Poreklo stanovništva naselja Donja i Gornja Meka Gruda, opština Bileća – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Na sjeveroistočnoj strani Fatničkoga Polja diže se brdo Kalašac s vrhovima: Suvi Bp’x (1103 M), Nakuč (992 m) i Krstac (938 m). Od ovijeh vrhova na istok do Malog Planika (1005 m.) pruža se udut općine Meke Grude. Sva su sela u pojedinijem dolovima istočno od ovijeh vrhova, samo je Kačanj s južne strane Krsca. Zemljište, na kome je veći dio Meke Grude, postepeno se spušta od ovijeh vrhova prema I i SI. To spuštanje ide dosta blagijem nagibom sve do državne teste, gdje se zemljište počinje opet uzdizati prema Malom Planiku. Na taj način zemljište, na kome je Meka Gruda, ima kos položaj s blagijem nagibom.
Klima.
Sela, što su na ovom nagibu, okrenuta su prema I, S, i SI. Od jakijeh vjetrova zaklonjena su y malijem vrtačama. Jedini Kačanj okrenut je prema jugu, jer je na južnoj strani Krsca. Po visini odvajaju se sela oko ovijeh vrhova i sela u nizini oko državne teste. Najviši položaj ima Kačanj, između izohipse od 800 m i 900 m. Ostala sela zauzimaju položaj između kosa, čiji najviši vrhovi redovno dostižu visinu od 850 m. U selu duvaju razni vjetrovi. Jug i sjever su najjači. Mećava (od istoka) i sjever su najhladniji. Vremenik (od JI) donosi kišu sa vjetrom.
Vode.
Sela Meke Grude veoma su oskudna izvorima: veći dio podmiruje potrebe kišnicom iz čatrnja. Njih ima u svakome selu i to po više njih u jednome selu. Osobito su česte pored teste. Vrela ima samo na Kačnju. Na južnoj strani Krsca izbijaju tri vrela veoma zdrave i jake vode. Kod tijeh je vrela to interesantno, što zimi ne daju mnogo vode, a ljeti ipak ne presušuju. Imena vrela su: Kačanj, Tvrda, Mokri Do i Bara. U mnogijem selima ima vrela, koja zimi daju mnogo više vode nego ova, a ljeti ipak presušuju. U vrijeme velike suše s ovijeh izvora dobavljaju vodu dva sela Meke Grude i selo Đeč iz planjske općine. Često pojedinijem selima treba po sahat i po dva, dok dođu na ova vrela.
Iradi u mera.
U selima Meke Grude iradi su vrlo rijetko na jednom mjestu. U njima ima malo ravna zemljišta i zbog toga su iradi tamo razbacani oko seoskijeh kuća i po udaljenijem mjestima u brdu. Najudaljenije su njive Krstača, Duži i Osoje. U većini sela zemlja rađa slabo. (Od usjeva daje pet oka roda). Osim toga pojedini seljaci imaju zemlju i u Fatnini. Mjesto, gdje su njive seljaka s Meke Grude zove se „Mezgre“. Ta je zemlja bila u čitluku Ali paše Rizvanbegovića, pa su je docnije otkupili ovi seljaci. Samo se u tome razlikuju njive na Kačnju, gdje oka usjeva daje sedam do deset oka roda. I danas ima mnogo kmeta. Jedan dio seljaka (porodica Gaćine) sačuvao je svoju zemlju još od starine. Pored toga mnogi su u pošljednje vrijeme prikupili po koju njivu. Neotkupljeni plaćaju po kontratu novce ili žito, a ima ih Koji nijesu ukontraćeni, već daju agama četvrtinu i petinu. Age su Čengići iz Gacka.
Tip sela.
U udutu Meke Grude imamo osam sela: Kačanj, Oborišta, Meka Gruda, Kremeni Do, Kruševac, Dubrava, Milovići i Čanjev Do. Pojedina sela jako su udaljena jedna od drugoga. Najmanje udaljenje između dva sela je oko 800 m, a ima ih koja su udaljena od najbližeg sela i po 3 km. Sva ostala sela osim Kačnja nazivaju se Meka Gruda. Danas se računaju kao zasebna sela, ali ipak seljaci kažu, da su s Meke Grude (a ne iz Kremenog Dola, Oborišta i dr.). I po najvećem udaljenju od bližeg sela i po starini i po tipu od njih se je izdvojio Kačanj. To je selo, kao što smo vidjeli, na znatnoj visini, na veoma krševitu i strmnu zemljištu, u kome su se kuće skupile pod veoma strme vrhove najvišijeh brda. Prostor, na kome je selo, dosta je skučen, s toga na Kačnju imamo najzbijenije kuće. One su rasturene na tri jako zbijene grupe, u kojima su se kuće zbile ispod najsgrmijih strana okolnijeh visova. Grupe su između sebe udaljene 100–250 m. Krstac na S i Gradinu na SZ veže veoma krševita kosa, koja se prema sredini odstojanja spušta, „preštunuta“ je. Pod tijem je ulegnućem jedna kuća (porodicaTaćine), u daljini oko 800 m. Na jug od ove a u daljini od 500 m je druga kuća (Raičević). Na Kačnju imamo porodice Gaćina (8 kuća), Čorlije (12 kuća) i Raičević (1 kuća).
Od Kačanja na SI u daljini oko 1500 m. je selo Kremeni Do. Kuće su u njemu razbijene, nema nigde sasvijem pravijeh grupa nego su razbacane po raznijem vrtačama i rijetko se nađu dvije kuće u jednoj vrtači. U Kremenovom Dolu ima 9 kuća. Tu žive porodice: Tešanovići (5 kuća) i Gaćine (4 kuće).
Od Kremenog Dola na J, u daljini oko 750 m, je selo Meka Gruda. U njoj čine kuće tip jako razbijenog sela. Rijetko se s jednog mjesta mogu vidjeti tri kuće. Obično udaljenje između dvije kuće je oko 150–200 m. I ovdje su kuće po vrtačama, a sasvijem rijetko pri vrhu na osojnijem stranama glavica. Jedan dio kuće (3 kuće) na Mekoj Grudi je odmah uza samu cestu. To su dva „ana“ – mehane i žandarska kasarna. Jedan an drži seljak (Milović 1 kuća), a drugi varošlija (Šakota jedna kuća).
Na Mekoj Grudi ima deset kuća. Tu žive porodice: Gaćine (3 kuće), Čarli·je (3 kuće), Milovići (2 kuće), Miloševići (1 kuća) i Šakota (1 kuća). Od Meke Grude na JZ u daljini oko 600 m. živi porodica Milovići (2 kuće).
U Oborištima žive porodice: Milovići (5 kuća) i Vukovića (5 kuća). Od Oborišta na i je selo Kruševac. Tu živi porodica Gaćine (2 kuće). Na JJI je Čanjev Do (2 kuće), a na I, u daljini oko 1 km je selo Dubrava. U Dubravi ima osam kuća, koje su isto tako raštrkane. Samo na jednom mjestu ima mala grupa (3 kuće), u kojoj su kuće udaljene od 10—15 m. U Dubravi živi porodica Vukovići.
Iz ovoga se rasporeda jasno vidi, da na selu Mekoj Grudi, imamo tip jako razbijenijeh sela. Samo ovdje nijesu kuće svuda jednako razbijene, javljaju se i grupe kuća, ali su one vrlo rijetke. U tipu ovijeh sela vidimo prvobitni tip većine rudinjskijeh sela. Prije pedeset do šezdeset godina u današnjijem selima Meke Grude bijaše po jedna, najviše po dvije kuće. Ako zamislimo tadašnji raspored kuća (mjesto današnjih sela po jednu i po dvije kuće), onda vidimo, da smo na Mekoj Grudi u prvoj polovini XIX. vijeka imali tip najrazbijenijeh sela – starovlaški tip.
Torine i planine.
Po udaljenijim mjestima u meri ima dobre ispaše. Po toj ispaši ne može nikad pasti stoka, kad noćiva kod kuće. Radi toga ta se ispaša čuva do jeseni, kad se već opase sva trava oko kuće i tada se na tijem mjestima načine torine i janjila, u kojima noćiva stoka. Janjila ima mnogo, a najviše ih je na granici rilačkog uduta (u Duži i u Tomovića Gradinama). Na torine izgone u jesen, pa ostanu sve dok ih ne stjera velik snijeg. Uz janjila su čobanske kolibe, koje se zovu „vatrarnice“. To su slamnice, koje nekad služe i za stanovanje.
Leti se stoka izgoni na planine u Bjelaicu niže Gacka. Do okupacije je porodica Gaćine imala svoju vlastitu ispašu u Brštevcu i Zukvi u Pivi. Tu je planinu kupio knez Tomo Gaćina još prije stotinu godina. To su bile zajedničke planine cijele porodice, u kojima se i zemlja obrađivala. Od okupacije na te planine ne mogu izgoniti Gaćine, pošto su y Crnoj Gori.
Ime sela.
He zna se upravo, po čemu je Meka Gruda dobila svoje ime. Seljaci vele, da je neko iz šale nazvao Mekom Grudom, pošto je u njoj zemlja tvrda, te bi joj bolje dolikovalo ime Tvrda Gruda. O postanku imena Kačnja priča se ovo. U Ljubovića u Odžacima bio je nekakav najamnik koji je čuvao stoku. U tog najamnika „zagleda se“ begovska kćer i imadne dijete, te pobjegne s njim. Beg se da u potjeru za njima. Kad su bili blizu Kačnja, djevojka se okrene i vidi potjeru, pa reče najamniku: „Bježi prikačiše nas.“ Od toga je već ostalo ime Kačanj. Kod imena ovijeh sela interesantno je to, što se cijela javta ne zove po imenu najstarijeh sela, Kačnja, već po imenu mlađeg sela Meke Grude. To je, mislim, radi toga što na Mekoj Grudi ima više sela nego na Kačnju. Danas se Mekom Grudom zove obično jedno selo, a u Starije vrijeme Mekom Grudom zvala su se sva mjesta, na kojima su današnja sela. Imena današnjijeh sela postala su prije, nego su i postala ova sela. To bijahu najprije imena njiva, dolova i dolina.
Starine u selu.
U većem dijelu uduta nema nikakvijeh ostataka od starine. Na vrhovima pojedinijeh brda ima i ovdje onijeh gomila. Na istočnom kraju uduta pod Planikom ima nekoliko stara groba bez natpisa. Inače nema ni omeđina, ni kakvijeh drugijeh starina.
Postanak sela i porijeklo stanovništva.
Sela Meke Grude većinom su novijeg postanka. Jedini je Kačanj stariji, postojao je još prije doseljenja najstarijih porodica, i u njemu su one zatekle starijih porodica. Najstariji stanovnici, koje pamte seljaci, bili su porodica Bratića. O njima se zna samo to, da su se n.ekuda raselili. Poslije njih, priča se, da je selo stajalo pusto nekoliko godina. Iza toga tu se naselila porodica:
-Gaćine. Oni su došli prije 150–200 godina iz Herceg Novoga. Najprije su se zvali Batrićevići pa poslije Sikimići. (Te porodice ima danas u Simijovijem u bilećkom kotaru). Slave Đurđevdan.
Trideset do pedeset godina poslije Gaćina na Kačanj se doselila porodica:
-Čorlije iz Cernice. (Neki vele, da je doselio sa Rguda više Stoca). Oni pričaju, da su najprije živjeli u Skadru u Arbaniji. Otuda su se raselili, vele ima 300 godina. Najprije su se zvali Renkovići. Njihova su porodica Pandžića u Nevesinju. Slave Đurđev dan.
Gaćine i Čorlije su najstarije porodice. Kad su te porodice same živjele na Kačnju, na Mekoj Grudi ne bijaše nikakvijeh naselja; tuda bijahu samo jesenje i zimske torine Gaćina i Čorlija. Prije 130 godina na Mekoj Grudi načini kulu knez Stevan Gaćina, od koje i danas stoje zidine uzgor. Tada je prvi put, kako narod pamti, na Mekoj Grudi zasnovano naselje. Poslije njih i Čorlije su gradili kuće oko svojijeh torina i u njih se raseljavali iz sela.
U XIX. vijeku na Mekoj Grudi bijahu čitluci Smail age i Dedage Čengića. Sve porodice, koje su se u XIX. veku doselile, bili su njihovi kmetovi.
-Vukovići su se doselili prije 70 godina iz Banjana. Porijeklom su od čuvene porodice Baćevića. Njihova plemena ima osim toga u Gacku (Tepavčevići) i u Nevesinju (Zečevići). Slave Sv. Savu, srpskog prosvetitelja.
-Milošević (Rosnić) doselio je odmah iza Vukovića iz Brestica (bilećski kotar). Njihove porodice ima i u konjičkom Kotaru. Slave Nikolj dan.
-Tešanović je iz Banjana s Tupanja. Ovdje je doselio prije 60 godina Iz Trebinja. Slavi Jovanjdan.
-Šakota je doselio prije petnaest godina iz Trebinja kao mehandžija. Slavi Đurđev dan.
-Kokot (Kovač) je doselio prije dvadeset i pet godina iz Srpske Oraovice. On se je oženio od Čorlija i pridomazetio se na Kačnju. Slavi Nikoljdan.
-Raičevića otac došao je prije sedamdeset godina iz Zubaca kao kalajdžija. Slavi Đurđevdan.
-Koprivica (Rkač) doselio je prije 70 godina iz Banjana na Čengića čitluk. Oni su od čuvene porocice Koprivica iz Banjana. Slave Tomindan.
-Milovići su se doselili prije četrdeset godina iz Grahova na čitluk Smail age Čengića. Slave Jovanjdan.
Iz ovoga svega vidi se, da je velika većina sela na Mekoj Grudi skorašnjeg postanka. Jedinom se Kačnju ne zna za postanak, ali sudeći prema ostacima od starina, ni to selo-nije vrlo staro. Iz pripovijedanja narodnog može se vidjeti da je današnji Kačanj podignut na mjestu starijeh sela. Vidjeli smo, da je prije doseljenja današnjijeh porodica selo bilo neko vrijeme pusto i raseljeno. Dakle današnje selo Kačanj postalo je na mjestu starijeh naselja. Većina sela zasnovana je na mjestima starijeh torina, a zasnovale su ih porodice koje su živjele na Kačnju. Prema tome Kačanj je bio kao neka matica ili rasadnik, iz koga su zasnovana sva ostala sela.
Porodice, koje su zasnovale ova sela, nijesu davno doselile u ovu općinu te se radi toga nijesu jako razvile. One čine gotovo polovinu seoskog stanovništva, ostalu polovinu čine doseljenici iz XIX. vijeka. Gotovo svi doseljenici iz H1H·og vijeka porijeklom su iz Banjana.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografska studija“ u izdanju “Kulturno nasljeđe” izdavačke kuće “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)