Poreklo prezimena, selo Kneževo (Brus)

Poreklo stanovništva sela Kneževo, opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ napisanoj na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj  sela.

Selo je u podnožju Kneževske čuke (1230 m) u izvorištu Kneževskog potoka i prisoju. Oko sela su brda: Stružnica, Šapido, Marina čuka, Mramor i Papradnja.

Vode.

Selom protiče Mutni potok. Pije se voda s izvora. Izvori u škriljastom terenu su uopšte slabi. Dva poznatija izvora su u Petrovićima i Krstićima.

Zemlje i šume.

Njive, bašte, voćnjaci i livade su oko kuća, a ispaše i šuma su nad kućama. Delovi atara se nazivaju Šapido, Beriševac, Čunja, Vrteška, Čuka, Široki do. Bačije, kažu kolibe, s ponekom njivom su u Širokom dolu.

Tip sela.

Selo sastavljaju male kućne grupe i one su na malom odstojanju jedna od druge. Nastanjena mesta su Prisoje, Beriševac, Čuka i Potok. Groblje je u Potoku.

Ime i ostali podaci selu.

Selo je nazvano po knezu seoskom Radonji. Kućište kneza Radonje je na okućnici Janićijevića–Topuzića. U blizini kućišta je izvor Radonjina voda, sada presahnuo. U selu je iskopana ostava starog srebrnog novca.

Godine 1884. Kneževo ima 14 poreskih glava, a 1921. godine 11 domaćinstava sa 75 članova, a 1948 – 19 domaćinstava sa 118 članova.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

-Miletići (2 kuće, Sv. Nikola) su nepoznatog porekla.

-Lopaćani:

-Petrovići, Cvetkovići i Krešići (10 kuća, Sv. Jovan Krstitelj) su iz Lopata u Sočanici. Otuda je došao njihov predak na početku XVIII veka. Sada, 1935. godine broje punih sedam kolena od doseljenja.

Posle Lopaćana u selu se nastanjuju:

-Vučići (4 kuće, Sv. Petka) iz Papradnje u Ravništu od Spasića.

Posle 1879. godine su došli:

-Jolići–Stevanovići (3 kuće, Sv. Dimitrije) iz Jarinja.

-Janićijević–Topuz ili Topuzović (1 kuća, Sv. apostol Toma i Preobraženje) Došao je iz Kurelja, u kmetiji Lešak.

-Tanaskovići, grana Janićijevića, su izumrli u vreme Prvog svetskog rata.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ napisanoj na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.