Poreklo prezimena, selo Tihovići (Vogošća)

Poreklo stanovništva sela Tihovići, opština Vogošća. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

U ovoj su mahali po upravnoj podjeli sela: Tihovići, Hanići, Dubokovići i Kula ili Šućuri, ali po narodnom shvatanju samo prva tri čine jednu cjelinu i naseljena su muslimanima, a Kula se smatra da ide uz Vogošću; u Kuli, kao i u Vogošći, žive pravoslavni.

Mahala Tihovići je s obje strane duboke a uske doline Vogošće. Prema Budišićima ide do Šabačkog Potoka, a prema Jošanici do Šavonjskog Potoka. Prema Vogošći nema naročite granice, a od Nareva i Koševe dijeli kosa Hober (1083). Selo Tihovići su u prisojnoj strani kose Grda. Ispod sela su njive Zelenike, a pod njima, u strani, dio sela Hanića, čiji je drugi dio u stranama na lijevoj obali Vogošće. Dubokovići su na dnu doline, a s obje strane rijeke. Kroz Tihoviće teku: Zalaski Potok, Šabački Potok i Sjelina. S lijeve strane se slivaju u Vogošću: Dubrava, Brestovac, Radanovac i Driječina; među njima su kosa Brestovac i Velika Kosa. U Dubokovićima nose vodu s rijeke, a u Hanićiia i Tihovićima s česama (Konovica u Hanićima, a Glumac u Tihovićima).

Zemlje i šume.

Njive su većinom na desnoj strani rijeke, u prisoju, a lijeva, osojna strana ispod Hobera većinom je pod šumom i pod čairima. Mjesta na kojima su njive zovu se: Torine, Ćećvica, Bakini (od musl. ličnog imena Baki), Hrastoni, Tlorina Njiva, Balkotina Njiva, Popova Ravan, Velika Njiva,Mlakve, Selišće i Zavinje na lijevoj. a Hanići, Laze, Strana, Grabovi, Vodica, Ljujin Brijeg i Prijeka Njiva na desnoj strani Vogošće. Ranije je bilo više šume. Bila je neprekidna šuma od Kobilje Glave dovde, a sada je gotovo sve zirat. U Tihovićima je još prilično šuma, ali se vidi da je ranije bilo više. Po šumama je i ispaša, a glavna je Hober.

Svi su današnji stanovnici muslimani, a ima ih 26 kuća. Priča se, da su Tihovići bili nekada pravoslavno selo i da im je groblje bilo pod Budišićima. Osim ovoga, ima još jedno staro pravoslavno groblje iznad Tihovića. I g. Gašić ističe, da u blizini nema starinskog muslimanskog groblja. Znači, da je i ovo selo bilo napušteno iz nekog nepoznatog uzroka, pa docnije obnovljeno ali sa muslimanskim stanovništvom. Za Dubokoviće je g. Gašić ovo saznao: „Tu je nekad bila crkva, gdje je danas Semića bašča poviše kuće. Pripovjedaju, da je kamen od ove crkve upotrijebljen pri gradnji kule u Vogošći, pri gradnji odžaka kod Đokića kuća u Rijeci i pri gradnji hana na Turbetu. Pripovjeda se, da je te sve tri zgrade gradio Očaktan. U Semića posjedu zove se njiva Građa. Kazuju, da je tu bila gradina. Po izgledu njive i položaja ne bi mogao suditi niko, da je bila gradina, jer je njiva u ravni kod vode. Pouzdanije je, da su kamenovi od crkve s Crkvenjaka prenešeni na Očaktanove zgrade nego li sa ove crkvine.  Priča se, da je Semić na onom mjestu gdje je bila crkva izorao kandilo. Tu u Dubokovićima se pripovjeda, da je bila crkva, a kod vode da je bila čaršija. Meni su kazivali, da su na pomenutom imanju Semića izoravali komade posuđa.

Tip sela i ostali podaci.

U mahali Slatini u Sarajevskom Polju žive muslimani Crvenkovići, doseljeni iz Tihovića (S. E. 3. XI, 248). Danas u ovim selima žive muslimanski rodovi:

Poreklo stanovništva.

– Halaći (6 k.), misle da su starinci.

-Kožljaci (7 k.). Jedna im se grana zove Muratovići. Starinom su iz „Unđurovine“, a u Tihoviće su se doselili davno iz Kožljega.

-Kahrimani (Z k.) su nekada stajali u Ulištovićima. Djed im je došao u Tihoviće rodbini i ovdje umro 1874. god.

-Merdžanovići (1 k.). Otac im je došao prije 80–100 godina iz Hadžića u sarajevskom srezu. Zovu ga i Stuparom, po zanimanju.

-Hruste (2 k.). Stari su im bili u Ulištovićima u visočkom srezu (u Ulištovićima nema više uopšte muslimana) i doselili su mnogo prije okupacije Bosne.

-Bradići (1 k.) su došli prije 40 godina iz Hotonja, i rod su s Bradićima u Jošanici.

-Azemović (1 k.). Otac mu je došao iz Bogšića nekoliko godina poslije okupacije.

-Semići (1 k.). Doselio im ovamo djed. Biće rod sa Semićima u Taukčićima, u visočkom srezu, koji su tamo starinci (S. E. 3. HLIII, 518).

-Hadžić (1 k.) je došao prije 15 godina iz Vrapča.

-Ramić (1 k.) je rodom iz Vrapča. Naselio se ovdje 1918 godine. Starinom je iz Vukasovića.

-Husejinović (1 k.) je došao prije tri godine iz Srebrenice.

-Šehići: jedan je u iajmu, a jedan je ušao jednoj udovici u kuću. Rodom su iz Vrapča, a djed im je možda bio iz Župče.

Svi se sahranjuju u muslimanskom groblju kod Turbeta (u Ugoskom).

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.