Društvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu od kraja XIX do sredine HH veka – deo I

23. februar 2022.

komentara: 0

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana Aleksić

Prostor jugoistočnog Srema nije u potpunosti pratio razvoj vlasničkih odnosa i privređivanja koji se odvijao u Vojvodini u XIX veku u kojoj počev od Revolucije 1848/49. kapitalistički oblik privređivanja postaje dominantan. Jugoistočni Srem je bio deo Vojne granice, pod upravom Komande u Beču, i počivao je na vojno-feudalnom ustrojstvu sve do 1871–73. odnosno, do konačnog ukidanja Granice i razvojačenja.

Iako su vlasnički odnosi u Granici bili regulisani Krajiškim zakonima, kao apsolutni vlasnici u Katastarske knjige stanovnici jugoistočnog Srema, bivši Graničari, uvedeni su tek 1880, pošto je po razvojačenju nad ukupnom teritorijom sprovedena deoba, nakon koje su kao vlasnici u Zemljišne knjige uvedeni: Graničarske porodične zadruge – ređe pojedinci kao samovlasnici, Verske ustanove, Petrovaradinska imovna opština, Politička opština i zemljišna zajednica, Država.

Zahvaljujući studiji Radomira Markovića iz 1919. koja, između ostaloga, svedoči i o izuzetno teškom ekonomskom stanju stanovništva srpske narodnosti nakon Velikog rata, imamo uvid u informacije u vezi vlasničkih odnosa u Kotaru Zemun:

Tabela 1: Pregled raspodele zemlje – vlasnički odnosi u Kotaru Zemun 1910. godine

Kotar zemunskiHatarPolit. općina i zemlj. zajednicaImovne općineDržavnoNa pojedince
Mestojut.čv.hvjut.čv.hvjut.čv.hvjut.čv.hvjut.čv.hv
Ašanja688590629715123184961003156939
Batajnica78371562165152100405795309967
Bežanija6477157021891079007311923314420
Bečmen3366106156591762844518431994882
Boljevci1037910662719127416761443515514413782
Deč57171064112248600004358406
Dobanovci97111459107324474759228474821329
Zemun9706550235176800122116452201449
Jakovo7003611173462165814970040071518
Karlovčić543011771099750000409087
Krnješevci42981444854675000032491134
Kupinovo14322113220211295450215339352041801042
Mihaljevci34407944561161705107906362140970
Obrež117058004234656193318003051956
Petrovčić3428122692840633094001662536
Pećinci33466306111479000025421493
Popinci38718427049900002960571
Progar70194411915447179065645412496717
Prhovo39644826824600003026861
Surčin99448020821330113134820140058781020
Šimanovci5966133912452810012694529982
Ugrinovci8751147213771014000067551202
Ukupno1525879082811119520531667437279858231063
Odbiv manastirsko951680
Ostaje84872383

Izvor: Radoslav Marković, Raspodela zemlje u istočnom ravnom Sremu 1910, Sremski Karlovci, 1919, 16.

Stanovništvo srpske narodnosti Kotara Zemun prisajedinjenju je pristupilo u ekonomski nimalo zavidnom položaju. Posledice internacije i apsolutne pljačke imovine stanovništvo je snosilo samo, bez državne ili neke druge vrste pomoći. Poljoprivredna proizvodnja, kao osnova privređivanja, apsolutno je uništena tokom rata, podjednako u segmentu zemljoradnje i stočarstva. Kao deo bivše Austrougarske teritorije jugoistočni Srem nije imao pravo na reparaciju.

Posleratno podizanje ekonomije teklo je shodno umeću i snalažljivosti agrarnih delatnika a ono što je bilo polazni osnov za oporavak ovog uzemlja nakon ratnog pustošenja jeste kapitalna investicija realizovana pre Velikog rata, koja je donela dobrobit stanovništvu u prvim poratnim godinama. Reč je o odbrambenom nasipu od poplava, koji je duž leve obale reke Save podignut od Bežanije do Progara. Uporedo sa izgradnjom odbrambenog nasipa ustrojen je i sistem melioracionih kanala, čime su drenirana neproduktivna zemljišta koja su se nalazila izvan zone savskog poplavišta. Na ovaj način, močvare i ritovi pretvoreni su u oranice. Obradiva površina u tadašnjem Kotaru Zemun ovom kapitalnom investicijom uvećana je za 81.191 jutro, što je u poratnom periodu uslovilo stvaranje značajnog viška poljoprivrednih proizvoda, koji je plasiran na slobodno tržište, čime su ostvareni prihodi kojima je sanirana ratna šteta.

Na imanju Pavla Litavskog sredina 20-ih godina HH  veka. Autor Jan Litavski. Izvor: SKPD ”Šafarik” Dobanovci

Inflacija koja je posle Velikog rata potresala zemlju počela je da se smiruje 1923, zahvaljujući merama koje je sproveo ministar finansija Milan Stojadinović. Rezultat njegovih mera uslovio je da dinar u periodu od 1923. do 1931. postane stabilna valuta. Uporedo sa stabilizacijom dinara i oporavkom agrarne proizvodnje na uzemlju jugoistočnog Srema, u Kraljevini SHS otpočela je Agrarna reforma, koja se odnosila na velike posede obima od preko 100 kj. Ona nije doticala posede bivših Graničara koji su pre 1919. godine bili manji od zemljišnog maksimuma utvrđenog Agrarnom reformom. Međutim, ono što nije mimoišlo prostor Srema bila je Velika svetska ekonomska kriza (1929–1933) koja je Kraljevinu Jugoslaviju naročito destabilizovala tokom budžetske 1931/32. godine. Na jugoslovensku poljoprivredu kriza se reflektuje od 1930. i traje sve do 1934. godine. Glavni pokretač krize bilo je opadanje interesovanja na svetskim tržištima za poljoprivredne proizvode iz Jugoslavije, do čega je došlo usled priliva jeftinog žita iz SAD i SSSR i nastojanja država uvoznica poljoprivrednih proizvoda da unapređenjem sopstvene proizvodnje eliminišu zavisnost od uvoza.

Gvozdeni plug i drljača  na imanju Pavla Litavskog  krajem 20-ih godina HH veka. Autor  Jan Litavski. Izvor: SKPD ”Šafarik” Dobanovci

* * *

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca pitanje agrarne reforme u osnovi je imalo ujednačavanje vlasničkih odnosa i načina privređivanja koji se javljaju kao posledica proistekla iz nasleđa teritorija koje su po okončanju rata ušle u sastav Kraljevine. U većem delu novostvorene kraljevine dominirali su kapitalistički odnosi u privređivanju (Srbija, Slovenija, Hrvatska, Slavonija, Međumurje, Vojvodina) dok su u drugim krajevima postojali određeni oblici kmetstva (Bosna i Hercegovina, jedan deo Crne Gore, Kosovo i Metohija, Makedonija), a u manjem obimu zastupljeni su bili i kolonijalni odnosi (Dalmacija i Istra). Stoga ne iznenađuje što je pitanje agrarne reforme u Kraljevini SHS uzeto u rešavanje gotovo odmah po njenom konstituisanju. Već 6. 1. 1919. objavljen je Manifest regenta Aleksandra narodu u kome poziva seljake, kod kojih je nezadovoljstvo agrarnim odnosima kulminiralo, da mirno sačekaju da se pitanje dodeljivanja zemlje reši zakonskim putem, što je uslovilo donošenje odredbi i zakona, te stvaranje Ustanova agrarne reforme. U junu 1931. donet je Zakon o likvidaciji agrarne reforme na velikim posedima, tako je agrarna reforma ušla u završnu fazu, no nije privedena kraju sve do početka Drugog svetskog rata.

U Srezu Zemun veličinom su se isticali posedi Petrovaradinske imovne opštine u Katastarskim opštinama: Ašanja, Bečmen, Boljevci, Dobanovci, Jakovo, Kupinovo, Obrež, Petrovčić, Progar, Surčin. Potom posed Manastira Fenek, sa zemljišnim fondom u KO Jakovo i KO Surčin, te posed Evangeličke crkvene opštine u KO Boljevci, koji kao i posed Feneka nije bio predmet ove Agrarne reforme. Na teritoriji Sreza Zemun Agrarna reforma Kraljevine Jugoslavije sprovedena je nad zemljištem u vlasništvu Državnog erara Kraljevine Jugoslavije, koji je u posed zemlje došao nakon Velikog rata, te komasacijom koja je sprovedena početkom 1937. na posedima koji su u Gruntovnicu Srema uvedenim kao „Erar kraiški zemaljski“. Bili su ovo posedi Petrovaradinske imovne opštine, odnosno, Imovnih opština bivših graničarskih mesta, koja su po razvojačenju i sastavljanju Gruntovnice 1880. uvedeni u zemljišne knjige kao apsolutni vlasnici.

Komisija za likvidaciju agrarne reforme je suočivši se sa problemom nedostatka zemlje, sprovela komasaciju nad jednim delom zemljišta u vlasništvu „Erara kraiškog“, prenevši prvo ovo zemljište u vlasništvo Državnog erara kraljevine Jugoslavije, a potom je isto razdeljeno pojedincima. Međutim, kako je u jugoistočnom Sremu bilo agrarnih interesenata čiji broj je premašivao raspoloživi zemljišni fond, agrarni interesenti sa ovog uzemlja kolonizovani su u južne delove Kraljevine, gde je bilo slobodne zemlje. Tako se jedan broj agrarnih interesenata iz Srema u potrazi za boljim životom obreo na Kosovu i Metohiji. Po okončanju Drugog svetskog rata ove porodice su se uglavnom vratile u svoj rodni Srem. Razlog ponovne seobe bio je teror koji su nad njima i njihovom imovinom sprovodili Arnauti, a o kome u euforiji stvaranja novog poretka komunističke Jugoslavije na principima „jednakosti, bratstva i jedinstva“ nije bilo dozvoljeno govoriti.

* * *

Sliku životnih prilika stanovništva Sreza Zemun između dva svetska rata moguće je uočiti u novinskim oglasima: godine 1924. oglasio je Milan Dimitrijević, obućar iz Batajnice prodaju 200 pari cipela bakandži za radnike, oglas Petra Hrtkovića iz Progara o prodaji dereglije, Vladislav Marginar prodavao je mlin u Surčinu, ciglanu i imanje na 9 jutara u Surčinu prodavao je Bogoljub Filip, Petar Mecgerg iz Surčina prodavao je vlačaru, udova Elizabeta Šeterar oglasila je prodaju kafane sa salom za igranje, dva podruma i svim nuz-prostorijama u Surčinu, u Kupinovu se prodavao motorni mlin 30-40 metara kapaciteta sa stanom i baštom, Ekonomija Gleščić iz Boljevaca oglasila je prodaju jagode „Hindenburg“ za prolećno rasađivanje po ceni 30 din za 100 kom. Kosta Majić beležnik iz Dobanovaca oglasio je prodaju salaša sa 60–150 ziratne zemlje u Batajnici, par godina kasnije i M. Bekić prodaju salaša u Batajnici po ceni od 1,5 miliona dinara, oglas pod šifrom „južnoslovensko“ tražio je radi kupovine u ataru Batajnice veći posed od preko 20 hektara, Anđelka Josić iz Alibunara tražila je u zakup mesarsku radnju ili celu kuću u Surčinu. U Dobanovcima Hol Bacler i Valier prodavali su za 650.000 ciglanu sa 3 jutra zemlje pogodne za pečenje cigle a u istom mestu izvesni Pavlović oglasio je prodaju kuće i mešovite trgovine. U Ašanji u potesu Golek na prodaju je bilo 4 jutra zemlje, na stanici Bečmen prodavao se manji salaš a uz sve navedeno, prisutna je i ponuda muzičkih usluga: sevdalinska pevačica, mlada džezistica, bas-primaš Žika Jovanović i Ruža Inbrišić iz Batajnice tražili su muzički angažman. Ašanjci, harmonikaš Stojan Stamenković i mlada džezistkinja što peva sevdalinke, tražili su za nastup bolji lokal ili orkestar itd. Iz šarolike ponude i tražnje uočava se da su nekretnine – zemlja – u oglasima najzastupljeniji. U vremenu između dva svetska rata u Srezu Zemun, na jednoj strani dolazi do ukrupnjavanja poseda, dok se sa druge strane uočava usitnjavanje poseda koje se donekle javlja kao posledica razvrgavanja porodičnih zadruga, ali i kao posledica seljačke prezaduženosti. Ekonomsku snagu agrarnog stanovništva prevazilazila su finansijska davanja državi.

 

Vršidba, Dobanovci 30-ih godina HH veka. Autor J. Litavski.  Izvor: SKPD ”Šafarik”

U jesen 1936. vlada dr Milana Stojadinovića donela je uredbu kojom je ukinut ”seljački” moratorijum i predviđen otpis polovine seljačkih dugova. Do početka Drugog svetskog rata Uredba je doživela tri izmene, bilo je potpisano pet pravilnika o njenoj primeni i doneta su 44 autentična tumačenja njenih pojedinih članova. Za njenu primenu bila je zadužena Privilegovana agrarna banka: trebalo je da preuzme preostali zemljoradnički portfelj od privatnih akcionarskih banaka i zemljoradničkih kreditnih zadruga i da, u ime i za račun države, sve ove kreditne ustanove obešteti za deo otpisanog duga, i to u roku od 14 godina. Tako se specijalizovana institucija za poljoprivredni kredit, koja je prvobitno bila zamišljena kao glavni finansijer razvoja poljoprivrede u Kraljevini Jugoslaviji, pretvorila u puku državnu likvidacionu banku. Ona nije mogla u propisanim rokovima da savlada ne samo probleme vezane za pravne manjkavosti Uredbe o likvidaciji zemljoradničkih dugova već i probleme obimnosti posla koji su joj bili povereni. Zbog ogromne koncentracije dužničko-poverilačkih poslova u ovoj finansijskoj instituciji, rad na definitivnom preuzimanju i obračunu zemljoradničkih dugova bio je stalno prolongiran. Konačno, ovaj rad će biti nasilno prekinut 6. 4. 1941. u nemačkom bombardovanju Beograda, kada je izgorela sva dokumentacija koja se nalazila u bančinom sedištu.

IZVOR: Odlomak iz knjige: Aleksić S, Jugoistočni Srem sredinom HH veka u dokumentima Istorijskog arhiva Beograda, Dobrovoljno silom naterano, IK Prometej, Arhiv Vojvodine, Novi Sad, 2020.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.