Otavice (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

Otavice su selo kod Drniša (Dalmacija), na istočnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Svilaje. Postoji zapis o selu iz 1356. godine, a pod istim imenom je zapisivano i u turskim defterima 16. vijeka. Turci su u okviru Otavica u početku zapisivali i Bučić, koji je danas dio Ružića (tu je Mauzolej Ivana Meštrovića). Krajem 16. i početkom 17. vijeka Otavice su imale svog kneza – Nikolu, sina Tome.

Popis stanovništva 1830. godine: rimokatolika 263, pravoslavaca 8 (ukupno 271).

Popis stanovništva 1991. godine: Hrvata 271, Srba 2. Jugoslovena 1, ostalih 9 (ukupno 283).

PRAVOSLAVCI

ŠEGULJ – Jovanjdan

• 1735. Stojak/Stojan Šegojević; 1756. Petar Šegojević; oko 1750. rođen Ilija Šegulj; 1948. godine popisan je 21 Šegulj u Otavicama.

RIMOKATOLICI

RELJANOVIĆ (u 19. vijeku nadimci Galac i Kljajić)

• 1617. Stipan Hreljanović pok. Lovre i Filip Hreljanović pok. Mate iz Kričaka i 1650. Grgur Hreljanović u Šibeniku (moguće da su istog roda sa današnjim Reljanovićima); 1684. kapetan Petar Reljanović se sa svojim ljudima iz Petrova polja (pod Turcima) sklonio u Šibenik na početku Morejskog rata; 1710. u katastru Otavica su Petar Reljanović pok. Ivana, Mate Reljanović pok. Lovre i Luka Reljanović; 1706. Luka Reljanović; 1707. Lovre Reljanović; 1711. umro Mate Reljanović; 1756. Ilija, Ivan i Jadre Reljanović; 1948. godine popisana su 103 Reljanovića u Otavicama.

GABRILOVIĆ (u 19. vijeku nadimci Meštrović i Beader)

• 1706. Petar Gabrilović; 1710. Ilija Gabrilović pok. Mihe, Jerolim/Jerko Gabrilović pok. Mihe (navodi se da je u Bučiću), Petar Gabrilović pok. Filipa i Manda Gabrilović, udova pok. Mate sa sinom i ćerkom; 1735. Ilija i Ivan Gavrilo/Gavrilović, te Ilija Biader (kasnije dvojno prezime); 1756. Ivan Gabrilović, Petar Gabrilović-Beader i Ilija Gabrilović-Mešter; 1948. godine popisana su 23 Gabrilovića u Otavicama.

MEŠTROVIĆ (ogranak Gabrilovića)

• 1756. Ilija Gabrilović-Mešter; 1850. Ivan Gabrilović-Meštrović; 1948. godine popisana su 44 Meštrovića u Otavicama.

GABRIĆ (ranije Komlen/Komlenović)

• 1710. Marko Komlenović pok. Komlena; 1735. Gabre Komlen (od njega su Gabrići); 1756. Gabre, Jadre i Luka Komlen; oko 1800. Ante Gabrić; 1684. je u Šibeniku, među ljudima koji su se sklonili sa turske teritorije na početku Morejskog rata, bio pravoslavac Komlen Vujičić – ljekar, inače u skupini harambaše Reljanovića iz Otavica (imao je sinove Prodana, Jovana i Marka); 1948. godine popisana su 43 Gabrića u Otavicama.

NAKIĆ (nadimak Čulin u 19. vijeku)

• 1710. Dujam Nakić pok. Tome i Ilija Nakić pok. Pavla; 1756. Nikola, Jadre i Frane Nakić, Brne Nakić-Pauk, Ive Nakić-Pauk; oko 1800. Mio Nakić-Čulin; 1948. godine popisana su 22 Nakića u Otavicama.

PAUK 

• 1710. Ilija Pauk pok. Jakova, Marko Pauk pok. Jakova, Šimun Pauk pok. Vuke, Stipan i Grgo Pauk (za Marka i Šimuna se navodi da su u Blizni kod Trogira, a za Stipana i Grgu da su u Čavloglavama – u oba sela postoji i danas prezime Pauk); 1756. Petar Pauk i Marko Pauk-Pelija; 1948. godine popisano je 6 Pauka u Otavicama.

SUČIĆ

• 1710. Frane Sučić pok. Ivana; 1733. umro Mio Sučić; 1756. Ante i Frane Sučić; 1948. godine popisana su 124 Sučića u Otavicama.

CIGIĆ (ranije Marinović)

• 1710. Petar Marinović-Cigić pok. Šimuna iz Pakova Sela u katastru Otavica, te Marko i Petar Marinović pok. Andrije; 1735. Toma Cigić; 1756. Stipan i Toma Cigić.

MATIĆ

• 1756. Petar Matić; 1948. godine popisano je 20 Matića u Otavicama.

PILIPOVIĆ ( u 19. vijeku nadimak Šubašić)

• 1756. Mio Pilipović; 1850. Jure Pilipović-Šubašić; 1948. godine popisano je 17 Pilipovića u Otavicama.

VUKUŠIĆ

• krajem 18. vijeka došao Petar Vukušić čija je supruga bila Gabrilović; 1948. godine popisana su 3 Vukušića u Otavicama.

SAMARDŽIJA

• oko 1850. Nikola Samardžija; 1948. godine popisano je 7 Samardžija u Otavicama.

KUROBASA (u 18, 19. i početkom 20. vijeka)

• 1756. Toma Kurobasa; 1850. Jerko Kurobasa.

Izvori:

• Mletački katastri i matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (istraživački rad autora).
• Podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god.
• Podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka (Reljanović i Komlen) su preuzeti iz knjiga Kristijana Jurana – “Morlaci u Šibeniku između Ciparskog i Kandijskog rata”, 2015. god, i “Stari i Novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća”, 2016. god.
• Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.