O porodici Milivoja Maukovića (1851-1881) osnivača srpskog stripa

28. jul 2021.

komentara: 0

Milivoj Mauković je rođen 13. septembra 1851. godine u porodici šidskog krojača Hristifora i Katarine rođene Forišković. Milivoj je upisao likovnu akademiju u Minhenu 1877. godine. Godinu dana je bio stipendista Marije Trandafil. Tokom 1879-1880. godine živeo je u Novom Sadu baveći se ilustratorskim poslom. Vratio se u Šid 1881. godine gde je otvorio svoju knjižaru i štampariju i izdavao ilustrovani šaljivi list „Đavolan“. Ubrzo posle izlaska drugog broja Milivoj Mauković je umro od tuberkuloze 1881. godine. Ostavio je veliki broj objavljenih karikatura i crteža, ilustracija i nacrta za zaglavlja i korice raznih publikacija i časopisa. Bavio se političkom karikaturom i društvenom satirom. Smatra se za osnivača srpskog stripa.

Milivoj Mauković

Crteži Milivoja Maukovića

Prezime Mauković se u Šidu prvi put pominje u popisu priložnika hramu Svetog oca Nikolaja u Šidu iz 1733. godine, gde je zapisan prilog Jovana Maukovića.

Prilog Jovana Maukovića za gradnju šidske crkve u iznosu od 12 forinti

U popisima Šida iz 1745. i 1746. pominje se Đorđije Mauković, 1750. godine Lazar Mauković šidski knez, a 1758. godine u Šidu se pominju četiri porodične starešine odnosno četiri doma Maukovića: Nićeta, Joksim, Arsenije i Kiril Ćira. Sin Đorđija Maukovića, Stefan (rođen u Erdutu oko 1725. godine) bio je dugogodišnji sveštenik u Šidu (1749-1782).

Dom Georgija Đorđija Maukovića na spisku porodica koje su se izjasnile za ostanak u Šidu i za civilnu upravu nakon razvojačenja Šida, 1745.

Već krajem 18. veka porodica Kirila Maukovića, odnosno njegovog sina Petra (1765-1802), istakla se kao bogatija, verovatno zahvaljujući zanatu i trgovini. Sa suprugom anom, Petar je imao ćerku Sofiju (1791) udatu 1809. Godine za  Jovana Kronovića iz Vukovara, i sina Mihaila (1799-1854). Mihail Mauković (1799-1854) bio je šnajder. Oženio se 1822. godine Julijanom Petrović (1799-1876) iz Osijeka, ćerkom Teodora i Sare Petrović. U braku su imali Petra (1822-1894), Hristifora (1824-1903), Jovana (1827-1881) i Hristinu (1837-1877).

Upisano rođenje blizanaca Petra i Pavla Maukovića, 1765. g.
Grob Mihaila Maukovića (1799-1854), dede Milivoja Maukovića

Najstariji Mihailov sin Petar (1822-1894), bio je trgovac i jedan od najvećih priložnika Srbskom narodnom učilištu šidskom. Sa suprugom Aleksandrom rođ. Kojički imao je šest ćerki: Jelenu, udatu za direktora Velike srpske pravoslavne gimnazije u Novom Sadu Stefana Lazića; Sofiju, udatu za novosadskog štampara Jovana Adamovića; Milicu, udatu za mitrovačkog trgovca Georgija Stefanovića; Stanu, udatu za pristava iz Vinkovaca Konstantina Boškovića, i Zorku udatu za advokata Milana Simunovića.

Manastir Privina glava oko 1875. g. Crtež Milivoja Maukovića (novine „Srbadija“ od 1.2.1876. g.)

Mihailova kćerka Hristina se udala za šidskog ekonoma Joakima Acu Šumanovića. Joakim i Hristima Šumanović su deda i baba akademskog slikara Save Šumanovića.

Treći Mihailov sin Hristifor, otac Milivoja Maukovića, nastavio je šnajderski zanat svog oca da bi kasnije postao knjigovođa u Šidskoj štedionici. Sa suprugom Katarinom rođ. Forišković (1825–1874) je imao Julijanu (1848-1880), Milivoja (1851-1881), Ljubu (1853) udatu za Georgija Stanišića iz Vukovara, Mariju (1860) udatu za Konstantina Jankovića iz Bačke Palanke, i Sofiju (1865–1940) udatu za mesara Isidora Hubera iz Šida. Hristifor je bio dugogodišnji predsednik Srpske pravoslavne crkvene opštine u Šidu.

Upisano rođenje Hristifora Maukovića, Milivojevog oca
Detalj spomenika Hristifora Maukovića (1824-1903), oca Milivoja Maukovića

Venčao se u Moroviću 1877. godine Sofijom Knežević, inače rođenom u Šidu 1846. godine. U braku su imali troje dece: Milenka (1878-1878), Ekaterinu (1879-1969) i Hristifora rođenog kao posmrče 1882. godine. Ekaterina Katinka se udala 1899. godine za svršenog bogoslova Emilijana Josifovića, žitelja mitrovačkog a rođenog u Boljevcima. Ekaterina i Emilijan Josifović su imali ćerku jedinicu Nevenku, umrloj u osamnaestoj godini života od tuberkuloze. U vreme Nezavisne države Hrvatske Emilijana su, kao pravoslavnog protu u Opatovcu, ustaše živog bacile u bunar u dvorištu parohijskog doma. Nakon toga se popadija vratila u Šid gde je i umrla.

Nevenka Josifović, unuka Milivoja Maukovića

Hristifor Mauković, Milivojev sin, se pominje kao pisar u Hrvatskoj. Nije poznato kada i gde je preminuo i da li je imao potomstva.

Diploma Likovne akademije u Minhenu na ime Milivoja Maukovića (Muzej grada Novog Sada KI-3801)

Kuća Milivoja Maukovića je bila u samom centru Šida, preko puta srpsko pravoslavne crkve. Građena je na trećini placa porodice Šumanović. Kuću je nasledila Milivojeva sestra Sofija Huber, a kasnije je prodata porodici Janković.

Milivojev prijatelj protojerej bečkerečki Đura Strajić (1857-1915) objavio je 1882. godine u listu „Javor“ pesmu „Spomenak Milivoju Maukoviću“.

Upisano rođenje Milivoja Maukovića
Grob Milivoja Maukovića
Avatar photo

Autor članka:
Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.