Poreklo stanovništva sela Vrbovac, opština Vitina – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i vode.
Selo je u ravnici, na levoj strani reke Grnčarke. Kroz selo protiče jaz, odvojen od ove reke, koji često za jakih kiša plavi selo. Voda za piće dobija se iz izvora „Repu“ i iz bunara u selu.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa, ne računajući četiri nove naseljeničke kuće, koje su izvan sela na „Ramništu“. Selo je okruglog oblika, pa i ulica je kružna. Spoljašnji deo sela oko ulice je prekinut na pet mesta seoskim putevima, pa se selo pored nekih puteva počelo produžavati. Deli se na mahale po najjačim rodovima, ali između mahala nema jasnih granica.
Postanak i ime sela.
Selo je pre 200 i više godina bilo čitačko sa svega tri srpske pravoslavne kuće. Kako su Čitaci zlostavljali Srbe, to oni, rešeni na seobu, iskoriste priliku kad su čitački odrasli muškarci pošli u Skoplje na trg, zapale selo i izbegnu. Čitaci onda pređu u Mogilu, a Vrbovac prodadu begovima. Selo je potom uskoro nanovo podignuto od doseljenih Srba koji su kupili zemlju od begova. Raslo je priraštajem i doseljavanjem, a ime mu je tobož došlo po nekoj vrbi koja je jedina ostala pošteđena od pomenutog požara.
Poreklo stanovništva.
U selu žive Srbi sa jednim pravoslavnim ciganskim domom.
Rodovi:
-Kojići (20 k., sv. Andreja), doseljeni od Retkocera (Jablanica) pre 200 godina.
-Rakići (8 k., sv. Andreja), doseljeni sa Kojićima iz istog mesta.
-Vujići (10 k., sv. Petka), doseljeni sa Kojićima i Rakićima iz istog mesta.
-Moskići (8 k., sv. Andreja), doseljeni za Vujićima. Starina iz istog mesta kao kod gornjih, ali su kratko vreme probavili u Trnićevcu (Kriva Reka).
-Kurići (2 k., sv. Nikola.), doseljeni pre 160 godina iz niškog kraja.
-Trnići (4 k., sv. Nikola), preseljeni iz Šašara od zuluma pre 120 godina.
-Đerekarci (4 k., sv. Đorđe), preseljeni iz Đerekara od zuluma.
-Kovačevi (2 k., sv. Nikola), preseljeni iz Klokota pre 120 godina.
-Fandići (6 k., sv. Jovan), preseljeni iz Trpeza pre 100 godina.
-Popovići, Dikići i Vanušići sa po jednom kućom, preseljeni iz Gnjilana pre 10 godina kao bakali.
Pravoslavni Cigani su:
-Nedeljkovići (1 k., sv. Vasilije), preseljeni iz G. Slatine pre 40 godina.
Muslimanski Cigani:
-Memišovići (1 k.) seljakaju se po Gornjoj Moravi kao kovači.
Kolonisti na Ramništu su doseljeni 1921 god. To su:
-Markovići (1 k.) iz Koznice (Masurica);
-Ilići (1 k.) iz Kacapune (Poljanica);
-Đokići i Vukovići sa po jednom kućom, iz Velike (Andrijevica).
IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
6. maj 2022. u 06:17
Sarplaninac
Jedna grana Kojica odselila se pocetkom 19. veka u selu Vratnica kod Tetova. Promenili su slavu kada su stigli u Vratnici bezeci od Turaka.
Koećevci (24 k, Aranćelovdan). Doseljeni iz Vrbovca kraj Vitine. Prvi Doseljenik je bio Nikola Kojić koji došao u Vratnicu oko 1820 god. bežeći od turske osvete. Nikola se oženio sa jednom devojkom iz roda Danećevci sa kojom dobija četiri sina. U Vrbovcu Kojići su bili najveći rod. Oni su starinom iz sela Retkocera kod Leskovca odakle su prešli u Vrbovcu oko 1740 god. Stari Koećevce pamte susrete sa rođacima iz Vrbovca kada su išli na pijacu u Uroševcu i Vitini. Ovaj rod pripada haplogrupi I2-PH908.