Poreklo prezimena, sela Drenovica (Ilijaš)

Poreklo stanovništva sela Drenovac – Ilijaš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja, komunikacije i vode.

Ovo malo selo leži na levoj strani Potoka, koji izvire u Bakijašu a svojim donjim tokom deli Ljubniće od Balibegovića. Kuće su u prisoju, na visini od 600 m. Brdo Bojišće deli Drenovicu od Vlaščića na zapadu; Bojišće se produžava prema severu kao Žrvanj.

Brajići nose vodu sa Stubline pod kućom, a Rebrine sa Šćepanove Vode. Sve su njive ispod kuća i zovu se: Drenovice, Šćepanova Njiva, Krčevina, Travnjak, Bakijaš, Brdo, Rasoji, Do, Potkućnica. Šume su oko sela: Bojišće, Rasoji n Osoji. To su ujedno i ispaše.

Tip sela.

U selu su svega 2 kuće Rebrina i 1 Brajića, sve tri su pored puta na većim rastojanjima, a iznad dola kojim teče Potok.

Stari Rebrina slušao je da su na Bojišću bile ciganske čerge. I sada se jedno mesto, obraslo u šumu, zove Čergališće. Po pričanju, najstariji stanovnici ovoga sela bili su Tintori. Uz kugu svi „zalistili“ i pokopani suu bašči Stubliku pod Rebrininom kućom. Bili su pravoslavni i njihova roda još ima po Crnotini u sarajevskom srezu. Može biti da je i u nazivu Šćepanova Njiva sačuvana uspomena na koga od njih. U selu su još boravili pre današnjih stanovnika Kašikovići i Savići.

Poreklo stanovništva.

-Rebrine (2). Na selištu Pintora naselio se Rebrina. Doselio je iz Kralupa, a starinom je Bakoč iz Lastve kod Trebinja. Kao kiridžija gonio on jednom konje iz Kralupa, i jedan tovar mu se prevalio pred kućom Kubatlija u Ratkovcima. Nije hteo da ih zove u pomoć, ali jedan Kubatlija iziđe iz kuće da mu pomogne. Tom prilikom on slučajno zavuče ruku u Jovanova nedra i uzvikne: „Koliko mu je rebro ko samarska štica“. Zbog toga njega i potomke mu zovu Rebrinama. Isti rod su Mirići i Ribari po drugim selima, jer su se s Jovanom bila doselila iz Hercegovine još dva brata, a bilo ih je svega pet. A Jovan je doselio na Drenovcu pre 100 godina. Slave sv. Arhanđela, prislužuju sv. Luku.

-Brajići (l) su se naselili na mestu gde su bili Kašikovići, koji su se ovde izdelili i iselili u Kuti i na Žrvanj, pa Savići, koji su sada na Banjeru. Pero Brajić je došao sa Vlaičića još „za turske sudije“. Starinom su iz Krajine. Slave Aranđelovdan.

Svi se kopaju u groblju u Kralupima.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.