Poreklo prezimena, selo Pleš (Aleksandrovac)

Poreklo stanovništva sela Pleš, opšština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo nizvodno od Bzenice u dolini Rasine na stranama Makrenskog brda i Traja.

Vode.

Rečica je Nutička – Vilipovićka reka, a potoci su Vranštica, Trsjački i Makrenski potok Jedan izvor se zove Ajdučka voda. Za piće i ostalu upotrebu stanovnici koriste vodu iz većeg broja bunara.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Rakićko brdo, Selište, Plekovište i Reka. Utrina je na Letinama, Krstacu i na Šiljatom brdu.

Tip sela i starine.

Selo sastavljaju kućne grupe, od kojih su tri sa većim brojem kuća: Stajkovci, Makrenci i Trajani. Dva groblja su „na Letine“ i kod Crkvine. U groblju „na Letine“ su osatci temelja crkve „Blage Mare“ (22. jula po starom kalendaru), a u groblju kod Crkvine vide se tragovi temelja crkve Sv. Vračeva.

U Selištu niže kuća Nutića–Vilipovića bilo je neko selo. U Šućurskom potoku je mesto Staro selo u kome su živeli preci današnjih Šućura, po kojima je potok dobio ime.

Godine 1833. u Plešu ima 17 kuća, 25 oženjenih i 43 neoženjenih. U isto vreme Stajkovac je imalo 7 kuća – 10 oženjenih i 21 neoženjenih.

Godine 1846. selo Stajkovac ima 16 kuća sa 72 stanovnika, a Pleš 18 kuća sa 125 stanovnika.

Po popisu 1921. godine u Plešu je 76 domaćinstava sa 460 stanovnika, a 1948 – 96 domaćinstava sa 707 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

Starinci su:

-Džopalići–Cvetkovići (8 kuća, Sv. Nikola);

-Nutići–Filipovići (3 kuće, Sv. Nikola);

-Stojanovići (2 kuće, Đurđic i Đurđevdan). Rod je na umoru. U jednoj kući je samohrana udovica, a u drugoj sedi prizet iz Bzenice.

U Velikoj seobi doselili su se preci današnjih:

-Stajkovaca i Kovačevića (21 kuća, Sv. apostol Toma i Tomina nedelja) iz sela Stajkovca u Sredačkoj župi kod Prizrena. Po porodičnoj tradiciji njihov predak, ne znaju njegovo ime, po doseljenju podigao je kuću na Lokvi blizu Letnog potoka. Po dolasku nastavio je da slavi slavu iz starog kraja – Miholjdan.

Uskoro za Stajkovcima u selu se nastanjuju preci:

-Trsjana – Račića i Andpejića (7 kuća, Sv. Ćirik i Sv. Ćirilo i Metodije), Vasojevići iz Polimlja.

U vreme Karađorđevog ustanka došli su;

-Toskići (6 kuća, Sv. Nikola zimski) od Toskića iz Budilovine i;

-Makrenci (3 kuće, Lučindan, Markovdan i Sv. Sava) od Era iz sela Rakovca kod Jošaničke Banje.

Posle Prvog svetskog rata u kuću Kovačevića došao je prizet:

-Džamić (1 kuća, Sv. apostol Toma. Ženina slava i Sv. Nikola, slava Džamića) iz sela Velike Vrbnice u Aleksandrovačkoj župi.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik – Atropogeografska ispitivaanja“ na osnovu skupljenih podataka u periodu od 1934. do 1940. i od 1947. do 1949. godine. Izdanje edicija Koreni. Pripremio saradnik Porekla Milodan.