Poreklo stanovništva sela Odevce, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je „na levoj strani Rajaiovačko Potoka.
Vode.
Vodu za piće dobija iz bunara i izvora.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Šilovac, Krst, Plandište, Staro Selo; za šumu: Dublje, Rid.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa. Deli se na Gornju i Donju Mahalu koje deli potok.
Starine u selu.
Na mestu dublje je neko staro groblje, koje je po nekima bilo „latinsko“, po nekima „čifutsko“. Selo je staro i u njemu ima starinaca. Kod sadašnjeg groblja je selo imalo i svoju crkvu hrama sv. Petke koja je sada u ruševinama. Selo je nekada bilo na mestu Staro Selo. Odatle je još odavno premešteno, jer je bilo u blizini vranjske „džade“.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Starinci (12 k., sv. Jovan), starinci. Nikada nisu bili čifčije, već su uvek imali svoju zemlju.
-Lularci (2 k., sv. Vrači); preseljeni pre 80 godina iz Rajanovca. Dalja starina nepoznata.
-Došljaci (2 k., sv. Nikola); doseljeni iz vranjskog kraja pre 120 godina.
-Marinkovci (2 k., Mitrovdan); preseljeni pre 90 godina od roda Starinaca iz Carovca.
-Kalajdžijići (1 k., sv. Nikola); doseljeni pre 60 godina iz Berivojca.
-Blagolažićovi (1 k., sv. Nikola); preseljeni pre 50 godina iz Rajanovca. Dalja starina nepoznata.
-Prasarci (3 k., sv. Vrači); preseljeni oko 1875 r. iz Tomanca (Izmornik), od roda Markovića. Dalja starina u Lipovici (Gornja Morava).
Pre 60 godina je izumro rod:
-Lisičkovi. Slavio je sv. Nikolu, a starinom je bio iz vranjskog kraja.
IZVOR: Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
1. septembar 2020. u 13:21
Danijela
Tekst je napisan 2019.
Ni tada ni sada, crkva nije u ruševinama!
28. maj 2021. u 15:33
Ivan
Odakle ovom čoveku informacije pritekle, ne zna se. Pročitao sam pomenuto delo autora Uroševća i moj zaključak je da mu je izvor bio neki Arbanas. Crkva o kojoj govori ima preko 100 god. Stanovništvo je danas u 2021 god.5 puta veće nego u vremenu tog Antropogeografska ispitivanja iz 1935-e god. Tada je selo brojalo preko 300 stanovnika i nisu imali potrebu za raseljavanjem kao danas.
Brisu se tragovi Srba gde god je to moguće, pa i u ovom delu dr. Atanasija Uroševića.
Ispade da su Albanci oni koji su mirno sedeli i gledali doseljavanje Srba u tim krajevima.