Poreklo stanovništva sela Tršanovci (po knjizi doslovno piše: TROŠANOVCI, novije (pogrešno) TRŠANOVCI) , opština Brus – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je na stranama brda Rapčevice (691m) i Trline (615m), na levoj (prisojnoj) strani doline Rasine. Zemljišno područje Trošanovaca* zahvata prostor između Male Grabovnice na severozapadu, Drenove na jugozapadu, Lepenca na jugoistoku. U međama sela su: Gradište (Gobelja), Radevac, Božanac, Batlaski rid, Bugarci, Vrteška.
Vode.
Reka je Rasina, a potoci su: Brđanac i Donji potok. Vode imaju nazive: Stara voda (u Pavličevićima), Isenovac (u Kovačevićima) i Izvor u Starom selu. Za piće i ostalu upotrebu stanovnici se najviše služe vodom iz dvadesetak bunara.
Zemlje i šume.
U selu su potesi: Čajir, “Pod bregem” (bregom), Ograđa, Kod Inđaka, Blato. Na navedenim mestima su voćnjaci, bašte, njive i livade.
Tip sela.
Selo je razbijeno na veće i manje kućne grupe pojedinih rodova. Grupe su na malom odstojanju, a kuće u njima su zbijene. Nastanjena mesta se nazivaju: Uroševići, Batlane, Padine i Kostinac. Groblje je ispod Gradišta (Gobelje) kraj seoskog zapisa — starog hrasta.
Naselje Trošanovci zabeleženo je u Sopoćanskom pomeniku.
Godine 1833. ima 18 kuća, 35 oženjenih i 53 neoženjenih; 1844 – 31 kuću, a 295 stanovnika; 1874 – 30 kuća; 1921 — 45 domaćinstava sa 328 članova; 1948 — 49 domaćinstava sa 405 članova.
Starine u selu.
Na Dubu, “između dve vode” nedavno su otkopani zidovi od sukozida neke građevine. Stanovnici misle da su zidovi ostaci neke crkve. Na Karauli, na kućama Uroševića, bila je nekad stražarnicva s posadom. Izvor Iseinovac odavno potpuno zapušten niže kuće Dragoljuba Kovačevića zove se po “gospodaru agi – Turčinu” Iseinu.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Pavličevići, Živančevići, Kovačevići, Jovanovići ili Jovčinovići “Prže”, Stankovići, Cincarevići i Uroševići (42 kuće, Sv. Mina–Mrata, Mali Sv. Arhangel i Sv. Nikola letnji, seoska zavetina) živeli su u Trošanovcima “mnogo pre Karađorđa”. Znaju da su u vreme Karađorđevog ustanka bili izbegli u selo Medveđu, pa su se otud posle 3–4 godine povratili u Trošanovce, dok su drugi ostali i dalje u Medveđi. Potomci doseljenika u Medveđu su: Trošići, Bajići, Tarajići, Kelje – Keljići, i Veke – Vekići (više od 40 kuća). Trošići u Žilincima u Aleksandrovačkoj Župi doselili su se iz Trošanovaca.
U svetomince u Trošanovcima ušli su prizeti:
-Jelići (2 kuće, Sv. Jovan Krstitelj) iz susednog Lepenca;
-Šljivić (1 kuća, ćurđic) iz Botunje;
-Krčanin (1 kuća, Sv. Nikola), od Kršana iz Dobroljubaca u Aleksandrovačkoj Župi.
Svi prizeti su došli posle 1900. godine.
*U tekstu se selo naziva Trošanovci, kako u knjizi piše.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)