Petar M. Demić – Rodovi Klasničke kompanije (1772-1786)

13. mart 2021.

komentara: 1

PETAR M. DEMIĆ[1], master istoričar

Kragujevac

RODOVI KLASNIČKE KOMPANIJE (1772-1786)[2]

Apstrakt: Kada govorimo o banijskim Srbima, bitno je napomenuti da je glavnina njih naselila područje Banske krajine u nekoliko većih talasa od kraja XVII do kraja XVIII veka, uglavnom iz pravca Potkozarja i Pounja u Bosanskoj krajini. Cilj ovog rada je prikazivanje rodovske strukture matičnih sela Klasničke kompanije Prve banske krajiške regimente u periodu od 1772. do oktobra 1786. godine. Reč je o selima Klasnić, Žirovac, Brezovo Polje, Brubno i Čavlovica. Dubički rat (1788-1791) izazvao je nova pomeranja stanovništva i ponovno naseljavanje Banske krajine, pa je samim tim ovaj period bitan zbog evidentiranja starijih rodova u pomenutim selima.

Ključne reči: rodovi, Klasnička kompanija, XVIII vek, Klasnić, Žirovac, Brezovo Polje, Brubno, Čavlovica, krsne slave.

UVODNA REČ

Banska krajina bila je jedna od krajiških vojno-upravnih oblasti, koja je uglavnom pokrivala prostor između reka Une, Save i Kupe, planine Petrove gore i Suve međe. Od polovine XVIII veka, područje Banske krajine bilo je podeljeno na dve pešadijske regimente – Prvu bansku krajišku regimentu i Drugu bansku krajišku regimentu. Ove dve regimente bile su ujedno pešadijske vojne jedinice i vojno-upravne oblasti, koje su bile podeljene na krajiške kompanije, od kojih je svaka u svom sastavu imala po nekoliko naseljenih mesta. Stanovništvo tih naseljenih mesta živelo je u porodičnim zadrugama, koje su na neki način predstavljale osnovu krajiškog uređenja i na osnovu kojih je vršena regrutacija krajišnika. Osim Prve i Druge banske krajiške regimente, koje su istovremeno bile pešadijske vojne jedinice i vojno-upravne oblasti, na području Banske krajine postojala je i Banska husarska regimenta – isključivo vojna jedinica sastavljena od konjice.

KLASNIČKA KOMPANIJA

Prema podacima krajiških spiskova (Musterlisten) iz 1772. godine, Prva banska krajiška regimenta je u svom sastavu imala 16 krajiških kompanija. Jedna od njih bila je Klasnička kompanija (213 porodičnih zadruga), sa središtem u selu Klasnić. Osim najvećeg dela Klasnića (75 porodičnih zadruga), ona je obuhvatala sela Žirovac (73 porodične zadruge), Brezovo Polje (23 porodične zadruge), Brubno (25 porodičnih zadruga) i Čavlovicu (17 porodičnih zadruga). Pomenuta sela bila su naseljena pravoslavnim stanovništvom. Od novembra 1784. godine, ovoj kompaniji priključena su sela Gvozdansko, Komora i Majdan, koja su ranije bila u sastavu Rujevačke kompanije Druge banske krajiške regimente.[3]

KLASNIĆ

Središte Klasničke kompanije bilo je u selu Klasnić, odnosno u njegovom najvećem delu (delovi Klasnića bili su u sastavu Malogradačke i Majske kompanije), koji je 1772. godine imao 75 porodičnih zadruga. Prema podacima krajiških spiskova (Musterlisten) iz 1772. i 1778. godine, kao i krajiških mesečnih izveštaja (Standestabellen) iz perioda od januara 1779. do oktobra 1786. godine, na području dela Klasnića koji je pripadao Klasničkoj kompaniji potvrđeno je prisustvo najmanje 26 rodova i to su: Anđelići (Anđelić), Bajići (Bajić), Bijelići (Bijelić), Bjelani (Bjelan), Bogdanovići (Bogdanović), Bogojevići (Bogojević), Vučkovići (Vučković), Demići (Demić), Zlatovići (Zlatović), Zorojevići (Zorojević), Zrakići (Zrakić), Jovići (Jović), Jojići (Jojić), Kalabe (Kalaba), Kljajići (Kljajić), Lončarevići (Lončarević), Milakovići (Milaković), Ognjenovići (Ognjenović), Podunavci (Podunavac), Prusci (Prusac), Relići (Relić), Resanovići (Resanović), Rudići (Rudić), Sarape (Sarapa), Slijepčevići (Slijepčević) i Šućure (Šućura).[4]

Što se tiče ovog dela Klasnića, najveći broj rodova slavi Nikoljdan (Bajići, Bogdanovići, Vučkovići, Zlatovići, Zrakići, Kalabe, Kljajići, Lončarevići, Milakovići, Ognjenovići, Resanovići, Sarape i Šućure). Đurđevdan je druga krsna slava po broju rodova koji je proslavljaju (Bjelani, Bogojevići, Demići, Zorojevići, Podunavci, Prusci i Relići). Slede Jovanjdan (Anđelići, Jovići i Slijepčevići) i Mitrovdan (Bijelići i Jojići), dok Pantelijevdan slavi samo jedan rod (Rudići).[5]

ŽIROVAC

Najveće selo Klasničke kompanije po broju stanovnika i po broju rodova bio je Žirovac, koji je 1772. godine imao 73 porodične zadruge. Prema podacima krajiških spiskova (Musterlisten) iz 1772. i 1778. godine, kao i krajiških mesečnih izveštaja (Standestabellen) iz perioda od januara 1779. do oktobra 1786. godine, na području Žirovca potvrđeno je prisustvo najmanje 28 rodova i to su: Arbutine (Arbutina), Bijelići (Bijelić), Bodlovići (Bodlović), Božići (Božić), Bunjci (Bunjac), Burmudžije (Burmudžija), Vladušići (Vladušić), Vujaklije (Vujaklija), Galijaši (Galijaš), Glušci (Glušac), Drljače (Drljača), Zorići (Zorić), Jandrići (Jandrić), Krnjajići (Krnjajić), Ljiljci (Ljiljak), Oklobdžije (Oklobdžija), Ostojići (Ostojić), Poznanovići (Poznanović), Pribičevići (Pribičević), Suzići (Suzić), Tintori (Tintor), Ćordaši (Ćordaš), Ćorkovići (Ćorković), Carići (Carić), Cvijetići (Cvijetić), Čuglji (Čugalj), Španovići (Španović) i Šućure (Šućura).[6]

Dve krsne slave koje u Žirovcu prednjače po broju rodova koji ih proslavljaju su Jovanjdan (Božići, Burmudžije, Krnjajići, Suzići i Ćorkovići) i Nikoljdan (Arbutine, Glušci, Zorići, Oklobdžije i Čuglji). Vračevdan je na trećem mestu (Bijelići, Vladušići, Tintori i Carići), a slede Aranđelovdan (Jandrići, Ćordaši i Cvijetići), Đurđevdan (Bodlovići, Bunjci i Galijaši) i Mitrovdan (Ostojići, Poznanovići i Španovići). Po jedan rod slavi Vidovdan (Vujaklije), Srđevdan (Ljiljci) i Trivunjdan (Drljače). Rodovi Pribičevića i Šućura više ne postoje u Žirovcu.[7]

BREZOVO POLJE

Što se tiče Brezovog Polja, ono je 1772. godine imalo 23 porodične zadruge. Prema podacima krajiških spiskova (Musterlisten) iz 1772. i 1778. godine, kao i krajiških mesečnih izveštaja (Standestabellen) iz perioda od januara 1779. do oktobra 1786. godine, na području Brezovog Polja potvrđeno je prisustvo najmanje 11 rodova i to su: Brkići (Brkić), Grive (Griva), Litre (Litra), Marići (Marić), Miljevići (Miljević), Paripovići (Paripović), Paunovići (Paunović), Petrovići (Petrović), Sladojevići (Sladojević), Tovarlaže (Tovarlaža) i Šukunde (Šukunda).[8]

Najviše rodova u Brezovom Polju slavi Đurđevdan (Paripovići, Paunovići, Sladojevići i Šukunde). Druga krsna slava po broju rodova koji je proslavljaju je Nikoljdan (Litre, Petrovići i Tovarlaže). Zatim sledi Mitrovdan (Marići i Miljevići), dok po jedan rod slavi Jovanjdan (Brkići) i Časne verige (Grive).[9]

BRUBNO

Brubno je 1772. godine imalo 25 porodičnih zadruga. Prema podacima krajiških spiskova (Musterlisten) iz 1772. i 1778. godine, kao i krajiških mesečnih izveštaja (Standestabellen) iz perioda od januara 1779. do oktobra 1786. godine, na području Brubna potvrđeno je prisustvo najmanje 17 rodova i to su: Birači (Birač), Brkići (Brkić), Dizdarevići (Dizdarević), Janusi (Janus), Jovići (Jović), Karapandže (Karapandža), Kladari (Kladar), Kobci (Kobac), Kuprešani (Kuprešanin), Milakare (Milakara), Ostojići (Ostojić), Paunovići (Paunović), Radanovići (Radanović), Resanovići (Resanović), Sladojevići (Sladojević), Utješenovići (Utješenović) i Šikanje (Šikanja).[10]

U Brubnu najveći broj rodova proslavlja Nikoljdan (Birači, Janusi, Kuprešani, Ostojići i Resanovići). Nakon Nikoljdana sledi Đurđevdan (Paunovići, Sladojevići i Utješenovići), dok po jedan rod slavi Jovanjdan (Brkići), Lazarevu subotu (Radanovići), Malu gospojinu (Karapandže), Mratindan (Jovići) i Stevanjdan (Šikanje). Među rodove koji su nekada postojali u Brubnu spadaju Dizdarevići, Kladari, Kobci i Milakare.[11]

ČAVLOVICA

Najmanje selo Klasničke kompanije bila je Čavlovica, koja je 1772. godine imala 17 porodičnih zadruga. Prema podacima krajiških spiskova (Musterlisten) iz 1772. i 1778. godine, kao i krajiških mesečnih izveštaja (Standestabellen) iz perioda od januara 1779. do oktobra 1786. godine, na području Čavlovice potvrđeno je prisustvo najmanje 8 rodova i to su: Vasići (Vasić), Vujaklije (Vujaklija), Vukičevići (Vukičević), Đerasinovići (Đerasinović), Jugovići (Jugović), Krkovići (Krković), Ličine (Ličina) i Metikoši (Metikoš).[12]

Kada govorimo o Čavlovici, samo Vidovdan proslavlja više rodova (Vujaklije i Ličine), dok po jedan rod slavi Đurđevdan (Vasići), Jovanjdan (Krkovići), Mitrovdan (Đerasinovići), Tomindan (Metikoši) i Časne verige (Vukičevići). U Čavlovici više ne postoji rod Jugovića.[13]

ZAVRŠNA REČ

Rad je napisan pre svega na osnovu arhivske građe Prve banske krajiške regimente (Musterlisten, Standestabellen) iz perioda od 1772. do oktobra 1786. godine i nekompletne arhivske građe Banske husarske regimente (Musterlisten) iz 1772. godine, koja se čuva u Ratnom arhivu (Beč, Austrija), ali je na mikrofilmovima dostupna i na internet sajtu www.familysearch.org. Osim podataka iz pomenute arhivske građe, ovaj rad nam donosi i podatke o krsnim slavama starijih rodova Klasničke kompanije, koji su prikupljeni tokom poslednjih desetak godina, kao i podatke o rodovima koji su vremenom potpuno ili delimično nestali iz matičnih sela Klasničke kompanije. Sam rad može poslužiti kao dobra osnova za rodoslovno istraživanje banijskih plemena, rodova i porodica.

NAPOMENA: Rad je izvorno objavljen u časopisu „Šumadijski anali“ tokom novembra 2020. godine.

 

[1] [email protected]

[2] Petar M. Demić, „Rodovi Klasničke kompanije (1772-1786),“ u Šumadijski anali, 10, ured. Predrag Ilić (Kragujevac: Istorijski arhiv Šumadije – Kragujevac, 2020), 128-134.

[3] https://www.familysearch.org/search/film/007676944?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677073?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608744?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608740?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677076?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677077?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020].

[4] https://www.familysearch.org/search/film/007676944?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677073?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608744?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608740?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677076?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677077?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020].

[5] Podaci o krsnim slavama prikupljeni su tokom poslednjih desetak godina.

[6] https://www.familysearch.org/search/film/007676944?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677073?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608744?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608740?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677076?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677077?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020].

[7] Podaci o krsnim slavama prikupljeni su tokom poslednjih desetak godina.

[8] https://www.familysearch.org/search/film/007676944?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677073?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608744?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608740?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677076?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677077?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020].

[9] Podaci o krsnim slavama prikupljeni su tokom poslednjih desetak godina.

[10] https://www.familysearch.org/search/film/007676944?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677073?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608744?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608740?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677076?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677077?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020].

[11] Podaci o krsnim slavama prikupljeni su tokom poslednjih desetak godina.

[12] https://www.familysearch.org/search/film/007676944?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677073?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608744?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007608740?cat=485998 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677076?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020]; https://www.familysearch.org/search/film/007677077?cat=131635 [pristupljeno 01.07.2020].

[13] Podaci o krsnim slavama prikupljeni su tokom poslednjih desetak godina.

 

Avatar photo

Autor članka:
Petar M. Demić

Obrazovanje: Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini, doktorske akademske studije istorije

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Milan Karapandža

    Pošto mene zanima istorijat Brubnja, svaka informacija mi je dobro došla. Hvala Petre.