Poreklo prezimena, selo Mramor (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Mramor, opština Kakanj. Prema knjizi  Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

Brdo Kićeva deli od Kučića na severu i Bijelih Voda na severoistoku, Rijeka deli od Ribnice na zapadu, Radina Glava od Vrtlišća na jugu, a potok Stanik ili Stanić deli od Zgošćanskih sela na istoku.

Gornje Selo je u vrhu Dola, oko vode Mramora, a Donji Mramor u prisoju kose izmeću Jašarskog Potoka i pola Prijedola, kojim teče voda od Brijesta. Ima kuća i u strani levo od Dola.

U Gornjem Mramoru je vrelo Mramor, a u Donjem Brijest. Na samoj obali Rijeke, pod njivom Janćama su Banje. Vrela su na obali i u Rijeci. Iz njih izbija topla voda koja se ne može piti. Leči uboje i kostobolju. Sezona je između Gospojina, kao i u Tičićima. Dolaze bolesnici iz celog visočkog kraja.

Zemlje i šume.

Njive i čairi su više ispod kuća, u Dolu i po stranama. Zovu se: Pomejnice, Vis, Nožice, Okret, Selišća, Šundurovina, Velike Njive, Bara, Čanre i Prijedoli. Šuma i ispaša su po brdu Kićevi.

Tip sela i ostali podaci.

Na kosi Vrtlovima iznad Gornjeg Sela je 1 kuća Huska, u Gornjem Selu su 7 kuća Huskića, a u Donjem Mramoru su 5 kuća Uzunovića ili Čizmića, 1 Čaršimamovića i 1 Huska. Kuće su zbijene u oba sela. Svi su muslimani.

Kraj puta između Gornjeg i Donjeg Mramora je Kaursko Greblje sa većim brojem različito orijentovanih stećaka. Kroz Mramor vodi i stara kaldrma iz Kaknja na Bijele Vode. Selo je stradalo od kuge. Otprilike 100 m. ispod Gornjeg Mramora je mesto Stare Kuće. Tu je ranije bilo selo. Posle “mubarećije” prešli su na više, do vode. Oko starih kuća je i sada mnogo voće.

Poreklo stanovništva.

Ranije su u selu boravili i Jašari, koji su iselili u Lužac u zeničkom srezu.

-Husike, Huske ili Huskići (9) su starinci.

-Čizmići (5) se po dedu zovu i Uzunovićima. Starinci su.

-Čaršimamović (1) je doselio pre 25 godina iz Zenice.

Groblje je iznad kuća Uzunovića, na Velikoj Njivi.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik Porekla Milodan.