Poreklo prezimena, selo Svojnovo (Paraćin)

6. avgust 2018.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Svojnovo, opština Paraćin – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

-Selo se nalazi sa obe strane Svojnovačkog Potoka, pod samim Juhorom. Ovaj potok izvire ispod visa Javorca na Juhoru i, dok se ne sastavi sa Crkvenim Potokom, zove se Veliki Potok. U ovaj potok se uliva, sa desne strane, Crkveni Potok, nazvan tako što prolazi pored crkve Sv. Nikola a sa leve strane Minin Potok, koji silazi sa Vetrnje, najvišeg visa na Juhoru, pa prolazi kroz Pejkicku Malu ili severni kraj sela i uliva se u Svojinovački Potok, ispod sela. Kuće su po stranama potoka, u osoju i prisoju, i nešto malo u ravnici. Više je kuća na levoj strani potoka. U svom donjem toku, prolazeći moravskom ravnicom, Svojnovački Potok se izliva i čini veliku štetu moravskom ključu. Isto tako nanosi štetu ključu i Velika Morava prilikom izlivanja. Selo je uglavnom okrenuto istoku.

Vode.

-Meštani piju bunarsku vodu.

Zemlje i šume.

-Seoski atar se pruža od vrha Juhora pa do Velike Morave. Može se reći da 2/3 atara spadaju u brdoviti deo a tek 1/3 je u ravnici. Po juhorskim stranama zemlja je slaba a u moravskoj dolini je jaka i plodna.
Šume ima dosta i nalazi se na Juhoru. Bilo ih je i više ali je država oduzela pri ograničavanju državnih šuma.

Tip sela.

-Selo je srednje zbijenosti. Kuće su međusobno udaljene 40-50 metara. Selo se deli na: Pejkicku ili Bugarsku Malu – koja je na levoj i Filipovicku Malu – na desnoj strani potoka. Između ovih mala je razmak 100-150 metara.
U selu ima 105 kuća i 190 poreskih glava.

Ime selu.

-Narodno predanje kaže da se selo ovako nazvalo što je tu Car Lazar imao neku svojtu (rođake) Drugi pričaju da su se stari Svojinovci tužili kod kod cara oko neke zemlje, pa im je car odgovorio: „svako na svoju (zemlju)“, te da je od toga nastalo ime selu.

Starine u selu.

-U dnu sela, sa leve strane druma Varvarin – Jagodina, postoje razvaline neke stare i velike crkve, koja je, po pričanju, postojala onda, kada je ovde bila neka velika varoš, koja se pružala od Kruševca do Jagodine. Tu je sada podignuta kapela, zvana Trpeza, koja slavi jesenju Petkovicu, kada je tu veliki sabor.
Više sela, u Crkvenom Potoku, nalazi se stara crkva Sv. Nikola, koju je, po predanju, podigao Car Lazar ili njegov sin Visoku Stevan. U prvo vreme ova crkva je bila manastir. Neki pak vele da je bila metoh manastira Kalinić. Godine 1813. Turci su je razrušili po drugi put, pa ju je obnovio knez Mileta Radojković iz Katuna. Ova crkva slavi Sv. Nikolu letnjeg, kada je tu veliki sabor.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

-Selo je od davnina na ovome mestu, kako ima starinaca. Nije premeštano. Moguće je samo da je kod crkve Sv. Nikola bilo naselje (ako je tu bio manastir, onda je to mogao biti prnjavor), koje se sasvim raselilo ili premestilo dole u selo. U ovom selu rođen je starac Pejko, koji je junački poginuo u boju sa Turcima 1815. godine u svom selu, koga pominje Milićević. Kada je tome Pejku, koga ovde zovu Peko, bilo 40 godina priča se da je u selu bilo samo 20 kuća.
U Pejkickoj Mali su ovi rodovi:
Pejkovići i Pejkići su se doselili iz okoline Vranja. Oni naseljavaju severni kraj sela, slave Nikoljdan.
Kasavići (Radojevići) su sa Kosova. Ima ih u Obrežu, Potočcu i Srnju, slave Nikoljdan i Aleksandra Nevskog.
Rakići su iz okoline Vranja, slave Nikoljdan.
Ristići su iz okoline Leskovca, slave Aranđelovdan.
Vidići su iz okoline Vranja. Iz ove porodice je Mileta Vidić, pobratim Pejkov, koji se zajedno sa njim borio protiv Turaka 1815. godine na šancu kod groblja, pa je nekako umakao, te ga Turci nisu isekli. Slave Mitrovdan.
Švabići su došli iz Srema, kuda su pobegli o Kočinoj Krajini ili u vreme austrijskog zauzimanja ovog dela Srbije. Slave Nikoljdan.
Užarci su iz okoline Vranja, slave Nikoljdan.
Perilovići (Zdravkovići) su iz okoline Vranja, slave Nikoljdan.
Davidovići su iz okoline Vranja, slave Trifundan.
U Filipovickoj mali su:
Filipovići su starinci, slave Aranđelovdan.
Durići su nepoznatog porekla, slave Nikoljdan.
Letovci su došli iz nekakva sela Letova, za koje ne znaju gde je. Slave Aranđelovdan.
Brkići su starinci, slave Nikoljdan.
Torlesići su starinci, slave Jovanjdan.
Kostići su nepoznatog porekla, slave Mitrovdan i Nikoljdan.
Gajići su iz okoline Niša, slave Jovanjdan, zimski i letnji.
Đorđevići su iz Makedonije, slave Đurđic i Đurđevdan.
Markovići su nepoznatog porekla, slave Jovanjdan.
Manojlovići su iz okoline Vranja, slave Aranđelovdan.
Matići su iz okoline Vranja, slave Mitrovdan.
Seoska slava je 24. aprila a zavetine su: Sretenje – za zdravlje stoke i Poljobraija – za useve.
Groblje je jedno i nalazi se više sela. Kod groblja je bio šanac, gde se Pejko borio sa Turcima.

IZVORStanoje Mijatović – Temnić. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Sasa rajic

    Poreklom prezimena rajic Selo rakinac kod Velike plane