Poreklo stanovništva naselja Ivnica, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Naselje je u dubokoj dolini Bijele Rijeke. Od Crnča ga dele Stipan i Crnačka Gradina, od Donje Zgošće Potok iz Zagrađa, leva pritoka Bijele Rijeke, od Zagrađa Skenderska Kosa ili Ivnička Gradina, od Semeteša kosa Skenderski Gaj, a od Tršća Hendek (njiva uz Otes), Veliki Mlin na Tršćanskoj Rijeci i Debelo Brdo koje veže za Stipan, Ivnica, u užem smislu, je među Tršćanskim i Vukanjskim Potokom; od Sastavaka niže to je Bijela Rijeka. U strani iznad ovoga je Krč. Na desnoj obali Bijele Rijeke,u strani pod Brdom su Velića, a nasuprot njima Skenderovići, pod kosom od Gradine na levoj strani reke, a između dolova Trsta i Dolića.
Banjići (Ivnica) nose vodu s reke, a ostali s izvora kraj kuća.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje – njive i kosnice — su po etranama i pored reke. Zovu se: Luke, Bara, Pruževina, Rakita, Strana, Podgaj, Nad Velikijem Mlinom i Kočevina. Po njivama ima šumskog drveća; to su ostaci nekadašnjih velikih šuma. Sitne šume ima po pomenutim brdima i stranama oko sela i služi kao ispaša.
Tip sela i ostali podaci.
Na Krću iznad Ivnnce je 1 kuća Brkića. U Ivnici ili Banjićima su 3 kuće Torlakovića, 2 Banjića, 1 Islamovića i 3 Hajdarovića. U Velićima su 4 kuće Mijatovića; iznad njih, na Tegovima, 2 Velića i 1 Velića u strani iza Suhog Potoka koji deli od Mijatovića. Nasuprot Mijatovićima do Glogić i tu, na planini, 1 kuća Mijatovića; na više, y Kenderovićima su: 1 kuća Demira, 1 Subašića, 1 Kubata, 3 Husanovića i 2 Lihovića. Mijatovići i Brkići su pravoslavni, a ostali su muslimani.
Jedan stećak je na Naklu (kosa i šuma) iznad Krča, a veće srednjevekovno groblje na Kosi od Gradine, na čijem je kraju, po predanju, bila gradina, kada i na suprotnom visu (Crnačka Gradina). Na kosi se znaju i negdašnji milćevi. Priča se da je u Skenderovićima bila crkva i da je u Ivnici sudio ban, dok je na Bobovcu bio kralj. Kad su Turci ušli u Bosnu, taj se bio sa celom porodicom živ zakopao u zemlju.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Lihovići (2), Banjići (2) i Hajdarović (3) se smatraju starincima. Po pričanju hrišćana, predak Banjića bio je ban, pa je prešao na islam.
-Demiri (2,) su rod sa Demirima Bukovlju.
-Husanovići (2) su došli iz Drijena n Crnač gde su bili kmetovi age Pinje p a sa Crnča preselili u Skenderoviće.
-Velići nisu jedan rod. Velići (2) na Tegovima su pravi Velići, a Velić kraj Suhog Potoka je Ferhatović (1). Ferhatovići su starinci, a Velići su starinom iz Hercegovine, i seljani ih zovu i Hercezima.
-Islamović (1) je doselio iz Visokog 1926, kao opančar.
-Kubat živi u Crnču a ovde mu je imanje.
-Beli Cigani Torlakovići (3), kovači, doselili su iz Zenice pre 35 godina.
Pravoslavni:
-Mijatovići (5) su starinom Bogojevići iz „Mecke u Krajini“, t.j. iz Medne ili Pecke u srezu mrkonjićgradskom u Zapadnoj Bosni. Na Ivnicu su doselili s Drijena. Služe Nikoljdan.
-Brkić (1) je nepoznatog porekla.
Groblja.
Pravoslavni se kopaju u Tršću, a muslimani na Ivnici, u Velićima i u Skenderovićima.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)