Poreklo prezimena, selo Banjica (Glogovac)

29. septembar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Banjica (Donja Drenica), opština Glogovac – Kosovski  okrug. Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Tip sela i starine.

Banjica, selo y Donjoj Drenici pripada džematskom tipu sela, a nalaze se u dreničkoj ravnici y podnožju Kosmače. U hataru ovog naselja, na Kosmači, nalaze se tragovi antičke tvrđave, koju narod naziva imenom Gradina Vagél. Do seoskog naselja se nalazi starovremsko groblje. Do sela Banjice se nalaze tri seoska savremena groblja.

Vode.

Selo Banjica ima zajedničku „mervju“, šumu i vodu sa Banjičkog vrela, odakle se služe vodom za napajanje domaće stoke, pranje rublja i navodnjavanje seoskih bašta i njiva. Veći broj kuća ima u svojim okućnicama bunare, odakle se služe vodom za piće.

Zemlje i šume.

Rodovska gumna se nalaze u okućnicama ili pored ovih. Onomatski nalazi u ataru sela Banjice imaju imena: Kaća, Lendiné, vešte, Arat e Iivadhet, Brinja, Ara té Alitit, Sadavina, Pllugishta, Ravshina, Zallina, Klisyr, Lug kroni, Mali rafyh, Zoogu srmdan, Livadhi queviq, Vrello Banjica, Trollishta (njive, livade i deo mahale), LIctze shkinres, Lugi ovcarevés, Luguj dalina, Rudina glavica, Reze, Araté’ mal, Dubrava (njive i livade).

Istorijat sela.

Vredno je pomenuti i sledeću narodnu tradiciju, koja se nalazi kod Albanaca u ovom dreničkom naselju. Naime, kod Albanaca se priča, da je u staro doba neki ban Milutin imao u posed ovo dreničko selo, a da mu je u Gradini na Kosmači bio dvorac.

Ostali podaci o selu.

Prema katastarskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. godine, dreničko selo Banjica pominje se pod tim imenom, a imalo je 19 kuća, srpske etničke pripadnosti. U Devičkom katastigu iz 1770. godine, ovo se selo pominje kao Banja.

Prema statističkim podacima iz 1914. godine, selo Banjica je imalo ukupno 370 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine. Banjica je imala ukupno 236 stanovnika, sa 31 domaćinstvom.

Poreklo stanovništva.

U vreme proučavanja naselja i porekla stanovništva u 1936. godini u selu Banjici su obitovali sledeći rodovi:

A r 6 a n a s i:

-Lek, fis Eljšan, 5 kuća. U starini su pripadali fisu Tsač, no su taj fis napustili i prihvatili fis Eljšan, kome je pripadao ceo ovaj katun (seosko naselje). Poreklom su iz Podrime odakle su doseljeni pre 90 godina, i to jedna kuća. Starinom su iz Albanije, a na islam su prešli pre 120 godina, a u starini od ovoga roda jedna kuća je odeljena u dreničko selo Globare. Od ovog roda jedna kuća je 1925. godina odseljene u Albaniju. U jednom domaćinstvu ovoga kotila, jedna srpska devojka iz Starog Kolašina je „zagrabena“ (oteta nasilno) i prevedena u islam, početkom HH veka u doba turske vladavine. U 1936. godini ona je još bila živa i obitavala je u familiji gde je nasilno udomljena.

-Isenović, fis Eljšan 10 kuća. Poreklom je iz sela Potrke u Podrimi, gde su kao rimokatolici 1816. godine prešli u islam, a u to doba su se preselili u islam, a tada i u Drenicu. Ovo kotilo čini jedno bratstvo sa Zarićima i Čalopek ili Topalovićima. Od ovoga kotila jedna kuća je 1916. godine oseljena u selo Stankovce — Drenica.

-Čalopek ili Topalović, fis Eljšan, 6 kuća poreklom su iz Podrima. Iz katoličke vere prešli su u islam pre 90 godina, kada su se i doselili u Banjicu. Ovo kotilo čini jedno bratstvo sa Zarićima i Isenovićima.

-Zarić, fis Eljšan 10 kuća. Prema rodovskoj tradiciji, ovo je kotilo arbanaškog porekla iz Hasa u Metohiji, odakle je početkom XVII veka doseljena jedna kuća u ovo dreničko selo. Od ovog roda su 1836. godine 3 kuće odseljene u Prištinu.

-Kurtović, fis Eljšan, 5 kuća. Ovaj je rod poreklom iz Albanije, odakle je doseljen pre 90 godina, kada su iz katoličke vere prešli u islam.

-Kućina ili Sinanović, fis Eljšan, 7 kuća, poreklom je iz Metohije, odakle su se doselili pre 90 godina i to je doseljena jedna kuća.

-Bajrović ili Binići, fis Eljšan, 9 kuća. Starinom je ovaj rod iz Albanije, odakle se doselilo pre 90 godina.

-Alimović, fis Eljšan , 4 kuće. Poreklom je ovaj rod iz Podrime, odakle se doselilo pre 90 godina, starinom su iz Albanije. Od ovoga kotila jedna kuća je odseljena 1920. godine u selo Likovce – Drenica.

-Demirović, fis Eljšan, 3 kuće. Pripada bratstvu Lek roda, od kojih su Demirovići odeljeni u Drenici.

-Doševc, fis Mzi, jedna kuća poreklom je iv sela Doševca u Drenici odakle se ovaj rod doselio 1933. godine kao čifčije na napolicu. Ovaj rod starinom od Albanije.

-Lestraković, fis Eljšan, jedna kuća. Ovo je kotilo starinom iz Albanije, odakle je doseljeno krajem XIX veka. Od ovoga roda dve kuće su odseljene u Albaniju 1910. godine.

-Kotilo Vreladža, fis Eljšan, 3 kuće, pripada bratstvu Kućina, a poreklom je iz Albanije odakle je doseljen početkom H1H veka.

-Žub, fis Eljšan, 4 kuće, takođe pripada bratstvu Kućina, te je u srodstvu sa rodom Vreladži, te vodi poreklo iz Albanije.

Srbi (kolonisti):

Srpski rodovi, koji su se kao kolonisti naselili u selo Banjicu iza Prvog svetskog rata jesu ovi:

-Durutovi*, 2 kuće, slave Sv. Petku, prislužuju Trnovu Petku; poreklom su iz Ibarskog Kolašina iz sela Zagulja, odakle je u doba kolonizacije doseljena jedna kuća.

-Krstić, jedna kuća, slavi Sv. Đorđa Alimpija, prislužuje Đurđevdan. Poreklom su iz Medveđe u Gornjoj Jablanici – jug Srbije, a starinom su iz Metohije, a poreklom iz Vasojevića, odakle su odseljeni zbog krvne osvete.

-Stojanović, jedna kuća, slave Đurđic, a mala slova im je Đurđevdan, poreklom su iz Medveđe u Jablanici, a starinom iz Kijeva u Metohiji.

-Bulatović, dve kuće, slave Sv. Luku, prnslužuju Sv. Panteliju, poreklom su iz Lece u Gornjoj Jablanici, starinom su Rovčani iz Crne Gore.

-Vujisić, dve kuće, slave Sv. Arhanđela Mihaila, prislužuju Veliku Gospojinu, poreklom su iz Prekobrđa u Morači.

-Opačić, 2 kuće, slave Sv. Luku, poreklom su iz Donje Vrtače, gravitaciono područje Bosanskog Petrovca.

*Ispred svakog prezimena piše „Rod“ koje nisam preneo radi bolje preglednosti, isto kao i „Kotila“ kod albanskih rodova, op. Milodan

Cigani (Gabelji):

U 1936. godini za vreme leta y dreničkom selu Banjici obitavalo je 6 ciganskih familija iz grupe skitača Gabelja, koji su imali svoje čerge na seoskoj utrini, a koji su se bavili prošnjom. Ova ciganska gabeljska grupa je tu prebivala prolazno.

U1936. godini selo Banjica — Donja Drenica je imalo 13 albanskih rodova, sa 69 kuća; 6 srpskih kolonističkih rodova, sa 10 kuća i 6 familija – rodova ciganskih Gabelja, sa 6 čergi (skitačka skupina).

Napokon, prema popisu stanovništva od 15. marta 1948. godine u Banjici je imalo ukupno 615 stanovnika, od toga 314 muških i 301 ženskih, sa 103 kyće.

IZVOR: Prema knjizi Tatomira Vukanovića „Drenica“ – prema istraživanjima obavljenih od 1934. do 1937. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.