Poreklo prezimena, selo Nažbilj (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Nažbilj, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

Nažbilj je veće naselje na levoj obali Trstivnice, koja ga deli od Halunovića na zapadu. Kosa Gradac—Raoca deli od Donje Lipnice na severu, kosa Suhodol—Brdo—Pridole od vareških sela na istoku, a potok Pucjagoda od Ratnja na jugu; Pucjagoda postaje od izvora Slane Vode y šumi.

Prvo su selo Bastašići ispod brda Ripišća, Smrdana, Guvana, Stinica i Privile. Sredinu sela čini dubok i širok do Vrtanjci s vodom Drvišćem. Desno je breg Križ (955 m), a dalje od njega ravan Radačići. Idući jugu, levo od dola je strana Babino Brdo, pol šumom, pa šuma Kolova Njiva. Na sredini puta u Nažbilj je vrlo jako vrelo Vodice; otiče u reku. Južno od Volica je dugačka kosa Jasika ili Jasikovac. U južnoj strani te kose je glavni deo naselja Nažbilja. Kosa veže za brdo Vijenac, a ispod Vijenca nastaje i duboki do Aišin ili Ašin Do, čiji se donji deo zove Lučice. Kuće su visoko y strani (desnoj) toga dola. Potočić Hadrovići deli maticu naselja na Nažbilj (desno) i Ravan (levo). S Aišinim se Dolom sastaje pod ovim selima do Studenci, a među njima je kosa Studenac; i kosa i do se zovu po vodi Studencu. Za Studencem su Rovine, za Rovinama potok p kosa Naklo, pa potok Duranj i za njim kosa i strana Klanac. Ovim dolovima otiču sve vode iz sela. Među Aišinim Dolom i Duranjem je selo Kasinovići—Kasumovići, na kosi Rovinama je Krčedina, a selo Klanac je stranom pored puta za Ratanj, ispod šume Gaja. Iznad ove šume su Jurjev Put, glavni put za Ratanj, i Jurjeva Voda. Niže Klanca je kosa Zeleni Kamen—Pucjagoda pa potok Pucjagoda.

Naselje ima u izobilju dobre vode. Na putu iz Donje Lipnice u Bastašiće je voda Lištići kraj potoka Dobre Vode, u šumi; nad izvorom je brdo Grohot, a ispod vode Vr. Iznad Bastašića je Vrelo, u Brdu je Ripišće, i u samom selu Drvišće. U Nažbilju i Ravni su glavne vode Hadrovići i Golubica. Na Klancu je istoimena česma pod kućama Kalfića.

Zemlje i šume.

Oko Bastašića su zirati: Radačići, Vrtanci, Greblje i Osoj, šume Vr i Grohot, a ispaša je po Grohotu. Raocima i Prisoju. Između Bastašića i kose Jasike su zirati: Jasikovac, Babino Brdo, Tudra, Ulišna, Pobrežnica, Vina i Šadionica. Po stranama i dolovima pod Nažbiljem su: Krčevina, Do, Bur(i)lović, Selišća i Kečevina nad selom. U Klancu su Bara, Do i Klanac. Ispaša je po Teševu i stranama iznad sela: Gaj, Plane, Obla Stijena i Smrdan. To su šume, a iznad šume su čairi. U Naklu je veliki gaj Salkića, a na Klancu gaj Kalfića.

Tip sela i ostali podaci.

U Bastašićima su na Križu 2 kuće Sarača, u Vrtanjcima 2 Smailovića i 1 Lukića u dolu a po strani 1 Smailovića; Lukići su katolici, a ostali muslimani. U Nažbilju su 5 kuća Salkića, 5 Kovačevića, 2 Muslića, 1 Topalovića i 1 Belića, a na Ravni 1 Topalovića i 5 Kovačevića. Svi su muslimani. U Kasumovićpma je 1 kuća katolika Barešića, na Krčevini 1 Jukića–Pupurina, visoko na kosi Duranju 1 kuća Tokmakčija, i na Klancu 3 Lukića, 2 Barešića,1 Djakovića, 1 Pupurina i 2 Kalfića; svi su katolici.

Na kosi Jasikovcu, čiji je greben dosta zaravnjen, ima veće srednjevekovno groblje. Tu su oko 100 stećaka, većinom u obliku sarkofaga. Okrenuti su većinom u pravcu j.i.–s.z. Samo jedan stećak ima ukras: u reljefu izrađen polumesec na južnoj strani.

Priča se, da je u Kasumovićima pod selom bilo muslimansko selo; tu je neko starinsko muslimansko groblje, u koje se sada niko ne kopa. I na Klancu je oko vode muslimansko groblje „od mubarećije“. Pošto su izumrli muslimani na Klancu, selo je obraslo u šumu; katolici koji su sada u selu krčili su tu šumu.

Poreklo stanovništva .

Muslimani:

-Begići (1) su starinci.

-Salkići (5) su starinci. U groblju ima, što znaju, ukopanih devet njihovih dedova. Pamte imena nekih predaka: Suljo (50 god.)–Ibro Salko-Ahmet–Tursun.

–Smailovići (3) su „starosidioci“.

-Muslići (2) su „starosidioci“.

-Kovačevići su možda starinci. Odavde su selili u Pope, gde ih ima čitavo selo, i u Sutjesku.

–Sarači (2) su došli pre 60 godina iz Halunovića na svoju zemlju.

-Topalovići (2) su „došli iz Sutjeske; imaju roda u Poljanima.

Katolici:

-Kalfići (2) su starinom s Vijake, a na Klanac su došla dva brata s Crnča, i naselili se na Krčevini.

–Jukići ili Pupurini (2). Praded im je došao iz Sinja u Bosnu. Ded im je bio negde kod Kaknja, pa Odatle prešao na Rasno pa na Crnač i sa Crnča došao u Nažbilj na krčevinu. Nisu rod Jukama u Ričici; zvali su se i sami Jukama, pa su se, za razliku od njih, prozvali Jukićima. Ima kama, pa su se, za razliku od njih, prozvali Jukićima. Ima ih i u Sutjesci.

–Barešići (3) su starinom s Teševa. Došao im je otac pre okupacije. Ne znaju dalje poreklo, ali se smatraju starim kolenom koje je oslabilo usled pomora i iseljavanja. Ima ih i u Doboju.

-Lukići (4) su došli sa Žugoja u Brnju. Zovu se Lukićima po pradedu, a inače čine jedan rod s Grgićima na Brnju.

-Djaković (1) je došao pre 40 godina s Borovice.

-Tokmakčija (1) je došao 1925 r. Iz Bjelavića, oženivši se ovde udovicom pok. Tadije Lukića.

Groblja.

Svi se katolici kopaju u groblju k0d Slane Vode. Muslimani s Bastašića imaju svoje groblje za selom, na Greblju, a u Nažbilju je zajedničko groblje za sve na Jasici, i iznad srednjevekovnog groblja.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik Porekla Milodan.