Poreklo prezimena, selo Klokočevac (Majdanpek)

2. avgust 2020.

komentara: 0

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Žarko Milovanović

Klokočevac je seosko naselje razbijenog tipa, na (100 – 420 m) dolinskim stranama (veći deo na desnoj) Porečke reke, desne pritoke Dunava, istočnim padinama Liškovca i zapadnim padinama Velikog Grebena, s obe strane puta ka Dunavu i Kladovu, 32 km jugo-istočno od Majdanpeka. Površina atara iznosi 5.993 ha. Po predanju, naziv je fitogeografskog porekla – od klokoča. Povezuje osam fizionomskih delova, “kulmja” – vlaška reč sa značenjem kosa, vis, breg, padina i sl: Zminje, Šćopul, Prislopa, Zeknja, Mare, Zbeg, Kamenica i Kuratori.[1]

Selo Klokočevac, autor fotografije Anđela Marković, Vikipedija, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Klokocevac.jpg

Stanovništvo

Formiran je na mestu sa ostacima starije naseljenosti (naselje bakarnog doba). Pominje se u 16. veku (1524. i 1526) kao nenaseljeno (“pusto”), 1783. kao naseljeno (14 domova) u jednom austrijskom izveštaju i 1893, kada ima 142 žitelja. Stanovništvo je srpsko. Slavi Petkovicu, Sv. Aranđela i Sv. Nikolu; seoska slava Đurđevdan; vašari 30. maj i 19. avgust. [2]

Klokočevac je formiran 1782. g. od tri porodice, koje su osnovale prvo obitavalište u blizini sadašnjeg naselja. Bile su to porodice:

Danilovići (rodom iz Brzaske u rumunskom delu Banata),

Ivanovići (poreklom iz Rabrova), kao i

Božurani (poreklom iz Luke).

Naredbom Gornjanskog kneza Dimitrija, porodice su sišle sa okolnih salaša i ušorile naselje Klokočevac. [3]

Andrija P. Ivanović [4] navodi da Klokočevac 1853. ima 85 kuća i sa 441 dušom. Takođe navodi da su žitelji u ovom selu Vlasi.

Na spisku u zagradi je naveden broj domaćinstava prema popisu stanovništva i imovine sreza porečko-rečkog iz 1863. godine. [5] Ukupno 110 domaćinstava:

Blagojević     (2)

Boga                (1)

Brajkan           (1)

Brankoj           (1)

Vidanović     (1)

Vican             (2)

Vladilović   (1)

Vladić           (1)

Garčada          (1)

Gruić              (1)

Grujić             (1)

Danilović     (1)

Dimitrijević  (1)

Dokejan           (1)

Dugalić           (1)

Dumitar          (1)

Dumitrov        (1)

Đurić             (1)

Ivanović        (1)

Ilijić            (6)

Ilić               (1)

Iljković        (1)

Isak                (1)

Janković        (2)

Janoš              (1)

Jovanović      (6)

Jovin              (1)

Karabašević  (1)

Luđanu            (1)

Majajlović     (1)

Marković        (4)

Martinović  (1)

Matejević      (4)

Mikulović     (1)

Milenković  (1)

Milić            (1)

Mladenović  (2)

Nemac            (1)

Nikolić         (11)

Novaković      (1)

Paunović        (12)

Pernjak          (1)

Petrović       (4)

Prvulović     (1)

Radović         (1)

Radulović      (1)

Simeonović  (1)

Stanković      (1)

Stepanović   (1)

Stefanović  (1)

Stojanović    (2)

Stojković       (1)

Strain           (1)

Strainov       (1)

Strainović  (2)

Tabaković      (1)

Trailović      (4)

Trandafil    (1)

Filipović     (1)

Šćefanov     (1)

Šćefanović  (1)

Iseljenici

Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska krajina i ključ“ [6], iseljeni iz Klokočevca zabeleženi su:

–  Jekić (slava Petkovica) i Draginešti (slava Petkovica) iseljeni iz Klokočevca u Plavnu (Negotin)

Ljikonji (slava Aranđelovdan) iseljeni iz Klokočevca u Petrovo Selo (Kladovo)


[1] Srboljub Đ. Stamenković (ured.), Geografska enciklopedija naselja Srbije 3, Beograd, Geografski fakultet / Agena / Stručna knjiga, 2001, str. 4

[2] Isto.

[3] Orlović Jovica, Stoimenov Vene, Veliki koraci : 175 g. porečke škole, OŠ Vuk Karadžić,  Donji Milanovac, 1984, str. 152-153

[4] Andrija P. Ivanović, Opisanie okružja krajinskog, Glasnik društva srbske slovesnosti , sv. 5, Beograd, 1853, str. 228,  230

[5] Nenad Vojinović (prir.), Popis stanovništva i imovine sreza porečko-rečkog iz 1863. godine, Istorijski arhiv Negotin, 2013

[6] Kosta Jovanović, Negotinska krajina i Ključ, Beograd, 1940, str. 226, 293

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.