Poreklo prezimena, selo Ploča (Aleksandrovac) Reviewed by Momizat on . Poreklo stanovništva sela Ploča, opština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1 Poreklo stanovništva sela Ploča, opština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1 Rating: 0
You Are Here: Home » Zavičaj - sela i gradovi » Poreklo prezimena, selo Ploča (Aleksandrovac)

Poreklo prezimena, selo Ploča (Aleksandrovac)

Poreklo stanovništva sela Ploča, opština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Planinsko selo Ploča je na zatalasanoj ravni na planini Željin (Čuke, 1.785m), što se sve više snižava ukoliko idemo dalje istoku, tako da u sastavcima Pločke – Konjske reke i Karaulskog potoka ne prelazi 1.000 m nadmorske visine. Seoske kuće su visoko na stranama, nad uskim a dubokim dolinama rečice i potoka. Zemljišno područje Ploče zahvata prostor između Pleša na severu, Bzenice, Vranštice i Koznice na istoku, Rokca i Jelakca na jugu i Željina na zapadu. U međama su Jezera na Željinu, Pajinog laza, Srednjeg brega, Smreka, Strničke reke, Ajdučkog laza, Breze, Malog lenštaka, Plekovišta, Karaula (1.113m), Pločki ili Jelski potok na istoku, Borja, Zaboj (voda), Smrdana ili Radovojevićkog izvora, Ciganskog padališta, Todorovićkog potoka; Veliki leštak, Čolina bara, Velika stena; Jagodnjeg vrha, Bunara, Klepala (1.402m); Štavno, Delo, Čiker, Grajine lazine, Grobova i Sutelica na jugu. Unutar međa su uzvišenja: Orlovac (1.230m), Petlovac (1.171m), Bojičića brdo, Žuta čuka, Raskrsje.

Vode.

Rečica je Pločka – Konjska reka, a potoci su: Beli i Karaulski potok. Dve vode su: Begovac ili Petropavlovska česma kod crkve Sv. Apost. Petra i Pavla i Izvor u Belom potoku.

Zemlje i šume.

Pojedina mesta atara zovu se: Babići, Milićevići, Reka, Rudine, Livade, u Konjski lazova, Vratnica „Letnjikovci“ — bačije su na Peglovcu, Karauli, Raskrsju, Stražištu i Štavnu.

Tip sela.

Selo sastavljaju kućne grupe pojedinih rodova, i one su na malom odstojanju. Ima predanje da je selo Ploča postalo „y vreme kneza Lazara“, da je bilo veliko naselje, „imalo oko 500 kuća“. Sudeći po tragovima ranijeg života Ploča je velika rudarska naseobina, razbijena u zaseoke – potpuno izdvojena naselja–mala sela. Na mestu starih zaseoka su: Selište na Raskrsju, Selište pod Žutom čukom, Ošni potok i Pločka – Konjska reka. U staroj Ploči, u isto vreme bilo je nastanjeno zemljište između seoske crkve Sv. apost. Petra i Pavla i današnje osnovne škole.

Starine u selu.

Na površini se vide brojni tragovi naselja: „rupe od kuća i zgrada“. Ovde je „pop Vlajkovo kućište“. U Pločkoj — Konjskoj reci su kupišta od otopljenih ruda, kažu „izvarci“. Na levoj strani Pločke – Konjske reke, upravo prema seoskoj crkvi je Bojičića brdo (seoske njive i livade). Brdo je nazvano po Bojičiću (ime mu ne znaju), bogatašu. Bojičić je živeo u svojoj velikoj kući na brdu. Jedno vreme nije znao šta da čini od mnogoga dobra, pa je s brda „bukao“ od sreće i zadovoljstva. Tako, jednom prilikom dok se pitao šta da učini s mnogim dobrima čuo se glas nepoznatog: „Bojčo, strpi se, trpi dobro dok te zlo ne snađe“

Godine 1833. selo ima 36 kuća sa 70 oženjenih i 98 neoženjenih; 1874 — 34 kuće; 1921 – 49 domaćinstava sa 480 članova; 1948 – 79 domaćinstava sa 578 članova.

Poreklo stanovništva.

Rodovi:

-Babići, Krunići, Paunovići (23 kuće, Sv. Trifun). Izdaju se za starince. Mislim da su stari doseljenici samo su zaboravili mesto porekla.Neke porodice Babića odselile su se u Piskanju i tamo su poznati kao Babići – Morlići.

-Đukići, Jovančevići,  Marinkovići, Karabegovići i Petkovići (32 kuće, Sv. Alimpije Stolpnik i Sv. Đorđe). Ranije su slaviji Sv. Arhangela i Sv. Aleksandra Nevskog. Stari su doseljenici od Vasojevića. Iz Vasojevića je došao predak Đuka, sa sinovima: Jovanom –– Jovančetom, Marinkom i Rakom.

-Burgije – Milićevići ili Džohe (9 kuća, Sv. Jovan Krstitelj) su od Burgija iz zaseoka Ivlja u selu Rokcu. U Koševima kod Kruševca su njihovi srodnici Milićevići.

-Pljakići (7 kuća, Đurđic), prešli su iz Rogavčine.

-Kulize – Simidžići (2 kuće, Sv. Mina-Mrata) su iz Kuliza – Maksića iz Krive Reke. Simidžići u Dublju i Bresnom Polju u Zapadnomoravskom Pomoravlju su od Simidžića iz Ploča. Njihovi srodnici Simidžići su u Globoderu kod Kruševca.

-Stanovčići i Stevanovića (Sv. Nikola) su došli iz zaseoka Duboka u Jelakcu.

Novi doseljenici posle 1900. godine:

-Kljajić (1 kuća, slavi ženinu slavu Sv. Alimpija Stolpnika), je iz Pleša.

-Dunjić (1 kuća, Sv. Vartolomej i Varnava), je iz Rokca.

-Mijailović (1 kuća, Sv. apost. i evang. Luka) prešaoje iz Male Vranštice.

-Đukić (drugi) (1 kuća, Sv. Lesandra i Sv. Arhangel), je od Vasojevića, došao posle rata 1914/ 1918. godine.

IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.


Ostavi komentar

© 2012- 2013 POREKLO poreklo.rs

Scroll to top