Poreklo stanovništva sela Teševo, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Ovo je naselje u brdu. Sa severa i istoka je nad selom brdo Teševo, prema jugu zemlje ovoga naselja vežu za Sutjesku, a put što ide iznad Grmača čini granicu prema Ričici na zapadu, a od Živalja još deli šuma Drenovik. Gornje Teševo ili Gornje Selo ili Skorojevići–Skorovići su na donjoj ivici površi Slivice, usečene u Teševo. Prema severozapadu od ovog sela su delovi Potkruška i Prikaine, rastavljeni bregom Gušćarom; kad se sastanu čine do Megaru.
Ispod samih kuća, prema zapadu je kratak dolić Doline-Luka, što se sastaje s Potkruškom a postaje ispod Gajica. Gajice i Križ su delovi manje zaravni, niže od Slivica. Donje Teševo ili Donje Selo je u strani između ove ravni i još niže ravni Njiva. Prema jugoistoku su Jurići; ovo je selo sasvim u strmoj strani. Među Donjim Selom i Jurićima su kosnice Ramanovice i bašče Grab; ispod Ramanovice je strm odsek, i onda nastaje dolina Dubokog Potoka. Levu stranu Dubokog Potoka čini kosa Krst, a desnu (do Ričice) brdo Glavica—Ćolopek—Tonji Lug. Na Tonji–Lugu je bila „bandiera“, i delila Teševo od Ričice. Duboki Potok ima.vone samo uz kišu.
U Gornjem su Selu voda Bukovik i Voda na Selu; DonjeSelo nosi vodu s Drenovika, a Jurići sa Zabare. Među Donjim Selom i Jurićima je voda na Grabu, a za Jurićima Gajine. Vode su dobre, ali su vrela tanka, i sela oskudevaju vodom, naročito leti.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje je većim delom pod a manjim delom nad selom. To su njive i nešto kosnica po mestima: Slivice, Drenova Glava. Potkruške, Lisičina, Lazina Bjelavčića, Sadovi, Grbt, Doline, Zarasti, Bara, Zečevo, Krčevine, Radice, Prikonjiva, Selišće, Barica, Zagomilja i Livade. Iznad sela, na Teševu su samo kosnice i „kuće“, u kojima se boravi leti za vreme poljskih radova. Zovu se: Ravna Bara, Krstac, Velika Stijena, Hasa, Delin Do, Brestić, Krinice, Mutvak, Begova Vrtača, Ladne Laze, Lučića. Do, Teševljak i Kiteševica.
Tip sela i ostali podaci.
Seoska je ispaša po Teševu a šuma u Zateševlju. U Jurićima su 5 kuća Jurića, u Donjem Selu 1 Andrića, 1 Jurića, 4 Pranjićevića, 2 Đelma i 1 Jurkića, a y Gornjem su selu 2 kuće Lukenda, 4 Turbića, 1 Bjelavčića, 2 Delića i po 1 prazna Kneževića i Cecarovića.
U katoličkom groblju ima nekoliko stećaka. Bilo je u Gornjem Selu staro muslimansko groblje.
Naselje je vrlo staro. Od 1550—155.2 bio je bosanskim biskupom Tomo Skorojević iz Teševa. Gornje se Selo među stanovnicima Teševa i sada zove Skorojevići — Skorovići, ali ovoga roda više nema, kao što nema ni drugih koji se pominju docnije. Na Kapitulu 1777. god., u Sutjesci, izabran je za vikara fra Bartolomej Kašić iz Teševa. God. 1784. izabran je za vikara u sutješkom manastiru Ilija Lučić iz Teševa. Na Lučiće podseća i naziv Lučića Do. Za vreme kuge 1814—1817. pomrlo je više od polovine stanovnika; mnogi su tada svoja imanja poklonili sutješkoj crkvi ili su ih morali prodavati. God. 1814 kupio je manastir od Marka Kovača (sada Jurića) livadu Ravnu Bazvu n livadu Ladne Luke. Polovinu katoličkog groblja zahvata kužno groblje, i tu se ne sme kopati.
Po predanju muslimani su bili u Gornjem Selu. Nemajući dovoljno vode, davno su se premestili u Ričicu, a na njihovo su mesto došli katolici.
Poreklo stanovništva.
Po predanju:
-Turbići (4) i Delići (2) su se premestili s Ričice na Teševo.
-Jurići (6) su bili u Kovačima i rod su s tamošnjim Markanovićima.
–Pranjićevići—Franjićevići (4) se smatraju starincima.
Deca Kneževića su kod Jurića. Starina im je iz Brestovskog.
-Andrići (1) su od Andrića na Gori.
-Lukende (2) su možda starinci ili su od Fojnice. Ima ih odseljenih u Tuzli.
Nepoznatog su porekla:
-Bjelavčići (1), Đemne (2), Jurkići (1) i Cecarovići.
Groblje je na Glavici kraj Jurića.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)