Poreklo stanovništva sela Nebočaj, opština Vogošća. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Selo je dijelom u polju — Nebočajsko Polje –– na desnoj strani Bosne, a većim dijelom visoko iznad polja, u strani pod Kršem ili Nebočajskim Brdom. Na sjeveru, prema Karauli, granicu mu čini Brtski Potok. Od sela u dolini Ljubine dijele ga Gradina i Gola Strana. Selo je okrenuto jugozapadu. Po upravnoj podjeli pripada mahali Malešićima, od koje ga dijeli rijeka Bosna.
U selu su više vrela, naročito u polju. Glavna su Bereševac, Bezumila „nasred sela“ i vrelo na Kuli. Dok Brtski Potok ne nanosi nikakve štete selu, Vranjak, koji teče između ovoga sela i Vranjka, često naudi prilično.
Zemlje i šume.
Sve su njive ispod kuća, sve do Bosne: po stranama i po Nebočajskom Polju. Zovu se: Vina, Strane, Zidine, Njivica, Sofa, Bašča, Solila, Jonće, Bare, Gunjišće, Jajčeva Bašča, Rastovčevo Polje, Vranjak, Stajbine, Majdani, Semizovo Polje, Do i Dubrave. Šuma je većim dijelom iznad sela: Gaj i Bukovina. To je sitna šuma i begluk. Prava im je šuma u Nabožiću.
Tip sela i ostali podaci.
Selo je mješovitog tipa. Dijeli se na nekoliko dijelova. U strani, pod Kršem, a s obje strane puta koji ide s Vlaškova na Divljaču: Kula, „sredselo“ i Nebočaj; ispod njih su Stajbine, Tavnica, a najnoviji deo sela – Nebočaj Polje – je u polju oko železničke stanice „Vogošće“ i tu su kuće većinom pored druma. Ima 28 kuća sa 29 porodica.
Seoski je „udud“ danas manji nego ranije. Uz Bosnu je ranije donirao sve do ušća Ljubine. Kad je sagrađena železnnčka pruga, pod selom je podignuta stanica „Vogošća“.
Odavde se je odvajao železnički krak za Čevljanoviće. God. 1906. izgrađena je nova stanica na ušću Ljubine, koja je dobila ime Semizovac. Tu je podignuta i fabrika za pranje manganove rude. Dok nije izgrađena pruga, na lijevoj obali bio je Semizov (postoji i sada), a na desnoj obali Rastovčev Han. U Nebočajskom Polju bile su samo tri kuće: Dimitrije Lonce, Vuka Vućkovića i Jovice Miladinovića. Kod stare stanice „Vogošće“ najprije je podignuta žandarmerijska stanica, pa druge kuće. Novo naselje Semizovac spriječilo je razvitak te nove Vogošće.
Za mjesto Sofu vele, da je dobilo ime po tome što su tu age ranije „pravile sofu“. Na Solilima je davana stoci so. Priča se da je na Gradini bio grad. U starom muslimanskom groblju na Stajbinama ima mnogo starinskih grobova.
U selu su ranije živili Petričevići, Vučkovići–Bućkovići i Geakovići, svi pravoslavni. Za Geakovića se priča, da je tri puta dolazio dotle da nema ništa a tri puta da ima po dvadeset i pet volova. Danas u selu žive većinom pravoslavni.
Poreklo stanovništva.
Pravoslavni:
-Lonce (Z k.; Đurđevdan) su starinom od Kolašina. Došli su davno. Bili su ranije u Ruždinu Polju gdje su se izdijelili. Jedan je nedavno prešao u Luku. U spisku priložnika ulja za staru crkvu u Sarajevu 1682. pominje se i neki Mihailo Lonco, za kojega V. Skarić misli da je doselio iz okoline (V. Skarić, nav. djelo 55 i 149), a Lonca sada ima samo u Vogošći.
-Maksimovići (2 k.; Nikoljdan) su starinom Popovići iz Popova u Hercegovini. Zvali su se i Stjepanovići. Iz Hercegovine se najprije krenuo djed i naselio se u Luci, poslije prešao u Mrakovo i najposlije u Nebočaj.
-Bajić (1 k.; Jovanj dan a prislužba Savindan) je doselio iz Sovrla prije 23 godine. Starinom je iz Banjana (S. E. Z. XLIII, 362).
-Duran (1 k.; Stjepanjdan) je došao kao najamnik iz Kupresa, ovdje se oženio i nastanio.
-Zenđil (1 k.) je došao iz Krivoglavaca. Pravo mu je prezime Kuzmanović. Opširnije u opisu Krivoglavaca.
-Veljići (1 k.; Lučin dan) su po svoj prilici starosjedioci. Prije rata bilo ih je tri kuće, pa su pomrli.
-Buaći (2 k.; Arhanđelov dan) su nepoznatog porijekla. Znaju da im je otac bio u mlinima na Ljubini. Ima ih iseljenih u Strani i Glavici u Sarajevskom Polju (S. E. Z. HI, 236).
-Petrovići (3 k.) su doselili iz Mrakova prije okupacije; istog su porijekla i Nikolići u Krčui-Mrakovu.
-Lukići (3 k.; Jovanjdan) su se ranije zvali Tomići. Još pradjed im je bio ovdje. Ne znaju dalje porijeklo.
-Krunići (1 k; Nikoljdan) su starinom iz Hercegovine. Bili su i u Čajniču. Doselio im otac prije nekih petnaest todina.
-Kapikuli (1 k. ca 32 pop.) cy došli s Karaule i rod su i Kapikulima u Malešićima.
-Jankovići (3 k.; Jovanj dan) su došli u Nebočaj sa Slivna i starinom su Lončarevići (Buniovci) iz Krajine (S. E. Z. XLIII, 369—370). Od istog je roda i Janković u Divljači.
-Miladinovići (1 k.) su došli iz Kralupa prije okupacije. Starinom su Kuvači, i prema tome iz Duvna.
-Ljubičići (1 k.; Nikolj dan), trgovci, naselili su se 1922. Otac imje bio iz Vrgin Mosta u Lici, a y Bosnu je došao kao učitelj.
–Stojanovići (1 k.; Nikolj dan), braća od kojih je jedan učitelj; rodom su iz Travnika, Roditelji su iz Bosanske Krajine.
Muslimani:
-Gajević (1 k.) je „došlo“ iz Sarajeva, prije okupacije.
Jevreji:
Gaon (1 k.) su takođe došli iz Sarajeva.
Čeh:
Utner (1 k.) žandarmerijski narednik.
Od pravoslavnih Maksimovići se kopaju na Ilijašu, a ostali na seoskom groblju na Stajbinama; tu je i muslimansko groblje.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)