Poreklo stanovništva sela Depce, opština Preševo – Pčinjski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj i tip sela.
Selo je po brdima i njihovim stranama.
Razbijenog je tipa i deli se u četiri mahale, koje se zovu po rodovima u njima, osim mahale Džinaj, koja se zove još i Depca Pljak (Staro Depce) po tome što su preci sadašnjeg stanovništva osnovali selo na tome mestu. Udaljenja između mahala su 15—25 minuta hoda. Kuće u mahalama su slabo grupisane.
Postanak sela i starine.
Možda se mahala Džinaj zove Depce Pljak po tome, što je tu bilo neko starije naselje pre Arbanasa, jer se u ovoj mahali zna mesto i poznaju tragovi gde je bila neka crkva.
Po pričanju sadašnjeg stanovništva ovog sela njihov predak Džin je zatekao mesto obraslo u šumu, pa ga je krčio za nastanjivanje. Menjanjem mesta zbog slabe rodnosti zemlje postale su i druge mahale još odmah po doseljenju. Selo je staro oko 180 godina.
Poreklo stanovništva.
U njemu žive Arbanasi.
Rodovi su:
-Džinaj (18 k.), a od njega postali rodovi:
-Zekbaš (16 k.) i:
-Ukmemet (14 k.). Starinom su iz Malesije, od fisa Beriš; doseljeni kao katolici, pa po doseljenju prešli u muslimansku veru.
Godine 1925 kupili su imanje i doselili se srpski rodovi:
-Sokarci (1 k.) i:
-Vučkovci (2 k.), oba roda slave sv. Arhanđela, a doseljeni su iz Predejana (Vlasotinci).
IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)