Poreklo prezimena, selo Hlapčevići (Visoko)

Poreklo stanovništva sela Hlapčevići, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

U ovom naselju su sela: Brdo, Gunjača, Hlapčevići (Lapčevići ili Lapčević-mala), Okolišće, Radenovići i Vilenjak.

Brdo Gradac deli ovo naselje od Radovlje na zapadu, na jugu nema izrazite granice prema ranijim opštinama Radovlji, Liješevi i Donjem Moštru. S istoka je Bosna, a od Buzića na severu dele brdo Grbova Glava i potok Su’aja.

Sela ovoga naselja su u polju pored Bosne i po stranama iznad njega. U polju su potpuno Radenovići i Okolište; samo nekoliko njiva dele Radenoviće od Donjeg Moštra. U
Radenovićima su sve kuće u dve grupe kraj seoskog Zelenog Puta. Niže, a kraj puta paralelnog s prvim je Okolišće; oba su ova sela obuhvaćena jednim meandrom Bosne.  Hlapčevići su na vrlo prostranoj terasi, visokoj oko 20 m. iznad Bosne. Pored Radovanke ili Radovaljke je još jedna niža terasa. Ova niža prelazi u pomenutu višu na mestu Debeli Nišani, iznad polja. Idući iz Hlapčevića, na više, dolazi se u selo Brdo, pored puta za Vilenjak, koji je u strani ispod brda Vilenjak. Na levoj je obali Su(v)aje, koja teče između Graca i Grbave Glave, na donjoj ivici jedne terase pod Grbavom Glavom, selo Gunjače. Pod ovim selom su Ravne, odeljene od sela kratkim potokom Glibovima.

Kroz ovo naselje teku Radovaljka, koja na svom ulasku y ovo naselje prima Lješevicu, i Suaja; obe se salivaju u Bosnu.

U Radenovićima crpu vodu iz Bunara dubokih 4-10 metara. Isto tako u Okolišću. Hlapčevići nose vodu najviše c vrela Musionice pod selom. Musionica otiče i gubi se u njivama pod selom, i tako čini veliku korist. U gornjem delu sela je voda Vrutak. Brdo i  Vilenjak nose vodu s vrela Bukovika, koje je pod Vilenjakom, i otiče kao potočić u Suaju. U Gunjačama nose vodu s vrela Zdivišća i Prvenog Dola.

Oko Radenovića i Okolišća su po polju ove ziratne zemlje: Bregovi, Potkrušćice, Zgoni, Luke, Mlake, Milavići, Uzgraja, Usjela, Gložđe, Brzice, Ašlamićke, Potkuće, Nadade, Okolišća, Prijeke. U Hlapčevićima su njive oko sela, a najviše na terasi ispod kuća: Grlica, Kula, Badanj, Skladi, Čebeli Nišani, Lušci, Podjasnice, Selišća i Luke. Na Brdu su njive: Strana, Bukovik, Potrešnja, Nadgaj, Ljeta i Krčevina; na Vilenjaku: Selišće, Okrugla Njiva i Strane, a u Gunjačama: Zdivišće i Gunjače.

Ispaše su po šikirama oko sela. Ispaša za Gunjaču je po Ljeskoviku, Gracu, Suvaji i Slatini (prema Džindićima). Ostala se sela služe ispašama na Krču, Paljikama (u Radovlji), Grbavoj Glavi, Stublovima i Ravni. Sve je to mera ili „razija“. Okolišće je ranije imalo ispaše i u Kolimbari, Okrugljačama i Zabovnjaku u Liješevi; sada već gotovo nemaju gde napasati stoku; kad je Bosna malena, puste stoku na „hadu“ Međuvodu, a kad je velika voda onda puste „hajvan“ u bašče ili mu polažu u klanicama.

Stari ljudi pamte, kad je po polju oko Radenovića i oko Okolišća bilo dosta šume. Vremenom je to sve iskrčeno i obrađeno, i u polju više nema nikakve šume. Oko Hlapčevića je bio veliki „orman“ (šuma) bukovina; tu su šumu prvi počeli krčiti Krsmanovići s Vilenjaka; u imenu vode Bukovika sačuvana je uspomena na tu šumu. Dosta ostataka od tih šuma ima po okrajcima njiva oko sela. Iznad Hlapčevića je privatan hrastov gaj koji se zove Jasikovica.

U Hlapčevićima su njive oko sela, a najviše na terasi ispod kuća: Grlica, Kula, Badanj, Skladi, Čebeli Nišani, Lušci, Podjasnice, Selišća i Luke. Na Brdu su njive: Strana, Bukovik, Potrešnja, Nadgaj, ljeta i Krčevina; na Vilenjaku: Selišće, Okrugla Njiva i Strane,  Oko Hlapčevića je bio veliki „orman“ (šuma) bukovina; tu su šumu prvi počeli krčiti Krsmanovići s Vilenjaka; u imenu vode Bukovika sačuvana je uspomena na tu šumu. Dosta ostataka od tih šuma ima po okrajcima njiva oko sela. Iznad Hlapčevića je privatan hrastov gaj koji se zove Jasikovica.

U Radenovićima su kuće u dve grupe kraj Zelenog Puta. U Gornjoj su 2 kuće Osmanovića i Čelebića, a u donjoj su 3 kuće Omanovića; na dnu sela, kod skele je kafana. U Okolišću su razređene c obe strane ulice 4 kuće Omanovića, 3 Buzića, 1 Konjhodžića, 1 Herceglija, 1 Uzunalića i iznad sela kuća Cigana Husića i Panđića. Ostali su svi
muslimani.

U Hlapčevićima kuće obrazuju porodične grupe, poređane s obe strane glavnog i sporednih seoskih puteva, a rastavljene baščama (voćnjacima) i vrtovima. Kuće pravoslavnih su bliže Radovlji. U Hlapčevićima su 3 kuće Kapa, 1 Karića, 3 Brca, 1 Hasagića, 1 Softića, 6 Vrača, 2 Cicvara, 1 Buhića, 1 Burka, 3 Herceglija, 2 Dlakića, 1 Kečića, 2 Masala (prav.) i 1 Milanovića (prav.). Pod Debelim Nišanima, Kod ušća Liješevske Rijeke u Radovaljku su škola, 2 kuće Handžića, 1 Buhića, 1 Poturkovića i 1 Ramića, a niže u polju još po jedna kuća Cicvara i Vrača. Na putu za Buziće je džamija, a blizu džamije kuća Hadži Hasan efendije Myhamedagića iz Sarajeva. Na Brdu su na okupu 1 kuća Kečića, 1 Kahvedžija, 5 Kaldžija i 1 Muratspahića; svi su muslimani. Na Vilenjaku su raštrkane 4 kuće Krsmana i 3 Glišića i pod njima 2 Milića. Na Gunjačama su raštrkane po jedna kuća Milića i Jevtića, i na Ravnama 1 Krsmana; na Vilenjaku i Gunjačama su sami pravoslavni.

Debelim se Nišanima zove muslimansko groblje pod selom Hlapčevićima i zemljište oko tog groblja. Na Debelim Nišanima je grob nekog „Krk-bin-kul–age“ (komandanta nad četrdeset hiljada vojske), koji je tu poginuo, kad je „Bosna fet činjena“. Zato se ovo mesto zove Debeli Nišani. Od ćimena u sredini Hlapčevića vodi kaldrmisan put u Kalotiće. Ta je kaldrma stara. Priča se, da je ta kaldrma građena od crkvenog kamena. Sam put i njiva, preko koje ide, zovu se Radinovka ili Radenovka. Priča se da je na Selišću iznad te njive bila crkva, i da je u selu bio neki Radin. Kod ćuprije na Radovaljci bila su dva hana: u jednom je sada škola, a u drugom stanuju Handžići i drže dućan. Na Kuli je bio tabor Bosanaca, koji su se borili protiv Austrijanaca 1878. god.

Imena Hlapčevići, Radenovići (čuje se i Radinovići) i Milavići su najbolji dokaz za veliku starinu ovoga naselja, jer su odgovarajuća lična imena karakteristična za bosanske hrišćane srednjega veka. Zatim, dokaz je tome i srednjevekovno groblje na granici naselja ali u buzićskom ataru.

Naselje je danas gotovo sasvim muslimansko, a svi pravoslavni su skorašnji doseljenici. Gunjače i Vilenjak su skorašnje krčevine.

Zanimljivo je predanje o Radinu. Verovatno je to bio neki vlastelin, čiji su potomci ostavili ime sadašnjem muslimanskom selu Radinovićima. U sidžilu visočkog kadije pominju se Okolišće i neki Osman Buha iz Mokronoga, dakle iz Hlapčevića.

Priča se, da je naselje stradalo od kuge i da se tada bežalo u planine. Zna se i za neke rodove koji su u novije vreme izumrli ili se iselili. Na Vilenjaku je bio neki musliman Baljko, kovač, koji je odselio u Sarajevo. Cigani Hide odselili su se u Sarajevo i Zenicu. „Razumrli su“ Brkići u Okolišću, Begovići i Bećići u Hlapčevićima i Nevesinjci (musl.). U Radenovićima je bio neki Arnaut Huso; dete mu je kod očuha Cicvare u Hlapčevićima. Izumrli su i pravoslavni Smiljanići. Neki su od Buza i Kečića odselili u Tursku, pred aneksiju Bosne. Muslimani Karići su spali na jednu udovicu.

Poreklo stanovništva.

Muslimani:

-Omanovići (9). Prvobitno su bili u Radenovićima. Odavde su selili u Okolišće, Gornje Moštre, Visoko i Fojnicu. Težaci su, i starinci.

-Kečići (2) su starinci.

-Dlakići (2) su starinci. Čuvaju jednu tapiju staru 200 godina.

-Buhići (2) su starinci. Pominju se 1812 god. u sidžilu visočkog kadije. Ima ih u Tramošniku.

-Cicvare (3) su starinci.

-Vrače (7) su starinci.

-Čelebići (1) su od Čelebića u Gornjem Moštru.

-Buzići (3) su došli pre 40 godina iz Buzića.

-Burko (1). Njegovog roda ima u Visokom i Moštru.

-Handžići i Poturkovići (3) su jedan rod i pomuslimanjeni starinci. Ne znaju, da li su im preci bili pravoslavni ili katolici. Ovog roda ima i u Visokom.

-Kape (3) su starinci.

–Vrce (3) su starinci.

-Kaldžije (5) su starinci.

-Herceglije (4) su davnašnji doseljenici iz Hercegovine; došao im je prapraded.

-Ramići-Ramće (1) su starinom iz Proslapa u Rami. Ima ih u Liješevi i Visokom.

–Muratspahić (1) je starinom iz Koritnika, a došao je iz Karavelića (u Buzićima).

-Hasagić (1) je starinom iz Bićera.

– Uzunalić (1) je doselio iz Lozinka.

-Softić (1) je doselio iz Liješeve pre tri godine.

-Kahvedžije (1) su nepoznatog porekla.

-Konjhodžić (1), učitelj u penziji, rodom iz Ljubuškog, stalno se nastanio u Okolišću.

Pravoslavni:

-Krsmani ili Krsmanovići (5) su starinom Lukići od Sane u Krajini. Slave Đurđevdan.

–Masali (2) su starinom Miljkovići iz Gostovića.

-Milanovići–Ararine  (1) su starinom iz Krajine. Opširnije u opisu Maurovića i Sovrla.

-Milići (3) su starinom iz Krajine, Od vode Sane. Doselio im je ded. Slave Lazarevu Subotu.

-Jevtići (1) ·su starinom Trifkovići iz Krajine. Slave Nikoljdan.

-Glišići (3) su starinom od Gacka ili Nevesinja u Hercegovini. Slave Aranđelovdan.

Cigani:

–Husić je doselio iz Travnika, a Panđić sa Svinjareva.

Groblja.

Omanovići, Čelebići i Uzunagići kopaju se u groblju kod škole, Buze kod džamije, a ostali muslimani u groblju na Debelim Nišanima. Pravoslavni se kopaju na Golom Brdu u Zimči.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.