Poreklo stanovništva sela Poredje – opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića “Visočka nahija”. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Naselje je u starini pod Velom, odnosno pod Unišćem, a s obe strane Vilinskog Potoka, a na desnoj strani Grdosa-Godušice. Potok Grdos izvire pod Žegama u sarajevskom srezu i teče prema severu. Grdos prima s desne strane Vilinski Potok što dolazi s Velikih Njiva (933 m.); od sastavaka dalje je Godušica. Grdos deli Poredje od Rajića na istoku, od Goduše na severoistoku šuma Jonđa i Vilinski Potok, od Kralupa na istoku brda Gradac i Brdo, a s juga se dižu iznad sela Krč, Kršna Kosa, Jurjev Do, Jurjeva Kosa i Plaolje i dele od sarajevskog sreza. U sredini naselja je „mahala“, Poredje u užem smislu, na levoj strani Vilinskog Potoka. Selo Grepčine je na istoimenoj kosi među Vilinskim Potokom i Grdosom. Kod sastavaka ovih potoka je selo Mandića, malo dalje u strani Ravan iznad džamije, a dalje niz potok Krčevane ili Gradac.
Po njivama ima mnogo izvora. U „mahali“ su glavna vrela Bunar, Ra(h)na i Sedra, od kojih leti jedina Sedra ne presuši. Na Ravnama je kod džamije vrlo dobra česma, a Maleševići nose vodu iz potoka.
Zemlje i šume.
Njive su većim delom iznad kuća. Zovu se: Dolići, Podbunarovi, Potkuće, Zakuće, Zavina, Grepčine, Stupovi, Lać(i)zovina, Rahna, Vrtlovi, Selišća, Krčići, Jabučice, Barice, Gajići, Ljubin Do, Jasike, Ravne, Dolovi, Zerdelija, Luke, Viškućnica, Zobišće i Vojna Bara. Kosnice su nodolovima Pribiševici, Stijeni, Krču i Jurjevu Dolu, dosta daleko od sela. Na kosi Jonđi ima privatne bukove šume, a po pominjatim stranama i brdima oko sela ima državne sitne šume, koja je istovremeno seoska ispaša.
Tip sela.
Naselje je razbijenog tipa. „Mahala“ se deli na dva manja čopora u kojima su 5 kuća Dedića, 2 Ahmića, 3 Hrnjića i 2 Babića; svi su ovi rodovi muslimani, a u ostalim su selima pravoslavni. Na Grepčinama je 1 kuća Pekarića, u Mendićima 1 Maleševića, na Ravnama 1 Tomaševića i na Gracu 1 Pajića.
Ime naselja.
Ime naselja izgovara se kao Poredje, ali se već može čuti i kao Poređe. Selo i kosa Grepčine prozvani su tako po starom muslimanskom groblju na istom mestu.
Postanak naselja i poreklo stanovništva.
Naselje je vrlo staro. Na Mendićima je bilo veliko srednjevekovno groblje, ali je to groblje dobrim delom uništeno, jer su Maleševići upotrebili mnoge stećke kao građevni kamen. Džamija, koja je na granici prema Goduši, pominje se već u XVI veku, što znači da je u ovim naseljima već tada bilo dosta muslimana. Muslimani i sada čine većinu stanovništva.
Muslimani:
-Babići (2) su „stojbljenici“. Ima ih još u Goduši i Vijeru.
-Dedići (5) su takođe starinci.
-Ahmići (2) su došli iz Rajčića, gde su starinci.
–Hrnjići (3). Njihov je „starjenik“ došao iz Taukčića na ženovinu. Starinom su verovatno iz Arbanije.
Pravoslavni:
-Maleševići (1) su starinom Veselinovići iz Hercegovine. Iz ove je porodice bilo i sveštenika. Iz Goduše su jedni prešli u Rakovicu u Sarajevskom srezu. Slave Lazarevdan.
-Tomaševići (1) su doselili pre okupacije iz Bosanske Krajine. Slave Nikoljdan.
-Pekarići (1) su starinom Nestorovići iz Krajine. Opširnije u opisu Topuzovog Polja.
-Pajići (1) su starinom Đombićo iz Kifina Sela u Hercegovini. Doselio im je ded pre više od 100 godina. Slave Aranđelovdan.
Muslimansko je groblje na Grepčinama. Pravoslavni imaju vrlo staro groblje na kosi Jonđi, na mestu „Šćipac“.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)