Poreklo prezimena, selo Kalače (Rožaje)

28. januar 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kalače (Zasmreče), opština Rožaje – Crna Gora. Prema knjizi dr. Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Kalače je u slivu Kalačke Reke koja je u mekim škriljcima izgradila doline blagih strana i ravnog dna. Strane, koje se spuštaju sa plećatih bila, raščlanjene su potočićima u zaravni. Na srednjim i višim stranama su njive, a u donjim delovima i oko potoka livade.

Kalačima pripada i jedan deo Đuranovića Luka pored reke Županice, gde su njihove najbolje livade. Planine ovog sela jesu Vlah i Padališta.

Stoku drže poglavito kod kuća, a izgone je na pašu u Turjak  i Šehovsko Brežđe. Ranije su im bili letnji stanovi više sela gde su sada njive.

Vode.

Kalače se odlikuje bogatstvom u vodi. Izvori se javljaju gotovo svuda. Glavne su vode: Žunjačs, Striževac, Radovanov Do, Veljača, Usovača, Džogov Potok i Gusničko Vrelo. Sem toga u Kalačima izbijaju i dva izvora mineralne vode: jedan u Solinama, a drugi u Ljutaje. Ova voda kao i ona u Đuranovića Lukama sadrži u sebi rastvor gvožđa.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi pojedinih krajeva u selu su: Selište, Okutnjice, Rečkovići, Gusnice, Kalice, Lunjevac, Poslovi, Repišta, Pepače, Ljutaje (livade), Solila, Pazovi, Slijepa G lavica, Rupe, Padališta, Borak, Turjak, Kalendersko Brdo.

Istorijat sela.

Kalače je staro naselje koje se ranije zvalo Zasmreče. Stari naziv je zamenjen bratstveničkim imenom stanovništva koje se kasnije doselilo, kao što je slučaj sa Seošnicom (Nurkovići). Ostaci starog stanovništva Zasmreča su „vlaško“ ili „lošovsko groblje“ (jer je tu sahranjen neki Lošo). Groblje je na Suvom Brijegu na dnu Kalača, više glavnog puta između Župapice i Kalačke Rijeke. Grobovi su pravca istok-zapad pokriveni pločama. Na pojedinim pločama vide se urezani krstovi i krstače od sige. Bila je jedna ploča sa natpisom pa je pre nekoliko gadina razbijena i odneta. Po prostranstvu groblja vidi se da je u Zasmreču bilo mnogobrojno srpsko stanovništvo.

Postoje ostaci crkvine i starog groblja između Gusnica i Hondžića i u Rupama između Seošnice i Kalača.

Poreklo stanovništva.

Današnji stanovnici su:

-Kalači (78 k.). Njihovi su preci došli iz Kuča. Broje od doseljenja 5 pojaseva: nepoznato srpsko ime, Mustafa, Juno, Aljo, Juso. Rodonačelnik Kalača je po jednima od bratstva Milačića (Brskut); po drugima iz Krivog Dola (Kuči). Došao je prvo u Rožaje (grad) i tu primio islam, a posle se sa sinovima naselio u Kalače. Imao je četiri sina: Mustafu, Ahmeta i Sulejmana. Četvrti sin je poginuo. Od ta tri brata su svi Kalači koji se inače međusobno još ne orođavaju. Brzo su se namnožili. Najpre su se nastanili pored reke pa se odatle širili dok nisu zahvatili sve zaravni do vrha strana i zaselak Gusnice u izvorišnoj čelenci Kalačke Rijeke gde sada ima 9 kuća njihovih rođaka.

-Muratovići (1 k.); predak došao kao dovodak iz Pstnjice (Bihor) i srodio se s Kalačima.

-Šahovci (Šaninovići) (2 k.); njih su Kalači zatekli i proterali, osim jedne kuću.

IZVOR: Prema knjizi dr. Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1 960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.