Poreklo prezimena, selo Monjari (Visoko)

Poreklo stanovništva sela Monjari, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

U ovom su naselju sela: Pučišće, Do, Orašac, Brdo, Čakalovići (Monjari), Koložići, Veruša, Stojkovići, Polje, Bradve i Svinjarevo. Na jugoistoku Monjari graniče sa Zimčom. Granica polazi od Tutnjeva Brda, pa se nastavlja kosama Bagom, Orlićima, Vrhovima, Topolom, dok ne dođe do izvora Mećeđaka, koji otiče kao potok Zabavnjak. Odavde granica ide niz potok, čija je dolina usečena u terasu Golo Brdo, i preko Kurspahijinih Rosulja izlazi na put Visoko—Podvisoko. Zatim ide granica putem do mosta na Lješevici, i deli Monjare od Moštra i Hlapčevića na severoistoku. Od mosta nastaje severna granica prema Radovlji i ide kosom Bradvama, između Lješevice i Radovaljke, do šume Paljika. Ovde nastaje granica Monjara prema naselju Liješevi na zapadu; s Paljika granica silazi na Lješevicu, iznad ušća Orašačkog Potoka, prelazi preko nje, pa ide kosom Gajovima i preko Brda te veže za Medenik na kosi Svinjarevu. Ovaj deo kose, Medenik, južnu Fojničkom čini južnu granicu i to prema Fojničkom srezu.

Najgornje je selo Stojkovići, čije su kuće raštrkane po stranama oko potoka niz Čairice, što postaje od Studenca i njegovih pritočica; ovaj se potok saliva u lješevicu pod Panića kućom. Ispod Stojkovića je Veruša na levoj strani Potoka od Stojkovića; kuće su na gornjoj ivici ravni a s obe strane potočića što dolazi od vrela Mejrusa. Pod selom se sastaje s dolinom Potoka od Stojkovića do Crne Bare, čiji je vrh u Tutnjevcu, na jugu. Između dolova Crnih Bara (levo) i dola Rakovske Njive—Javorci je terasirana kosa i na njoj selo Bešići; ispod sela, u desno je kratak Do ili Lanišća. Ovom selu pripadaju i kuće na krčevinama Zagokavlju i Koritima po stranama Crnih Bara. Po Bešićima sastaje se pomenuti Do s dolinom Potoka iz Rakovih Njiva, i na dnu toga dola je selo Do. Kosa na kojoj su Bešići produžava se kao Brdo između Orašačkog (levo) i Koložićskog Potoka (desno); na Brdu je selo Brdo. U dolini Orašačkog Potoka (Potoka s Čairica) je selo Orašac, čije su kuće delom na samoj kosi, između tog potoka i dola Založja, a jedan deo u strani ispod grebena kose, gotovo do potoka.

Po stranama, desno od Potoka iz Rakovih Njiva (Koložićskog Potoka), su sela Bag, Koložići i Monjari ili Čakalovići. Bag je u strani istoimene kose. Niže Baga, na toj, se strani isprečilo Sofića Brdo i na njemu su Čakalovci ili Čakalovići; do Bare deli Čakalovce od drugog brega na kom su Mušinbegovići, čije se selo zove i Monjari; oba ova sela sovu se ili Monjari ili Čakalovci. Desno od Monjara je do Ripače, u čijem su vrhu Koložići; Ripače se sastaju s Barama. Drugi do Bare deli Koložiće od Pučišća, čije su kuće na „srtu“ između terase Rosulja i pomenutog dola Bara. Ispod Brda, a između kosa Pučišća i Bradava je ravan, kroz koju teče lješevica i u njoj prima Monjarski Potok (Koložićski Potok iz Rakovih Njiva). Po toj ravni ima više raštrkanih kuća; to je Polje. Najzad, na kosi Bradvama je selo Bradve, na levoj strani Lješevice.

Vode, zemlje i šume.

U Stojkovićima nose vodu sa Studenca ispod kuća. U Veruši su izvori Bunar i Česma. Bešići imaju vrelo Lokve, a u Dolu je vrelo Mušinac. Brdo nosi vodu c Vaganca. Orašac se služi vodom iz potoka i s česme kod Džamije. U Koložićima su Česma i Bunar; na Bagu su „lokvice“ Šćit i Karahmetovac. Na Pučišćuje vrlo snažno vrelo Međeđak, koje otiče kao potok. Na Bradvama je Bunar.

Među zemljama za obrađivanje ima mnogo krčevina. Njive i čairi su većinom ispod kuća: po stranama pored potoka i na terasama. U Stojkovićima su ispod kuća njive: Stojkovići, Stijena i Trešnjice. U Veruši su pored potoka njive i čairi: Luka, Lučica, Kotar, Boždareva i Mejrus. U Bešićima su njive po stranama kosa, iznad i ispod kuća: Strane, Zabrđa, Zalokavlje, Korita. I u Dolu su njive iznad i ispod kuća: Zagoni, Brestovci, Viškuće. Potkuće. Na Brdu je ziratna zemlja na obe strane kose: Vaganac, Čardakovi, Podpodnice, Brdo i Do. U Orašcu su njive i čairi u delu Založju, po stranama Orašačkog Potoka i u polju oko Liješevice. U Koložićima su njive većinom ispod kuća: Bag, Karahmetovac, Šćit, Brezovače, Zagajnica, Podorlići, Šumice, Vrtače, Krčevine, Dolina, Usjelina, Luke, Kotline, Prijedrag, Kalimbare. U Pučišću su njive većinom ispod kuća: Potkuće, Rosulje, Krčići, Ravna Njiva i Bara.

Oko pojedinih sela ima mnogo šume, ali je to velikom većinom sitna šuma koja, u isto vreme, služi i kao ispaša. Iznad Veruše i Stojkovića su šume: Čairice, Stijena, Tutnjevac i Gajevi. Za Bešiće i Brda je šuma po Jezeru, Crnim Barama i Gajevima. Iznad Kolonića je šuma po Vrhovima i Gajevima, a iznad Pučišća su Šumera i Međeđak. U Bradvama je lepa privatna šuma Karanđelovac, a na više na kosi su Paljike, sitna šuma.

Ranije je bilo više šuma. Tako se priča, da je pod. Pučišćem bila velika šuma i u njoj mnogo medveda (otuda ime Međeđak) i hajduka. I na Vrhovima je bila velika šuma, koja je nadvisivala ostale kose, i iz te su šume Moštrani dobavljali drva.

Tip sela i kuće.

Celo naselje je vrlo raštrkano, a tako isto i kuće u pojedinim selima. U Stojkovićima su: 2 kuće Radata u Stojkovićima, 1 Raguza na Kotačalima i 1 Sogovića-Karaće na Trešnjici. Svi su katolici. U Veruši su u jednom čoporu: 4 kuće Planinčića, 1 Fejzića, 1 Karalića, 1 Tabaka, 2 Jahića-Durića; svi su muslimani. Na Bešićima su po jedna kuća muslimana Bešića, Suša i Ajdinovića, jedna kuća katolika Marića; iznad sela su na krčevinama po jedna kuća muslimana Beše i Ajdina i jedna katolika Marića. U Dolu su 5 kuća Suša i 1 Šehića; muslimani su. Iznad kuća Suša prolazi kratki Potok od Lokve i saliva se u Potok od Rakovih Njiva. Na Brdu su kuće raštrkane po srtu: 1 kuća Omčinagića, 1 Hadži Mehanovića iz Visokog, 1 Osmića i 1 Softića. Na Orašcu su kuće razređene i međusobno rastavljene baščama i ćimenima. U selu su: 4 kuće Ćehajića, 3 Đinalija, 1 Bajrića, 6 Hadži Jahića, 4 Pinja, 1 Spahija (Hadži Jahića) i 2 Rajka; kao i na Brdu, svi oni su muslimani. Pod Orašcem su, na Zgonovima, još 2 kuće pravoslavnih Đurića. U Orašcu je i džamija. Na Bagu su raštrkane 1 kuća Tomića (katolika), 1 Milaća (prav.) i 3 Gluha (prav.). U Čakalovićima ili Čakalovcima s Monjarima su sami muslimani, i to: 1 kuća Avdibegovića, 2 Softića, 2 Handžića i 1 Hadži Mexmedovića u Čakalovcima, a u Monjarima 5 Mušinbegovića, 1 Herceglija i 2 Hadži Mehmedagića, sve oko Ćimena. U Koložićima su 2 kuće pravoslavnih Vukovića i Vojnovića. Na Puništu su 2 kuće Ćuluma i 1 Glišića, takođe pravoslavnih. U Polju su raštrkane kuće, po polju i pored puteva: 1 Cvijetića, 1 Glavana, 1 Ćuluma–Pelajlija, 1 Gorančića, 1 Manojlovića, 2 Husića (cig.), 2 Omanovića (musl.), 1 Šojke (cig.), 1 Ramćeta (musl.). Na Bradvama su razređene kuće: 5 kuća muslimana Kardaša i po jedna pravoslavnih Panića, Kokotovića i Manojlovića.

Ime sela i starine.

Ime Monjari, kao ime sela, čuje se vrlo retko, jer se u tom slučaju više upotrebljava naziv Čakalovići, koji je novijeg postanka. Selo Koložići prozvato je po nekom pravoslavnom rodu Koložama, koji su tu ranije živeli. Za Pučišće vele da je zbog pomora ostajalo pusto, i da se, zbog toga, prozvalo Pučišćem.

U ovom naselju ima više grobalja. U Stojkovićima je  staro muslimansko groblje, Svatovsko Greblje iznad kuće Radata. Iznad Koložića je starinsko pravoslavno groblje; tu su sahranjena dvojica kiridžija, koje je sneg zatrpao, i neki preci Ćuluma. U to groblje sahranjuju sada samo decu. Na Bradvama, u jednoj bašti između kuća Manojlovića i Kardaša, ima turbe, u kom je sahranjen neki šehig. Kardaši održavaju ovo turbe. Jedanput se desilo da se turbe „okarabilo“, i u Kardaša je bilo nemo sve što se rodilo za vreme, dok je turbe bilo u tako rđavom stanju. Čim su opravili turbe, opet im je pošlo sve kako treba.

Iako u Monjarima nema starina iz srednjega veka, ipak je i ovo naselje vrlo staro, jer se pominje u sidžilu sarajevskog mule 1565/66 god.

Zna se da su na Stojkovićima ranije živeli Cigani, koji su isprodavali svoje zemlje i prešli na Brezovinu u Fojničkom srezu. Pre njih živeli su muslimani i uspomene na njih su pominjato staro greblje i Ferizov Greb kraj puta granicom sreskom. A ime sela, opet, kazuje, da su tu pre muslimana živeli hrišćani, ali se ni o jednima ni o drugima ništa ne zna, jer sada u selu žive samo skorašnji doseljenici. Za Orašac se priča da je to selo bilo na mestu iznad današnjeg, u Baščicama. Do Baščica je mesto Rešići, gde su živeli izumrli Rešići. Na Bešićima su živeli muslimani Snage, koji se pominju 1811 god. u sidžilu visočkog kadije. Oni su delom iselili u Tursku a delom obamrli. Pred rat su s Brda odselili u Tursku Osmići, osim jedne porodice koja je izumrla, u muškoj lozi, za vreme rata. Za Pučišće se zna da na njemu posle kuge nije niko živ ostao. Ranije je Pučišće bilo svojina Mujage Amanovića, pa ga je od Mujage preuzeo Bimbaša.

Poreklo stanovništva.

Danas u Monjarima žive muslimani, pravoslavni i katolici, a ima i Cigana.

Muslimani:

-Bešići (2) su starinci. Bili su begovi.

-Kardaši (5) su starinci.

-Suše (6) su starinci(?). Rod su im Suše u Luci i Visokom.

-Šehići (1) su starinci.

-Pinje (4) su starinci.

-Fejzići (1) su starinci.

-Handžići (2) su starinci. Ranije su se zvali Đogići, a Handžićima su prozvani po tom, što su neko vreme bili u Šarenim Hanovima u polju. Nisu rod Handžićima u Mokronozima.

-Ćehajići (4) se smatraju starincima.

-Planinčići (4) takođe misle da su starinci.

-Mušinbegovići. Predak Mušinbegovića je došao iz Čanakalije(?) y Anadolu, te mu se, s toga, potomci zovu i Čakalovićima. Iz istog su mesta poreklom, a nisu rod, Čakalovići u Liješevi i Radovlji. U Monjarima je 5 plemena c 10 „kuća“ Mušinbegovića, 1 Avdibegovića i 2 Sofilića i na brdu je 1 kuća Sofilića, koji su svi od ovoga roda.

-Hadži Jahići (6) su starinom iz Anadola. Bili su begovi. Zajedničkog su porekla Rajke (1) i Spahije (2). Hadži Jahići se zovu i Belići. Verovatno je, da je iz ovoga roda bio Jahja Spahija sin Fadlulahov, koji je kažnjen 1727. god. zbog napadaja na fra Juru sina Matina, koji je gonio vino.

-Bajrić (1) je doselio iz Smrdana u Liješevi.

-Hadži Mehmedagići ili Visočici (3) su došli iz Visokog. Oni su od Hadži Mehmedagića-Prca u Visokom.

-Herceglije (2) su starinom iz Hercegovine, možda iz Grahova. Ima ih i u Hlapčevićima.

-Jusić (1) je od Jusića u Seoči.

–Tabak (1) je došao iz Srhinja, gde ih još ima.

-Karalić (1) se rodio u Gomionici. U Verušu je došao kao najamnik, ovde se oženio i ostao. Rod su mu Karalije u Donjem Moštru i Visokom.

-Omanovići (2) čine jedan rod s Omanovićima u Mokronozima.

-Jaxići (2) su starinom Durići iz Štitova u Fojničkom srezu. Jahićima se zovu po ocu.

-Ajdin (1) je došao iz Arnautovića.

-Ramće (1). Opširnijeu opisu Hlapčevića.

–Omčinagić (1). Pravo mu je prezime Mlavar. Ne zna poreklo.

-Đinalije (3) ne znaju svoga porekla. Đinalijama su prozvani što su im stari bili „brzi ko đin“ (div).

U kući Osmićana Brdu, koji su bili starinom Hadžići iz Travnika, živi im sada zet Mula Sali Hadži Jahić iz Orašca.

Pravoslavni:

-Đurići (2) su starinom iz Krajine. Mnogo su seljakali, a u Monjare su došli iz Moštra. Slave Sv. Vasilija.

–Vojnovići (1) su došli pre okupacije iz Topuzovog Polja, a dalje poreklo ne znaju. Slave Jovanjdan.

-Vukovići (2) su došli pre okupacije. Ded im je došao od Bileće najpre u Visoko, pa u Topuzovo Polje i Onda u Koložiće. Jedan je odavde odselio u Visoko. Možda su im rod Vukovići u Zimči. Slave Stjepanjdan.

-Gluhe (3) su od Gluha u Zimči.

-Manojlovići (2) su starinom Miljkovići iz Gostovića i rod s Manojlovićima u Zimči i na Banjeru.

-Kokotović (1) je rod s Kokotovićima na Banjeru; odavde su i odselili na Banjer. Starinom su iz Krajine.

-Panići, (1) čine jedan rod c Panićima u Zimči i na Smrekovici.

-Gorančića (1) otac prezivao se Kokotović. Nastanio se u selu kao najamnik. Sinovi mu prozvani Gorančićima po majci, koja je bila iz Gorana. Slave Pantelijevdan.

-Ćulumi, delom pravi Ćulumi (2) a delom Pelajlije (Z). Opširnije u opisu Muhašinovića.

-Glišići (1) su došli pre 20 godina iz opštine Milodraži u srezu fojničkom, a starinom su iz Krajine. Slave Sv. Jovana.

-Plavšić (1) je doselio pre nekoliko godina iz Visokog.

-Glavan (1) je doselio 1922 iz sela Dubjana (Dubljana, op. prired.) u Popovu. Slavi Malu Gospojinu.

-Milići (1) su još deca što ih je dovela mati s Vilenjaka na svoju očevinu. Opširnije u opisu Hlapčevića. Slave Mratinjdan.

Katolici:

-Radati (2) su davno „doprtljali“ od Fojnice, iz Ostrožnice. Zovu se i Žalama-Žalicama.

-Karaća (1) je doselio pre okupacije iz fojničkog sreza.

-Tomić (1) se naselio, pošto je izišao iz najma kod nekog muslimana. Brat mu je bio u Tušnjićima, a obojica su iz Podstinja u fojničkom srezu.

-Marići (2) su doselili 1923 god. iz sela Burmaza kod Stoca.

-Raguz (1) je doselio iz Hercegovine pre 5 godina.

Cigani:

–Šojko (1). Otac mu je došao iz Visokog.

–Husići (2) su zajedničkog porekla s Husićima u Mokronozima.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.