Poreklo prezimena, selo Bradaš (Podujevo)

3. april 2020.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bradaš, opština Podujevo – Kosovski okrug. Prema knjizi dr Kosovke Ristić “Malo Kosovo”, a prema podacima prikupljanim u sedmoj deceniji XX veka – izdanje u Prištini 1971. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan. 

Položaj sela.

Bradaš pripada grupi sela koja leže u najsevernijem delu kotline. Sa ogranaka Kopaonika prema istoku teče mala Bradaška reka u čijoj aluvijalnoj ravni, i po njenim stranama, leži selo Bradaš. U ravni kod stava dva veća kraka ove reke rasprostrt je najveći deo sela. U njemu se nalazi nekoliko mahala, mada se selo prostire i uzvodno. Oko Bradaša je izrazito rasprostrta terasa u koju je Bradaška reka usekla svoju dolinu.

Bradaš leži skoro van svih komunikacija. Prema zapadu ne vodi nikakav put, jer su ogranci Kopaonika u zaleđu prilično visoki. Istočno je dolina Laba kojom je kotlina otvorena prema severu, odnosno prema Gornjem Labu. ali Bradaš u odnosu na nju ima periferni položaj.

Ovo seosko naselje ima takav geografski položaj, u okviru kotline, kakav obično imaju ona sela čiji su stanovnici želeli da se što je moguće više udalje od prometnijih puteva. Ako usvojimo narodni termin, onda za Bradaš možemo reći da je »zabačeno« selo, od puta udaljeno, a sa zapada planinom »zagrađeno«.

Tip sela, mahale i poreklo stanovništva.

Bradaš se može uvrstiti u grupu zbijenih sela. U njemu postoje mahale, one nisu tako izrazito izdvojene kao u drugim selima, ali stanovništvo tačno zna koja se mahala dokle prostire i koja kuća kojoj mahali pripada.

Đokić mahala dobila je ime po tome što se sve njeno stanovništvo preziva tako. Oni istovremeno smatraju da im je to i fis. Što se tiče vremena doseljavanja u Bradaš, smatraju da su se oni u ovo selo doselili među prvima, ne samo ovde nego i u čitavoj okolini. Današnji stanovnici ove mahale smatraju da su poreklom poturčenjaci. Od svojih starih nisu saznali da li su pre primanja islama bili pravoslavni ili katolici. Vreme doseljavanja u ovo selo niti pamte, niti šta iz predanja znaju o ovom događaju. Isto tako ne znaju ništa ni o svojoj postojbini. Sada u ovoj mahali ima oko 25 kuća.

Kodralija mahalaje takođe jedna od većih u Bradašu. Postala je od samo jedne porodice, koja je ovde doseljena iz Albanije. Postoji legenda po kojoj se smatra da su dva brata došla direktno iz Albanije u ovaj kraj, pa se jedan naselio u selo Revuću, koje se nalazi nešto severnije od Bradaša, a drugi je došao ovamo. Tako je od jedne kuće postala cela mahala u kojoj danas ima oko 26 kuća. Vrlo je teško pretpostaviti kada se prvi stanovnik ove mahale doselio, tim pre što o tome niko ništa nije umeo da kaže. Ako se uzme u obzir da ovo stanovništvo u proseku ima visok prirodni priraštaj, može se pretpostaviti da to naseljavanje nije bilo tako davno. Po svoj prilici je vezano za prošli vek. Svi stanovnici ove mahale pripadaju fisu Hoti.

Hoti mahalaje nešto manja od prethodne. Njeni prvi stanovnici su doseljeni nešto kasnije od onih u Kodraliji mahali. Doseljeni su takođe direktno iz Albanije, iz mesta zvanog Glogište. O vremenu doseljavanja ni u ovoj mahali nismo ništa uspeli da saznamo. U ovoj mahali sada ima oko 22 kuće i svi njeni stanovnici pripadaju fisu Hoti,

Spahiljević mahala. Stanovnici ove mahale takođe pripadaju fisu Hoti. I oni su doseljeni iz Albanije, ali o vremenu doseljavanja ništa ne znaju, kao i ostali njihovi zemljaci. U ovoj mahali sada ima oko 19 kuća.

Gaši mahala je veća od svih do sada pomenutih mahala u Bradašu. U njoj ima oko 30 kuća. Njeni stanovnici su takođe stari Albanci, doseljeni iz Albanije. Ništa pouzdano ne znaju o svom poreklu, ni vremenu doseljavanja. Oni smatraju da su iz Albanije došli pravo u ovo selo, ali to ne tvrde. Svi pripadaju fisu Gaši. U istoj mahali ima šest kuća muhadžira. Njihovi stari su se iz sela Trmke preselili u Polatnu (selo u Gornjem Labu), pa su otuda došli u Bradaš. Pošto vode poreklo iz Trmke, i sada su u ovom selu poznati kao:

-Trmkoli, a to im je istovremeno i prezime.

Mezol mahala je po broju kuća vrlo mala. U njoj ima samo šest kuća. Preci stanovnika ove mahale su doseljeni iz Albanije, ali se ne zna kada. Njeni stanovnici pripadaju fisu Gaši. U ovoj mahali ima još jedna kuća čiji se stanovnici prezivaju Muniši. O njihovom daljem poreklu se ništa ne zna, osim da su u Bradaš došli iz susednog sela Perana.

Baljovit mahala.Za razliku od ostalih mahala, za stanovnike ove mahale se zna da su poreklom katolici. U Bradaš su se doselili iz Albanije, ali nije poznato kada. Svi se prezivaju:

-Maljoku, a pripadaju fisu Krasnići. Sada u ovoj mahali ima oko 18 kuća.

Smailjević mahala je jedna od manjih. Njeni su se stanovnici ovamo doselili iz Pakaštice, a u Pakaštici su bili davno naseljeni iz Albanije. Smatra se da su u ovo selo doseljeni oko 1880. godine. Sada u ovoj mahali ima oko 7 kuća, a svi stanovnici pripadaju fisu Krasnići.

Tuljaovićka mahalaje nastanjena Albancima koji su se naselili u Malo Kosovo kada i ostali iz Albanije. U ovoj mahali ima 11 kuća, a svi stanovnici pripadaju fisu Gaši.

U Bradaš su doseljene još tri porodice iz doline Kačandolske reke, oko 1890. godine. I sada ih svi nazivaju:

-Kačandolima, po mestu odakle su se naselili. Oni pripadaju fisu Tač.

Kao što se vidi, u Bradaš preovladuje albansko stanovništvo koje je u ovo selo doseljeno pre muhadžira, odnosno ne samo u Bradaš već u celu okolinu.

U Bradašu ima oko 6 srpskih kuća. Kao i ostali Srbi u Malom Kosovu, i ovi su u ovaj kraj došli posle prvog svetskog rata.

-Đokići su se doselili oko 1920. iz Trbunja.

-Gašići su se doselili nešto kasnije. Njih ima dve kuće a doselili su se iz Radunja, ispod Kopaonika.

-Milovanovići su doseljeni iz Selova posle 1925. godine.

-Anđelića ima dve kuće, oni su doseljeni iz Krčmara. Poreklom su Crnogorci, iz okoline Nikšića. U Krčmare su se doselili krajem prošlog veka, a u Bradaš posle prvog svetskog rata.

Zemlja iz atara Bradaš nikad nije pripadala begu. Današje oranice dobijene su na taj način što je samo stanovništvo krčilo šumu i šikaru, pa razoravalo zemlju i pretvaralo je u obradive površine. Stanovnici svoje selo smatraju siromašnim. Zemljoradnja je bila i ostala glavno zanimanje njegovog stanovništva.

Od oslobođenja do 1962. godine je odseljeno oko 18 albanskih porodica iz ovog sela. Najviše je Albanaca otišlo u Podujevo, gde su kupili nova imanja. Ima pojava, ali su retke, da se mladi ljudi sele po industrijskim centrima. Do 1957. godine u Bradašu je bilo oko 18 srpskih kuća, a u vreme prikupljanja podataka ih je bilo samo 6.

Najveći broj odseljenih Srba se nastanio u okolinu Kuršumlije, a i u samoj Kuršumliji. Daleko je manje onih koji su se preselili u Kosovo.

IZVOR: Prema knjizi dr Kosovke Ristić “Malo Kosovo”, a prema podacima prikupljanim u sedmoj deceniji XX veka – izdanje u Prištini 1971. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.