Hercegovina kao matica krajiških rodova (Haplogrupa J1-M267)

7. maj 2021.

komentara: 3

Haplogrupa J1-M267 je kod Srba prisutna sa 1.5%. Najveće procente u svetu beleži na prostoru Bliskog istoka, Kavkaza i Istočnog Mediterana. Kod nas je, u dinarskim krajevima, najzastupljenija podgrana J1-M267>L620>ZS4393>ZS9949. Ova podgrana je, u nešto slabijem procentu, prisutna i na istoku Balkana (Jugoistočna Srbija, Bugarska i Grčka Makedonija). Kada su dinarske oblasti u pitanju, matica J1-ZS9949 nalazi se na prostoru Istočne Hercegovine i Starog Vlaha.

Karta 1: geografski raspored testiranih J1-ZS9949

 

HERCEGOVINA (testirani rodovi):

Ružić, Aranđelovdan, Poplat/Stolac

Mihić, Aranđelovdan, Poplat/Stolac

Lojpur, Nikoljdan, Mostar

Mandrapa, Nikoljdan, Klepci/Čapljina

Na prostoru Hercegovine postoji još nekoliko testiranih porodica J1-ZS9949, koje su deo jednog neobjavljenog istraživanja (rezultati nisu javni). Na osnovu lokacija testiranih, kao i predanja pojedinih rodova, može se zaključiti da su pripadnici ove podgrane ogranak starog hercegovačkog roda Vlahovića (okolina Ljubinja). U istorijskim izvorima, vlasi Vlahovići pominju se još 1368. godine (Ostoja Vlahović).

Kod Srba iz Hercegovine, ova podgrana J1 zastupljena je sa 1.3%.

 

KRAJINA (testirani rodovi):

Bosanska Krajina

Antonić, Đurđevdan, Lusići/Banja Luka

Babić, Nikoljdan, Pucari/Kozarska Dubica

Babić, Nikoljdan, Vojskova/Kozarska Dubica

Vračar, Đurđevdan, Niševići/Prijedor

Vuruna, Đurđevdan, Romanovci/Gradiška

Kočić, Đurđevdan, Stričići/Banja Luka

Maksimović-Šepa, Nikoljdan, Knežica/Kozarska Dubica

Radonić, Nikoljdan, Donja Jutrogošta/Kozarska Dubica

Sadžak, Đurđevdan, Strigova/Kozarska Dubica

 

Severna Dalmacija

Miodrag, Aranđelovdan, Kanjane/Drniš

Sinobad, Đurđevdan, Kninsko Polje/Knin

Tišma, Jovanjdan, Ivoševci/Kistanje

 

Lika

Janjatović, Jovanjdan, Srpsko Polje/Otočac

Šepa, Nikoljdan, Velika Popina/Gračac

 

Slavonija

Vojnović, Đurđevdan, Ilmin Dvor/Čađavica

Vukojević, Đurđevdan, Ratkov Dol/Ljevanska Varoš

 

Sinobadi su svakako najistaknutiji J1-ZS9949 rod sa prostora Krajine. Bili su serdari Kninske Krajine, a serdar Jovan Sinobad stekao je visoku mletačku plemićku titulu kavaljera sv. Marka.

Grb plemićke porodice Sinobad

 

U Severnoj Dalmaciji (kod Srba), ova podgrana J1 zastupljena je sa 2.5%, u Lici 1.3%, u Slavoniji 5%, na Zmijanju 4.8%, a u Potkozarju čak 10.7%.

 

napomena:

Preko kompanije 23andMe testirane su još neke porodice koje, po svemu sudeći, pripadaju ovom klasteru J1-M267. 23andMe nema u ponudi dublju SNP analizu, kao ni Y-STR markere, ali se na osnovu određenih parametara može zaključiti da je reč o J1-ZS9949.

J1-M267

Dodig, Đurđevdan, Trninić Brijeg/Drvar

Babić, Nikoljdan, Bijakovac/Kozarska Dubica

J1-CTS5368

Tišma, Jovanjdan, Ivoševci/Kistanje

Lojpur, Nikoljdan, Hercegovina

Višekruna, Jovanjdan, Banja Luka

 

Babići, Tišme i Lojpuri su svakako u vezi sa prezimenjacima J1-ZS9949.

Dodizi iz Unca su poreklom iz Dalmacije. Prema porodičnom predanju, povezani su sa Dodicima (prezime Dodik) iz Potkozarja, koji takođe slave Đurđevdan.

Višekrunama je matica u Uncu. Poreklom su iz Stona u Dalmaciji, a iseljavali su se ka Zmijanju i Potkozarju.

 

Istaknute ličnosti

Gordan Mihić, srpski scenarista i dramski pisac

 

Zdravko Čolić, pevač

 

Vukašin Mandrapa (Sveti Vukašin iz Klepaca)

 

Goran Šepa (Gale Kerber), rok muzičar

 

Mile Lojpur, poznati gitarista

 

Milorad Dodik, srpski političar(?)

 

Izvori:

– Srpski DNK projekat

– 23andMe

– Bulgarian DNA project (FTDNA)

– Population genetics of Y-chromosome STRs in a population of Northern Greeks, 2009

– A global analysis of Y-chromosomal haplotype diversity for 23 STR loci, 2014

– Jevto Dedijer, Hercegovina, 1998

– Novak Mandić Studo, Srpske porodice Vojvodstva Svetog Save, 2000

– Petar Rađenović, Unac, 1925

– Aleksandar Bačko, Porodice dalmatinskih Srba, 2008

 

Autor: Nebojša Novaković

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Dobrica

    Selo Kovačevac kod Mladenovca, Šumadija, ima nekoliko rodbinski bliskih porodica različitih prezimena. Naime svi pripadaju grupi ” Kolaka”, slave Sv. Jovana Krstitelja. Neki ( kao Gavrilovići ) nosioci su haplogrupe J1 M 267 . SHODNO NAVEDENOM AKO U CELOJ SRBIJI IMA OKO 1,5 PROCENATA OVE HAPLOGRUPE, KAKO U KOVAČEVCU IMA SKORO ( VEROVATNIH) 60 POST0?, Možda bi bilo dobro to objasniti. Divan i uzvišen posao radite u “POREKLU”, HVALA!

    • Nebojša Novaković

      Gavrilovići bi, sudeći po literaturi, ali i genetičkim rezultatima, trebali biti deo šireg roda Vajdića. Više na: https://forum.poreklo.rs/index.php?topic=391.7720

      Da li još neki rodovi (Kolaci i drugi) pripadaju ovom genetičkom rodu, treba proveriti DNK testiranjem. Uglavnom, sve i da pripadaju, odnosno da je zastupljenost J1-ZS9949 u tom kraju preko 50%, ne treba da čudi. U nekim mikro-regijama se određene podgrane značajnije razviju. Naravno u zavisnosti od razgranatosti (brojnosti) rodova i njihovih ogranaka.

      To na globalnom planu ne remeti ništa, s obzirom da je na velikom uzorku ispitanika haplogrupa J1 zastupljena sa 1.5%.

      Hvala na lepim rečima.

      • Gavrilović Dobrica

        Poštovani VELIKO HVALA, možete li nešto više reći o rodu Vajdića ( značenju i poreklu prezimena kao i o postojbini u periodu od 1600 do 1700), nakon toga znam sve pretke po imenu i godini rodjenja.