Poreklo stanovništva sela Stejanovci, opština Ruma. Prema studiji Miloša Đ. Škarića “Dvanaest sela u Fruškoj gori”. Priredio saradnik portala Poreklo Milutin Mitrović.
Ovo selo leži malo udaljenije od Fruške gore, gotovo u istom pravcu sa Pavlovcima, a od Pavlovaca istočno, na cesti, koja ide iz Rume u Mitrovicu. (Od ceste oko 500 m daleko.) Selo je vrlo lepo, proteže se od severa k jugu, u tri sokaka, a sredom preseca ih četvrti sokak.
Ime Stejanovci postalo je po predanju od staroga Stojan-grada, koji leži na podnožju Fruške gore, severno od današnjega sela. Za taj grad, od koga se danas poznaju samo temelji i gradski jendeci, ne zna se, čiji je bio; narod veruje, da je bio turski. Po njemu je dobilo selo ime Stojanovci, što se kasnije promenilo u Stejanovci. Narod priča, da je blizu toga grada bila prva naseobina, što je dosta verovatno, jer u blizini nalazi se jedna niva Crkvina; tu, kažu, da je bila crkva.
Groblje je bilo na mestu, gde je danas Ćire Jelenića vinograd. Tu kosti ljudskih možeš rukom nakopati, koliko hoćeš; a za vreme bujica znade voda po Čitave skelete isplakati. Staro groblje je u današnjoj opštinskoj nivi Dudari, gde i danas ima po kamenu mnogo napisa, ali su nečitki.
Crkva je osnovana i načinjena 1764. god., a u to doba je bila tu i škola, u crkvenoj porti od pletera načinjena. Crkva je usred sela, a preko od nje je vrlo lepa škola. Ove godine 1909. crkva je trudom i marom Stejanovčana lepo renovirana, kako spolja tako i iznutra.
Bregovi: Bošćevac, Pustar, Okop, Zvečaj, Gaj (šuma, koja se stere više man. M. Remete), Kozarice, Vranova Stena, Grad, Bajića Polje, Brekina, Prečka, Guvnište, Livadni Do, Oračko Polje, Bešenovački Breg, Kod Brestova, Crkvina.
Dolovi: Mlake, Veliki do, Mali do, Vodeno.
Njive: Špitali, Srednje njive, Od Bregova, Bregovi, Kaluđerske njive, Krčevine, Spajinsko Guvno, Spajinsko Voće (Katinac), Bare, Strmoplavnice, Dužnice, Blizanci, Kutlače i Čovinac.
Kroz selo idu dva „gata“.
Selo danas broji oko 180 kuća i 1600 duša, sve sami Srbi pravoslavne vere.
Adamović – Sveti Trivun
Alanović I – Nikoljdan (iz Bosne)
Alanović II – Jovanjdan (iz Bosne)
Andrijević – Nikoljdan
Banovac – Nikoljdan (iz Banije)
Benja – Nikoljdan (poreklom Slovak)
Crnobarac – Mitrovdan (iz Crne Bare u Mačvi)
Cvejić – Đurđevdan
Ćirić – Nikoljdan (iz Tova u Bačkoj)
Ćirković – Jovanjdan (iz okruga šabačkog; prešli ovamo sa Karađorđem)
Dukić – Đurđevdan
Đisalović – Nikoljdan (iz Bačke)
Đuričić – Đurđevdan
Filipović – Đurđic
Grčić – Nikoljdan (iz Rume)
Ilić – Jovanjdan
Ivanić – Đurđevdan
Ivanišević – Nikoljdan
Janošević – Nikoljdan (iz Srbije od Leskovca)
Jelenić – Aranđelovdan
Jovanović – Nikoljdan (iz Srbije od rudničkog okruga)
Jovanović-Stojkov – Đurđic
Jugović – Nikoljdan (iz rudničkog okruga u Srbiji)
Kovačević – Sveti Alimpije
Krečković – Đurđic (prekršteni Slovak „Krečko“)
Kuzmanović – Đurđevdan
Laćarac – Stevanjdan
Lazić – Nikoljdan
Lešenko – Jovanjdan (prekršteni Slovak)
Lukić I – Jovanjdan (iz Srbije)
Lukić II – Nikoljdan (iz Bačke)
Majinski – Đurđevdan (Bačvani)
Mijajlović – Nikoljdan
Mijatović – Nikoljdan
Milinković – Aranđelovdan
Milovanović – Đurđevdan
Mirković I – Stevanjdan (iz Ledinaca)
Mirković II – Aranđelovdan (iz Rume)
Mišić – Sveti Avramije
Miškovac – Đurđic
Mraović – Nikoljdan
Nešković – Stevanjdan
Nikolajević – Đurđevdan (doseljeni iz Srbije, iz sela Brđana, nahije rudničke, god. 1788. Prvi se doselio Mihajlo, nazvan Mijuško, bežeći od Turaka. Umro 1838)
Nikšić – Aranđelovdan (iz Bešenova)
Ninković – Mitrovdan
Ostojić – Aranđelovdan
Pešić – Stevanjdan
Petrović – Mitrovdan (govore im „Šijaci“)
Petruško – Stevanjdan (prekršteni Slovak)
Popović – Stevanjdan (iz Valjeva)
Radić – Đurđevdan (Bačvani)
Rakić – Stevanjdan (Bačvani)
Ristić – Đurđic
Stepanović – Đurđic
Stojanović – Aranđelovdan (iz Pipera u Crnoj Gori)
Stojisavljević – Aranđelovdan (iz Tušilovića kod Karlovca pre 50 godina)
Stojšić – Jovanjdan
Stolić – Jovanjdan
Subić – Đurđic
Šamanović – Nikoljdan
Šivoljski – Nikoljdan
Tomić – Sveti Toma (iz Hercegovine)
Utvić – Jovanjdan (iz Jaska pre 70 godina)
Večerinac – Nikoljdan (iz Bačke)
Vidarević – Jovanjdan
Vobočko – Nikoljdan (prekršteni Slovak)
Vučković – Lučindan
Vuković – Jovanjdan
Zavišić – Jovanjdan
Zeljaić – Stevanjdan
U jednoj staroj crkovnoj knjizi spominju se ove stare porodice stejanovačke iz god. 1769.: Bosanin, Srdančev, Grčić, Rajanov, Pandur, Sunajlić, Vulović, Tandrčić, Stojkov, Selanović, Perićev, Vasiljev, Šivoljić (valjda su to današnji Šivoljski), Jeremić, Dunavić, Miškov, Pavlović i Bogosavljević. Među najstarije porodice svet broji Zeljaiće, Alanoviće, Popoviće i Neškoviće.
IZVOR: Miloš Đ. Škarić “Dvanaest sela u Fruškoj gori” (Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, broj 24, JAZU, Zagreb, 1919, str. 262-264. Priredio saradnik portala Poreklo Milutin Mitrović.
Komentari (0)