Baljci su selo kod Drniša (Dalmacija), na jugoistočnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Svilaje. Baljci su zavučeni iza brda Sinjal, u manjem polju, na višem terenu (kao i stari Gradac), tako da se ne vide iz Petrova polja. Stari naziv sela bio je Suhovare i pod tim imenom je zapisivano u turskim defterima 16. vijeka. Vremenom se ustalio naziv Baljci po prezimenu/plemenu Baljaka. Kod Bileće u Hercegovini postoje susjedna sela Mirilovići i Baljci, isto kao što je slučaj u Petrovom polju, a stanovništvo nesumnjivo potiče iz tog kraja. Suhovare (Baljci) i Brečević (Mirlović Polje) popisani su u turskim defterima još 1497/98. godine, što dokazuje da je istočni dio Petrovog polja osvojen decenijama prije samog Drniša. U Suhovarama se u 16. vijeku javlja titula vojvode (vjerovatno su bili martolosi), a odatle je po svemu sudeći naseljen Žegar kod Obrovca, budući da se stanovništvo pomicalo prema zapadu nakon turskih osvajanja. U oba sela više rodova/prezimena slavi Lazarevu subotu, a DNK testiranjem (Y hromozom) po muškoj liniji, dokazana je veza, tj. zajednički predak (haplogrupa I2a-PH908>Y32084>PH3310>A20333>FT25902>FT18830).

Popis stanovništva 1830. godine: pravoslavaca 392, rimokatolika 24 (ukupno 416).
Popis stanovništva 1991. godine: Srba 453. Hrvata 13, ostalih 4 (ukupno 470).
PRAVOSLAVCI
MILANKOVIĆ – Lazarevdan
- 1684. Lazo Milanković među pravoslavcima sa turske teritorije (drniškog područja) sklonjenim u Šibenik; 1711. Jovan Milanković. pok. Novaka u Baljcima; 1756. Lazo Milanković; 1948. godine popisan je 131 Milanković u Baljcima.
JANKOVIĆ – Lazarevdan
- 1711. Janko Knežević (vjerovatno predak); oko 1750. rođen Riste, a oko 1760. Toma Janković; 1948. godine popisano je 55 Jankovića u Baljcima.
JOŠIĆ – Lazarevdan
- 1711. Jovan Jošić; 1756. Luka i Nikola Jošić; 1948. godine popisano je 28 Jošića u Baljcima.
KLISURIĆ – Lazarevdan
- 1711. Todor Klisurić; 1756. Božo i Miajlo Kisurić; 1948. godine popisano je 56 Klisurića u Baljcima.
GEGIĆ – Lazarevdan
- oko 1730. rođen Jovan Gegić; 1948. godine popisana su 32 Gegića u Baljcima.
BIBIĆ (u 19. vijeku nadimci Lošeta, Drljan i Amidža) – Nikoljdan
- 1628. Radivoj Bibić iz Baljaka; 1711. Sava, Nikola, Jovan i Stevan Bibić; 1756. Lazo, Filip, Toma, Petar, Petar zvani Lošeta, Ilija i Bože Bibić; 1948. godine popisana su 54 Bibića u Baljcima.
BEŠEVIĆ – Nikoljdan
- 1711. harambaša Jovan Bešević, Jovan Bešević pok. Miloša, Jovan Bešević pok. Obrada, Novak Bešević, Boroje Bešević; 1709. u Žitniću su imali posjede kapetan/harambaša Jovan Baljak iz Baljaka i Novak Baljak iz Baljaka, a to su jedino mogli biti Beševići (krsna slava prezimena Baljak iz Žitnića je isto Nikoljdan); Beševići su generacijama bili glavari sela Baljci; 1948. godine popisana su 92 Beševića u Baljcima.
TARLAĆ (ogranak Beševića) – Nikoljdan
- 1756. Ivan/Jovan Bešević-Tarlać; 1948. godine popisano je 13 Tarlaća u Baljcima.
OBRADOVIĆ (ogranak Beševića) – Nikoljdan
- 1711. Jovan Bešević pok. Obrada; 1756. Ivan/Jovan Bešević-Obradović; 1948. godine popisano je 16 Obradovića u Baljcima.
ARAMBAŠIĆ (ogranak Beševića) – Nikoljdan
- 1756. arambaša Stojan Bešević (vjerovatno predak); u 19. vijeku Todor Arambašić; 1948. godine popisano je 13 Arambašića u Baljcima.
BAŠIĆ (vjerovatno ogranak Beševića)- Nikoljdan
- oko 1720. rođen Andrija Bašić; 1948. godine popisana su 73 Bašića u Baljcima.
DŽALETA (vjerovatno ogranak Beševića ili Bibića) – Nikoljdan
- 1757. Simo Džaleta dobio kćer, a oko 1740. rođen Petar Džaleta; 1948. godine popisan je 21 Džaleta u Baljcima.
TETEK (vjerovatno ogranak Bibića) – Nikoljdan
- 1766. Lazo Tetek; 1948. godine popisano je 5 Teteka u Baljcima.
MAKSIĆ (ogranak Bibića) – Nikoljdan
- 1730-ih rođen Marko Bibić-Maksić; iščezli iz sela u 20. vijeku.
BOGDANOVIĆ (u 16. 17. i 18. vijeku)
- 1601. braća Vuško i Radivoj Bogdanović; od Bogdanovića su nastali Mudrići, Romci i vjerovatno još neka prezimena.
MUDRIĆ (ranije Bogdanović)
- 1709. Ilija Bogdanović iz Baljaka imao posjed u Žitniću, a prezime se navodi i kao Bogdanović-Mudre; krajem 18. vijeka Marko Mudrić; 1948. godine popisan je 1 Mudrić u Baljcima.
ROMAC (ranije Bogdanović) – Đurđevdan
- 1711. Jovan, Luka i Ilija Bogdanović; 1756. Jovan Bogdanović-Romac; 1948. godine popisana su 4 Romca u Baljcima.
GLIGORIĆ – Đurđevdan
- oko 1750. Jovan Gligorić, a rođeni Aleksa i Krstan Gligorić; 1948. godine popisana su 3 Gligorića u Baljcima.
GUTIĆ – Đurđevdan
- oko 1750. rođen Jovan Gutić; 1948. godine popisano je 7 Gutića u Baljcima.
TOŠIĆ – Đurđevdan
- oko 1760. rođen Stojan Tošić; 1948. godine popisano je 8 Tošića u Baljcima.
BAIĆ (u 18. i 19. vijeku)
- 1740-ih Jovan Baić.
BOROJEVIĆ (ogranak Beševića iz 18. i 19. vijeka) – Nikoljdan
- 1711. Boroje Bešević; 1756. Petar Bešević-Borojević.
PUĐAŠ (u 18. i 19. vijeku)
- 1756. Marko Puđaš; iselili u Mirkovce kod Vinkovaca.
SINČEVIĆ (postojali u 18. i 19. vijeku)
- oko 1750. rođen Sava Sinčević.
KNEZ (postojali u 18. i 19. vijeku)
- oko 1740. rođen Jakov Knez; iselili u Slavoniju/Srem sredinom 19. vijeka.
RIMOKATOLICI
GUGIĆ
- 1756. Ivan Gugić (vjerovatno doselili kao kovači/Cingano, pošto to piše za Gugića koji je bio u Šibeniku/Varošu); 1948. godine popisano je 14 Gugića u Baljcima.
VIDOVIĆ
- došli iz susjednog sela Gradac krajem 19. vijeka; 1948. godine popisano je 14 Vidovića u Baljcima.
JAJČANIN (u 18. i 19. vijeku)
- 1756. Martin i Petar Jajčanin; 1835. Luka Jajčanin (u matičnim knjigama zapisivani kao kovači/Cingano).
Izvori:
- Mletački katastri i matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (istraživački rad autora).
- Podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god.
- Podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka (Bibić i Milanković) su preuzeti iz knjige “Stari i Novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća”, Kristijan Juran, 2016. god.
- Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.
- Podaci o DNK testiranju (Jošić iz Baljaka i više prezimena iz Žegara) preuzeti su iz Srpskog DNK projekta (Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo”).




21. avgust 2024. u 17:03
B. Bašić
Vrlo dobro istraživanje. Međutim, nisam siguran da je Janko Knežević predak Jankovića. U katastru iz 1711. godine Janko Knežević pojavljuje nekoliko puta, ali se spominje i Janko Bešević, jednom (stranica 4). Mislim da su to iste osobe, jer su Beševići do kraja 19. stoljeća bili glavari sela, a “knez” je bio naslov koji se davao vođi sela. Dakle, Kneževići su bili Beševići, ali Beševići slave Nikoljdan, pa Jankovići ne mogu biti potomci Janka Kneževića.
Što se tiče Bašića, također je moguće da vode porijeklo od Kneževića, pa prema tome i od Beševića, jer “baša” na turskom znači i glava družine, dakle u istom značenju kao i “knez”.
22. avgust 2024. u 16:40
Slobodan Zrnić
Hvala na komentaru. Vidim da ste ozbiljno analizirali i da Vas interesuje. Samo, ja sam sada detaljno prešao sve stranice i definitivno nema Janka Beševića, nego samo Kneževića desetak puta. Ima Zuane mnogo puta, što je Jovan/Ivan. Za porijeklo Jankovića od Janka Kneževića nisam ni bio siguran, pa sam zato napisao – “vjerovatno”. Čudno je da u katastru iz 1755. nema ni Jankovića, ni Kneževića.
22. avgust 2024. u 18:25
B. Bašić
Hvala vam što ste napravili takvo istraživanje i pružili toliko detalja. Evo spomena Janka Beševića na stranici 4 katastra iz 1711. godine: https://ibb.co/TPTmVmM. Slažem se s vama da je zanimljivo da ni Kneževići ni Jankovići nisu spomenuti 1755. godine, ali ni Bašići također nisu spomenuti. Što se tiče ovih posljednjih, mislim da je razlog taj što su Bašići bili u Gornjim Baljcima na Svilaji sve do 20. stoljeća i vjerojatno nisu posjedovali zemlju u Petrovu Polju u 18. stoljeću.
23. avgust 2024. u 00:43
Slobodan Zrnić
To je Stoja, udovica pokojnog Janka Beševića (nisam uočio, jer ne počinje sa – Janko). U svakom slučaju, ovaj Janko Bešević je bio mrtav, a Janko Knežević živ, pa samim tim ne mogu biti iste osobe.
3. januar 2026. u 22:01
Dušan
Na području bivšeg sela Brzaja, opština Grubišno Polje, istočna Bilogora, nekada Vojna Krajina, bilo je nekoliko kuća Gegića, krsna slava im je Aranđelovdan. Postoji mogućnost da su poreklom sa severa Crne Gore ili severa današnje Albanije, i da su odatle krenuli u seobi vojvode Petra Hasanovića ka Dalmaciji, odatle na sever ka Bilogori, u toku Dugog rata 1591-1606.godine