PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr Snežana
Ratovi sa Napoleonom nastavljeni su i u 19. veku, istovremeno, u Srbiji je buknuo ustanak. Tokom 1807. godine na snagu je stupio “Temeljni zakon” kojim su regulisani uzajamni odnosi između države i graničara. Prema podatku iz popisa koji je sproveden “1808. godine, u Krnješevcima je bio 681 stanovnik.”
Popis graničara Krnješevaca 1810-1811. godine
1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
R.br. | godina | ime i prezime | godina starosti | godina rođenja |
1 | decembar 1809. g. | Koja Niketić | 40 | 1769 |
2 | Rafaelo Marković | 30 | 1779 | |
3 | 1810. godina | Miladin Vidaković | 29 | 1781 |
4 | Ignjat Stojanović | 28 | 1782 | |
5 | Aksentije Jovanović | 30 | 1780 | |
6 | Patnelija Jovanović | 28 | 1782 | |
7 | Manojlo Milosavljević | 31 | 1779 | |
8 | Nestor Živanović | 23 | 1787 | |
9 | Mateja Simić | 21 | 1789 | |
10 | Uroš Živanović | 27 | 1783 | |
11 | Ilija Popović | 26 | 1784 | |
12 | Petar Ignjatović | 21 | 1789 | |
13 | Sima Nikolić | 29 | 1781 | |
14 | Manojlo Belić | 26 | 1784 | |
15 | Mihailo Radoević | 21 | 1789 | |
16 | Pavle Gruić | 32 | 1778 | |
17 | Avram Milovanović | 21 | 1789 | |
18 | Jovan Velikić | 18 | 1792 | |
19 | Jovan Vujić | 17 | 1793 | |
20 | Milovan Vidaković | 24 | 1786 | |
21 | Marko Tukelić | 38 | 1772 | |
22 | Petar Ignjatović | 19 | 1791 | |
23 | Pavo Mihailević | 29 | 1781 | |
24 | Filip Janković | 39 | 1771 | |
25 | Gaja Jovanović | 21 | 1789 | |
26 | Nestor Živanović | 25 | 1785 | |
27 | Jerotije Mirosavljević | 21 | 1789 | |
28 | Lazar Bogosavljević | 28 | 1782 | |
29 | Kosta Vidaković | 30 | 1780 | |
30 | Antonie Lukić | 20 | 1790 | |
31 | Mihailo Marković | 18 | 1792 | |
32 | Lazar Ilić | 29 | 1781 | |
33 | Kuzman Jovanović | 42 | 1768 | |
34 | Melentije Vidaković | 18 | 1792 | |
35 | Ranko Leišić | 36 | 1774 | |
36 | Ćira Savić | 28 | 1782 | |
37 | Timotije Čavić | 26 | 1784 | |
38 | Jovan Raičević | 29 | 1781 | |
39 | Jovan Savić | 31 | 1779 | |
40 | Aksentije Savić | 37 | 1773 | |
41 | Marko Niketić | 28 | 1782 | |
42 | Todor Verčalin | 30 | 1780 | |
43 | Jefto Gruić | 24 | 1786 | |
44 | Ivko Trifunović | 28 | 1782 | |
45 | Petar Miljković | 36 | 1774 | |
46 | Marko Stoičević | 29 | 1781 | |
47 | Petar Gruić | 24 | 1786 | |
48 | Jovan Raičević | 31 | 1779 | |
49 | Pavle Stoičevič | 28 | 1782 | |
50 | Vasilij Grivić | 35 | 1775 | |
51 | Aleksa Bogosavljević | 23 | 1787 | |
52 | Ivan Marković | 29 | 1781 | |
53 | Marko Belić | 34 | 1776 | |
54 | Matea Simić | 24 | 1786 | |
55 | Zaria Janković | 18 | 1792 | |
56 | Leontije Trifunović | 19 | 1791 | |
57 | Ignjat Vasić | 20 | 1790 | |
58 | Atanasije Vuičić | 28 | 1782 | |
59 | Dimitrije Milosavljević | 32 | 1778 | |
60 | Vićentije Niketić | 36 | 1774 | |
61 | Maksim Gruić | 39 | 1771 | |
62 | Bogdan Vidaković | 29 | 1781 | |
63 | 1811. godina | Manojlo Belić | 24 | 1787 |
64 | Mihajlo Bugarin | 32 | 1779 | |
65 | Aksentije Janković | 21 | 1790 | |
66 | Manojlo Belić | 39 | 1772 | |
67 | Jovan Raičević | 23 | 1788 | |
68 | Jovan Gruić | 21 | 1790 | |
69 | Andrija Raičević | 29 | 1782 | |
70 | Timotije Utvić | 39 | 1772 |
Izvor: Muster listen, 1810-1811., film 1172924, fasz.3579, year 1810-1811.
Kao epilog ratova sa Napoleonom, tokom 1811. godine u zemljama pod krunom Habzburga dolazi do monetarnog sloma i bankrotstva države. Austrija je 1805. izgubila Belgiju i Milano, Istru, Veneciju, Dalmaciju i Boku Kotorsku, sve jadransko ostrvlje. U 1809. godini graničila se sa Francuskom na reci Savi (kod Jasenovca), a zbog gubitka prekosavskih krajeva (danas Hrvatska) veliki broj doseljenika iz ovih krajeva slio se na prostor Srema. Uz to, slom Prvog srpskog ustanka kolone izbeglica iz Srbije usmerio ka Sremu. Tako su ratne okolnosti ljudstvom ojačale prostor Srema. “Od 1774 do 1810. naselilo se u Krnješevce 13 porodica iz zapadnih krajeva.”
U 1810. godini zabeleženo je da su se u opštini Krnješevci nalazili potesi: “Lukin salaš, Poloj, Jendža, Otok, Krst, Greda i Kuvalovo.” Zemljište u ovim potesima poslužilo je za naseljavanje novih stanovnika Krnješevaca. Vojno leno iznosilo je oko 24 jura oranice i livade.
Nakon Napoleonovog osvajanja prostora duž Jadranskog mora i njegovog planinskog zaleđa, “Gornja granica” je izbegla u prostore Slavnonsko-sremske vojne granice. Sve tri pukovnije Slavonsko-sremske vojne granice (Gradiška, Brodska i Petrovaradinska) 1817. godine primile su stanovništvo iz Gornje granice. Tada su Vojne vlasti izdale više dozvola za naseljavanje raseljenog stanovništva Gornje granice u kompanije Petrovaradinske pukovnije. Tako su “braća Mihajlo i Stevan Carić, iz Prve banske regimente dobili dozvolu da se nasele u Krnješevce.”
Kao i u svim drugim stvarima, tako je i po pitanju naseljavanja glavnu ulogu vršila Vojna komanda, koja je donosila odluke i izdavala potrebne dozvole naseljenicima. Svi oni, koji su se želeli nastaniti u Vojnoj granici, morali su stupiti u vojnograničarsku službu. Izuzetno, zanatlijama i trgovcima je bilo dozvoljeno naseljavanje u vojnograničarskim mestima uz dozvolu Zemunskog magistrata kao glavnog trgovačko-zanatlijskog centra na prostoru Vojne granice. U takvim slučajevima Vojne vlasti su zanatlijsko-trgoačkom staležu davale uglavnom privremene dozvole za rad i naseljavanje u Vojnoj granici.
Transfer-lista Krnješevaca 1815. godine
1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
R.br. | godina | ime i prezime | godina starosti | godina rođenja |
1 | 1815. godina | Marinko Marić | 19 | 1796 |
2 | Georg Nikolić | 30 | 1785 | |
3 | Zarija Stoičević | 25 | 1790 | |
4 | Mihailo Radojević | 24 | 1791 | |
5 | Aksentije Savić | |||
6 | Paun Čavić | 16 | 1799 | |
7 | Vikentije Putniković | 27 | 1788 | |
8 | Trifun Niketić | 28 | 1787 | |
9 | Todor Verčatin | 22 | 1793 | |
10 | Pavle Gruić | 22 | 1793 | |
11 | Zarija Janković | 30 | 1785 | |
12 | Milentije Vidaković | |||
13 | Ivan Radovanović | 22 | 1793 | |
14 | Maksim Stojadinović | 30 | 1785 | |
15 | Ostoja Vidaković | 29 | 1786 | |
16 | Roman Lapčević | 17 | 1798 | |
17 | Petar Ignjatović | 37 | 1778 | |
18 | Trifun Lešić | 33 | 1782 | |
19 | Nestor Živanović | 29 | 1786 | |
20 | Aksentije Jovanović | 29 | 1786 | |
21 | Vikentije Janković | 35 | 1780 | |
22 | Ostoja Vidaković | 26 | 1786 |
Izvor: Muster listen, 1810-1811., film 1172927 , fasz. 3582-3583 , year 1815-1818.
* * *
Istorijske vesti svedoče da je škola u Krnješevcima tokom školske 1802. godine uredno radila, pohađalo ju je 25 đaka, učitelj je i dalje bio Gavril Janković. Decu je 1805. godine učio Gavril Markovič, a 1806. godine učitelj je bio Jelisej Zorkić. Tokom 1811. godine paroh u Krnješevcima je Jovan Jakovljević, učitelj Pavle Popadić. U godini 1815. na učiteljskoj službi nalazio se Jelisej Zorkić, koji je na službi u Krnješevcima već bio 1806. godine.
Godine 1822, sa blagoslovom mitropolita Stevana Stratimirovića sazidana je nova crkva u Krnješevcima, od “dobre građe”. Hram je posvećen Blagovestima prevete Bogorodice.
Iste 1822. godine proiguman manastira Hilandara u Svetoj Gori bio je Dositej, rođen u Krnješevcima kao Dimitrije Milenić (Malenić?). Ovo se doznaje iz jednog Zapisničke molbe upućene Zemunskom magistratu.
U godini 1824. na učiteljskoj službi u Krnješevcima nalazio se Nikolaj Ipič. Tokom 1825. godine obnovila je parohija u Krnješevcima fond crkvenih knjiga, verovatno nastojanjem paroha Jovana Nenadovića, koji je te godine na službi u Krnješevcima. Istorijske vesti otkrivaju da je u godini 1827. Jovan Nenadović, paroh Krnješevački, upisan u listi prenumeranata na zabavnik “Danica”.
U Krnješevačku parohiju 17. maja 1832. godine postavio je arhiepisko i mitropolit karlovački Stefan Stratimirović jereja Aleksandra Radosavljevića, rođenog 17. marta 1795. godine u graničarskom mestu Platičevu. Tokom njegovog službovanja sprovedeni su radovi na uređenju unutrašnjosti parohijske crkve. Ikonostas je rezao Maksim Lazarević, a oslikao ga je 1843. godine Petar Čortanovački.
Komentari (0)