Poreklo stanovništva naselja Gradina, opština Gacko. Prema knjizi Jevta Dedijera Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Opšte napomene.
U osoju s obje strane rijeke Rašćelice. Imaju tri jaka i stalna vrela. Klima je blaža. Snijeg može biti Od 0,80 m. do 2 m. debeo. Ziratna je zemlja oko kuća, na Majdanima i na Ivici. Imaju dovoljno bukove i jelove šume u Ivici i Magrapu. Seljaka ima i slobodnih i kmetova. Plaćaju četvrtinu.
Drže zemlje u Ravnima kao priorači. Dijeli se na: Katunište, Stupice, Gradina, Gučina i Međupoljnik. Ima svega 25 kuća.
Poreklo stanovništva.
-Miloševići su imali svoja jeseništa i torine u Šumama, ali su, pošto su se izdijelili, napustili. Drugi imaju torine i zimnje kolibe u Magrapu i Vučjoj Bari. ljeti kreću po njivama i dalje od sela. Na Magrapu ima ljeti i rudinjskih katuna.
Po brdu Gradini gdje imaju nekakve razvaline selo je dobilo svoje ime.
Najstarija porodica su:
-Bratići. Doselili su prije 75 godina iz Zagraca zbog siromaštva, a u Zagraca su došli iz Brestica. Slave Tomin-dan.
U isto vrijeme doselio je:
-Vuko Koprivica iz Banjana, zbog tjeskobe, a poslije nekolike godine doselio je i:
-Duka Koprivica. Ima ih 14 kuća. Slave Nikolj–dan.
-Miloševići su prije 70 godina doselili iz Korita zbog ovoga. Novak Milošević bio je udovac. Jednom mu dođe na konak žena s djetetom i kaže da je udovica, pa traži neće li je ko uzeti za ženu. Novaku se sviđe, i on je uze. Ali to je bila Crnogorka, koja je odbegla od muža, i jednom udari na Novaka osamnaest Crnogoraca, a on, sa sinovima, ubije im arambašu, i oni se razbježe. Pošto i drugi put Crnogorce odbije, preseli pod Gradinu, zajedno s:
-Guzinama, koji se poslije presele u Fojnicu. Slave Sv. Petku.
-Uljarevići su doselili zbog tjeskobe iz Vrbice u Rudinama. Slave Nikolj–dan.
Ovdje su stanovali pravoslavni:
-Rogači, a cijelu su Gradinu držali Muslimani Smajevići, koji su gradili česmu, i koje je rastjerala kuga.
Na Stupnicama se nailazi na komade cigle i na zidine.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)