U Bosanskoj Krajini i Lici izdvaja se grupa međusobno povezanih porodica sa retkom slavom – Markovdan.
Poreklo
Prema Milanu Karanoviću, reč je o “starosedeocima” u Bosanskoj Krajini. U Pounje, i druge delove Krajine, iseljavali su se uglavnom sa Zmijanja, gde su nekada bili jedno sa starosedelačkom (kneževskom) porodicom Kneževića. Isti su rod i sa Đermanima u Glamočkom polju. Ovi Kneževići sa Zmijanja neguju predanje o poreklu iz Hercegovine (okolina Konjica). Pretpostavka je da su negde u 16. veku su morali biti na Zmijanju, s obzirom da postoji legenda o tome kako je izvesni knez Ratko “vodio Zmijanjce u osvajanje Bihaća”.
U Srednjem Pounju ovom rodu pripadaju: Keče, Šipke, Đukići, Stanišići, Slavulji, Aničići, Kaluđeri, Ljubičići, Jezdići, Bojići, Ešeni, Daljevići, Buzdumi i Maksići.
Fizičke osobine
Pripadnici ove grupe rodova isticali su se visinom i plavom (često i riđom), kovrdžavom kosom. Veruje se da su i prezimena neretko dobijali zahvaljujući ovim osobinama. Šipka (visok i tanak), Keča (plave, kovrdžave kose), itd.
Genetika i srodne porodice
Testiranih pripadnika ovog roda ima prilično i gotovo svi pripadaju haplogrupi I2-Y3120>S17250, što će reći da su genetički dobro profilisani:
- Šipka, Dragočaj, Banja Luka, I2-Y3120>S17250
- Đukić, Kurjak, Udbina, I2-Y3120>S17250 (SNP S17250+)
- Daljević, Grdanovci, Sanski Most, I2-Y3120>S17250
- Daljević, Drinić, Bosanski Petrovac, I1-Z63>Y16434
- Jezdić, Johovica, Velika Kladuša, I2-Y3120>S17250
Porodice koje se ne nalaze na gornjem spisku, ali na osnovu slave i genetike nesumnjivo pripadaju ovom rodu:
- Ljuboja, Kopljevići, Mrkonjić Grad, I2-Y3120>S17250
- Travar, Rore, Glamoč, I2-Y3120>S17250
- Ždrnja, Baraći, Mrkonjić Grad, I2-Y3120>S17250
- Micić, Majski Trtnik, Glina, I2-Y3120>S17250
- Gojić, Svračkovo Selo, Korenica, I2-Y3120>S17250
Kada su genetička poklapanja u pitanju, testirani iz ovog roda za sada nemaju bližih srodnika u istočnim srpskim oblastima, pa može biti da su zaista nešto stariji sloj na prostoru Zmijanja. Možda čak i stariji doseljenici iz Hercegovine, kako kaže predanje Kneževića. S tim u vezi važno je pomenuti da je u Čađavici (Novi Grad) nekada stanovala porodica Ercegovac (slava Markovdan).
izvor:
- Milan Karanović, Pounje u Bosanskoj Krajini, 1925.
- Milan Karanović, Nasledna kneževska porodica u Zmijanju, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1931.
- Srpski DNK projekat
- 23andMe
autor: Nebojša Novaković




29. novembar 2020. u 00:17
Nebojša Novaković
Izostavljeni su iz teksta Mrkšići sa Korduna, koji slave Markovdan, a pripadaju haplogrupi I2-S17250. Testirani su preko 23andMe, pa ne možemo biti sigurni da su deo ovog genetičkog roda (nema markera).
Tema na forumu:
https://forum.poreklo.rs/index.php?topic=2670.msg147638#msg147638
16. februar 2021. u 19:05
Miroslav B Mladenovic Mirac
Zanimljivo je da su kao SEOSKU slavu slavili u moj rodni zaseok Predanča (s.Gornji Dejna-kasnije je PREDANČA u zapisu kao selo-a u vojnim kartama je pisalo PREDANČE-tako da su oba imena prema zapisu autora-ovde ima na sajtu POREKLO VLASOTINCE I OKOLNA SELA istog autora) opština Vlasotince, republika Srbija, krajem 20. veka sve do odlobođenje od Turaka i kada su 1956.g KOMUNISTI SLOMILI “Krst”(umesto MARKOVDANA “uveli” seosku slavu Drugi maj) se slavila seoska slava MARKOVDAN 8 maja sa LITIJAMA. Još je zanimljivije AUTORU(istraživao sva sela u vlasotinačko-crnotravskom kraju-sa delimičnim zapisima o nekim selima) samo u selo Gornji Orah ima neke porodice koje slave MARKOVDAN(a zabeležio sam HAJDUKA MASENGU koji je hajdukovao na ROMANIJI u vremenu pod Turcima i vraćao se u selo Gornji orah(Vlasotince-Srbija). Zabeležio sam i prezime Stojiljković(s.Šišava-slave Markovdan kao jedina porodica u selo).
Pošto je tamo u Bosni bila GRANICA(Austrougarske od Turske vlasti) a ovamo su bila DER BEDŽISKA SELA(od stražara hrišćana-čuvali straže od Hajduka prilikom prelaza Turaka); do današnjeg dana nisam mogao da otkrijem poreklo mog RODONAČELNIKA MLADENA(imali sa baba Đukom 7-9 deteta) i familija nam je nosila rod ĐUKINCI(a o Mladenu ni traga ni glasa!)-na Dan Sv.Alimpije(kada su osvešćena dva hrama toga datuma:u Grčkoj i Rusiji. Slavimo u selo “Posnu Sv-Đorđu” na dan 9.decembra Av.Alimpiju.