. Bariša Gabrić pok. Martina, koji je došao iz Otavica, a zaselak je kasnije formiran između Velikog i Malog Midenjaka; 1948. popisano je 19 Gabrića u Ružiću.

Izvori:

• Mletački katastri i matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (istraživački rad autora).
• Podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god. (osim o Bojčićima i Validžićima koji nisu razmatrani u toj knjizi).
• Podaci o Vestićima su preuzeti iz rada “Morlaci u Šibeniku između Ciparskog i Kandijskog rata”, Kristijan Juran, 2015. god.
• Podaci o doseljavanju Lunića u Bitelić su iz knjige “Srbi u Cetinskoj Krajini”, Božidar Simić i Filip Škiljan, 2017.
• Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.