Poreklo prezimena, selo Cerova (Arilje)

28. februar 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Cerova, opština Arilje. Istraživanje Petronija Dželebdžića objavljeno u knjizi Joviše Slavkovića „Stanovništvo Dragačeva od polovine XV do druge decenije XXI veka“, drugo dopunjeno izdanje. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.

Stanovništvo Dragačeva proučavalo je nekoliko zavičajnih hroničara. Najznačajnija istraživanja ove oblasti – Donjeg Dragačeva (23 naselja) i Gornjeg Dragačeva (14 naselja) izvršili su Jovan Erdeljanović (1874 – 1944) iz Pančeva i Kosta Jovanović (1866 – 1946) iz Beograda. Zahvaljujući objavljenoj arhivskoj građi, pre svega popisima stanovništva, danas možemo u značajnom obimu sagledati naseljavanje i raseljevanje ovog prostora od turskog osvajanja, preko austrijske vlasti u XVIII veku, pa sve do prvog sveobuhvatnog popisa stanovništva i imanja 1862/63. godine i nakon njega.

Međutim, nisu istražena sva dragačevska sela i to na rubnim delovima oblasti (12 naselja): Goračići, Brezovice, Tolišnica, Osonica, Luke, Lisa, Trešnjevica, Mirosaljci, Dragojevac, Cerova, Virovo i Lopaš.

Stanovništvo Cerove proučavao je Petronije Dželebdžić – Džele. Zbog nedostatka pisanih zapisa, do porekla pojedinih rodova je došao, uglavnom, na osnovu kazivanja predaka, što nije u potpunosti siguran izvor.

Prikazujemo (skraćen izvod, koji je sačinio autor ove knjige) poreklo pojedinih familija Cerove.

Ičelići (6 k, Nikoljdan) došli su iz okoline Prijepolja oko 1750. godine. Po kazivanju predaka nekada je u vreme Turaka, u Cerovi, živeo neki Radonjić, koji je za opkladu sa agom progutao živu pčelu. Od tada Radonjići dobiše prezime Čelići, a potom Ičelići.

Terzići (Nikoljdan) su sa Katića ispod Murtenice. Može se prihvatiti da je prezime nastalo od predačkog zanimanja – terzija (krojač).

Cvetići (24 k, Nikoljdan) su jedna od rano doseljenih familija, verovatno u drugoj polovini XVIII veka. Cvetiće zovu i Petrovićima. Ne može se pouzdano utvrditi da li su došli iz Risna, Boke ili Grahova?

Nikolići (Nikoljdan) su došli iz Mirosaljaca.

Minići (Đurđevdan) su, mada nije pouzdano utvrđeno doseljeni u Cerovu iz crnogorskog Kolašina oko 1780. godine.

Pelivanovići (8 k, Nikoljdan) su došli pre Prvog srpskog ustanka, odnekle sa Kosova, iz okoline Dragaša. Njihovi preci su Goranci.

Ristići (3 k, Jovanjdan) su se doselili, kako je zapisano, u Ježevicu (koju su osnovali) iz Riđana pre više od 300 godina, a iz Ježevice u Cerovu, negde oko Prvog srpskog ustanka.

Šaponjići (1 k, Stevanjdan) su se doselili iz okoline Nove Varoši, verovatno, posle Drugog srpskog ustanka.

Dželebdžići (2 k, Vračeve) su naseljeni od Pive – Plužina oko 1725. godine, sklanjajući se od Turaka.

Rosići (3 k, Nikoljdan) su, krajem XIX veka, pristigli u Cerovu iz Vilova kod Nove Varoši.

Majstorovići (Nikoljdan) su starosedeoci.

Ciburovići (4 k, Stevanjdan) su jedna od nastarijih familija u Cerovi. Pominju se u prvoj polovini XVIII veka.

Blagojevići (4 k, Nikoljdan) su upisani u cerovačkim knjigama rođenih 1843. godine i, verovatno, pre.

Mladenovići (3 k, Jovanjdan) su došli iz Bobova u Polimlju, negde u prvoj polovini XIX veka.

Bojići potiču iz Lopaša i Dragojevca.

Nedeljkovići (5 k, Nikoljdan) su iz došli iz Virova. Po nekim izvorima preci su se doselili u Virovo oko 1700. godine iz Crne Gore (pleme Vasojevića). Prezime nose po rodonačelniku Nedeljku.

Tomaševići su doseljeni iz Gornje Kravarice oko 1885. godine. Daljim poreklom prema predanju su iz Foče.

Lukovići su doseljeni iz Radaljeva u vreme Balkanskih ratova.

PerišićiI (1 k, Đurđevdan) su doseljeni iz Negbine ili Kućana, oko 1880. godine.

Perišići II (Đurđevdan) su Cerovu doseljeni iz Negbine sredinom XIX veka.

Marići (Srđevdan) su se nastanili u Cerovi iz susednog sela Dragojevca, oko 1880. godine.

Kokotovići (6 k, Aranđelovdan) su doseljeni u Cerovu verovatno pre Prvog srpskog ustanka, svakako sa područja Hercegovine. Kokotovići su imali prezime Knežević, pa su zbog imitiranja kukurikanja pevaca dobili prezime Kokot, a kasnije Kokotović.

Božovići (Đurđevdan) su rodom iz Dragojevca.

Lojaničići su oko 1830. godine, prvo doseljeni u Branešce, na Zlatiboru, a potom su se naselili u Cerovi.

Pilčevići su oko 1800. godine došli iz sela Kruščice, kod Arilja.

Jolovići (Đurđevdan) su došli pre Prvog srpskog ustanka iz okoline Priboja.

Gojkovići su doseljeni krajem XIX veka iz Visoke.

Filipovići (5 k, Đurđevdan) su iz Ribaševine, gde su stigli iz Pive, Gackog ili Glasinca.

Gaborovići (3 k, Đurđic) su oko 1780. godine stigli u Negrišore (kod Lučana), a potom njihovi potomci su se doselili u Cerovu.

Mitrovići (Nikoljdan) su se ranije prezivali Gajćinović, pominju se sredinom XIX veka. Nije poznato njihovo poreklo.

Kovačevići (6 k, Đurđevdan) su iz Mirosaljaca. Predak se prizetio 1835. godine.

Jerosimići (3 k, Jovanjdan) su došli iz Dragojevca.

Vasilići (Nikoljdan) su se doselili iz Trudova.

Čekerevci potiču iz sela Ravne Gore kod Močioca (Ivanjica).

U Cerovi ima još doseljeničkih porodica, kao što su: Zimonjići (2 k, Aranđelovdan), Todorovići (1 k, Nikoljdan), Tripkovići (3 k, Jovanjdan), Rakovići (1 k, Đurđevdan), Lojanice (1 k, Nikoljdan), Prtenjaci, Sretenovići, Milinkovići, Mikovići, Vićovići, Đukići

IZVOR: Istraživanje Petronija Dželebdžića objavljeno u knjizi Joviše Slavkovića „Stanovništvo Dragačeva od polovine XV do druge decenije XXI veka“, drugo dopunjeno izdanje, str. 917-919. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.