Poreklo prezimena, selo Lisa (Ivanjica)

12. maj 2018.

komentara: 16

Poreklo stanovništva sela Lisa, opština Ivanjica – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Teritorija ovog sela liči na konjsko sedlo: prednji kraj je prema Radaljevu, a zadnji (onaj deo sedla koji je okrenut prema konjskim sapima) se pruža preko zaseoka Venca prema Lukama.
Delovi koji se spuštaju su locirani tako da jedan kraj pada prema dolini Moravice, a drugi ka Vučkovici. Od 1937. godine, kada su u ovom selu otvoreni lišanski rudnici, ono je postalo rudarsko, a u delu prema Moravici i Simincu podignuta je topionica rude antimona. Kasnije je topionica podignuta na Simincu.

Zakonom od 1952. godine Lisa je izdvojena iz Dragačevskog sreza i pripojena srezu Moravičkom.

U Lisi su dve kategorije stanovništva: starosedeoci, sa većim brojem domaćinstava, i došljaci, rudari koji su se naselili po otvaranju rudnika. Tu su nastanjene sledeće familije:

Ocokoljići, 56 K. (Vasiljevdan), smatraju da su se prvo naselili ovde, pa su neki otišli kolibama, u Ravnu Goru, ispod Mučnja, i tamo ostali. Istog su roda sa Ocokoljićima y Ravnoj Gori. Kuće im se nalaze između Venca i Rašćanske pećine. Iz ove familije ima i jedan doktor nauka (dr Miroslav Ocokoljić,
agronom). Ocokoljića ima y Guči i Čačku. Naselje gde su kuće Ocokoljića okrenuto je prema Moravici.

Soldatovići, 4 k. (Jovanjdan), od njih vode poreklo familije Pantovića i Mićovića, koje su promenile prezime iz straha od osvete. Ovo prezime kazuje da potiču od soldata-vojnika, koji su čuvali granicu između Srbije i Turske, koja se protezala preko Radaljeva, Lise i Venca, sve do 1833. godine. Iz ove
familije je hajduk Soldatović.

Komadinići, 10 k. (Mitrovdan), njihov predak je došao iz plemena Kuči u drugoj polovini 18. veka. Ima ih odseljenih u: Sokolićima, Milićevcima i Zablaću kod Čačka. Nisu menjali prezime. U poslednje vreme nastanili su se i u: Čačku, Beogradu, Lukama, Guči (3), Nemačkoj (2). U Komadiniće je ušao jedan Markićević iz Negrišora.

Mićovići, 7 K. (Jovanjdan), istog su roda sa Pantovićima. Pantovići i Mićovići su se saselili u Čačak, gde su njihovi potomci postali poznati apotekari i lekari.

Ajdačići, 26 K. (Aranđelovdan), zauzimaju središnji deo zaseoka Soldatovića. Njihove kuće se nalaze pored dubokog Ajdačića potoka, koji se uliva u Moravicu. Ima ih odseljenih u Mršincima i Trbušanima kod Čačka.

Vratonjići, 28 K., slave Nikoljdan. Potomci Vratonjića tvrde da su prezime dobili zato što su se njihovi preci vratili iz Panonije, gde su se bili odselili. Neki su sišli na Senjak, na Bukovicu, gde su imali štale za stoku i kolibe. Danas ih ima u: Beogradu, Čačku, Guči, Ivanjici i drugim mestima.

Vučetići, 4 K. (Đurđic), danas ih ima odseljenih y Ivanjici (2 K.) i Međurečju.

Đurovići, Z K. (Đurđic), većinom su bili rudari.

Jovančići, 8 K. (Đurđic), vode poreklo od Gusinja (Gusinjska nahija) i u rodu su sa Radosavljevićima, Lončarima i Marinkovićima.

Jovovići, 5 K. (Đurđic), najverovatnije su od Vasojevića, i to od Mijamanovića.

Grujovići, 1 k. (Aranđelovdan), vode poreklo od Grujovića iz Vučaka. Predak im se naselio y Lisu y drugoj polovini 19. veka. Između dva svetska rata neki su se odselili y Loznicu kod Čačka. Danas ih ima u Čačku (4 K.).

Milićevići, 26 K. (Jovanjdan), zauzimaju prostor oko Rašćanske pećine. Ima ih odseljenih y Čačku (3).

Madžarevići, 15 k., slave Nikoljdan. Njihovo prezime (Madžari=Mađari) pokazuje da su se neki doseljenici u Panonsku niziju vratili “iz preka”. Pored usmenih predanja i samo prezime upućuje na takvu mogućnost.

Manojlovići, 6 K. (Aranđelovdan), su starosedeoci i predstavljaju retku familiju y Moravičkom Starom Vlahu.

Lalići, 5 K. (Đurđic), takođe su retka familija. Kuće im se nalaze na presedlini venca koji se proteže od Luka do Radaljeva.

Borovići, 1 K. (Đurđevdan), najverovatnije su se doselili iz Daića (Bele Stene).

Pandurovići, 11 k. (Aranđelovdan). Pandurovići, Kneževići i Milosavljevići (Z k.) odselili su se y Mladenovac (Šumadijska Kolubara), zajedno sa Negovanovićima, doseljenim iz Starog Vlaha.

Tankosići, 7 K. (Đurđic), su došli za vreme Karađorđa iz Trudova. Ima ih y Pšaniku, u Dragačevu.

Sinđelići, 5 K. (Đurćic), familija su poznatih svirača-harmonikaša. Ima ih y Ivanjici.

Tanasijevići, 4 K., slave Đurćevdan.

Savići, 1 K., slave Aranđelovdan.

Rakonjci, 2 K. (Đurćic), doselili su se od Sjenice.

Perovići, Z K., slave Jovanjdan.

Šarčevići, slave Đurđic, više od sto godina su stanovnici ovog sela. Ima ih u Ivanjici.

Šuluburići, 41 K. (Nikoljdan), naseljavaju onaj deo Lise koji je okrenut prema Vučkovici. Taj kraj je bogat šumom i krečnjakom, a ova familija je poznata po proizvodnji kreča i ćumura.

Jolovići, 15 k. (Mitrovdan), smešteni su y zaseoku Venac. Istog su roda sa Komadinićima iz istog sela, pa i danas održavaju rodbinske veze. Jolovići, ili Jolići u Polomu, i Dmitrovići jedan su rod, slave istu slavu i starinom su iz Starog Blaxa. Danas ih ima u Konarevu kod Kraljeva i Čačku.

Šolajići, 2 K. (Đurćevdan), ranije su bili veća familija. Poznati su bili trgovci Šolajići y Ivanjici.

Iz Lise su se odselile sledeće familije:

Nidžovići, nema ih više u Lisi.

Stevanovići, u Bresnicu kod Čačka su se doselili iz Lise tridesetih godina 19. veka.

IZVOR: Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (16)

Odgovorite

16 komentara

  1. Mico Ocokoljic

    Netacan je podatak da je Selo Lisa izdvojeno iz Dragaceva 1952 godine,Na svedocanstvu o zavrsenom prvom razredu u Lisi iz 1957 godine stoji srez Dragacevski i kamo srece da je tako i ostalo.