Poreklo prezimena, selo Jagnjenica (Zubin Potok)

Poreklo stanovništva sela Jagnjenica, opština Zubin Potok  – Kosovskomitrovački okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Jagnjenica je u zapadnom delu predela Banjske, s leve strane rečice Jagnjenice.

Tip sela.

Kuće su u prisoju, opkoljene brdima Čukarom, Vidovim Brdom, Kremenštakom i Klopotnikom. Do susednog Rujišta graniči se brdima Šarenim Kršom, Ravnom i Metalicom.

Vode.

Voda za piće uzima se sa česama Jastrepca, Graba, Kleke, Vodice, Velikog Jasika i Malog Jasika. U Boljenovcu ima česma i stublina. Niže sela je rečica Jagnjsnica, koja s leve strane prima Boljenovac i Miljevac.

Zemlje i šume.

Njive su na mestima koja se nazivaju: Stare Kuće, Belica, Velika Njiva, Brestovača, Jagnjilo, Njeska, Konopljište, Tutin Potok, Petrova, Rosulja, Krčevine, Vodički Potok s voćkama, Kosovica, Miljevac, Radovica, Zapadine i Zukva; šume i pasišta su na mestima Srednje Brdo, Solilo, Dragovo, Vasina Livada, Stara Kuća, Drenovi, Ravni Breg, Crkva, Kleke, Prljage, Mrkonjin Do, Goli Breg, Mlađenovica, Duboka Ravna, Kruševica, Prosine, Zagrađena Voda, Dobra Voda, Grabak, Glava, Tolove Bare, Medeni Potok, Rujiška Reka.

Starine, istorijat i ostali poadci o selu.

Današnje groblje je niže sela. Između groblja i sela su ostaci crkvina, od koje su sačuvani temelji, na kojima je podignuta sadašnja crkvica, posvećena Spasovdanu. Oko crkvice ima starih zidina, po svoj prilici ostaci crkvenih „konaka“. U potesu sela vadio se azbest od 1941–1944. godine. Kao selo „Janjica“ u župi Zvečanu uneto je u turski popisni spisak 1455. godine, a kao Jagnjenica zabeleženoje 1711. i 1766. godine. Godine 1948. selo je imalo 193 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

-Spasojevići, 15 kuća, slava Sv. Petka, su Bjelopavlići, bilo u Šipovu i Dobroševini na Ibru, Ljušti kod Mitrovice i pred kraj prošloga veka otuda došli u Jagnjenicu. Od njih su Spasojevići u Vrbnici kod Vučitrna i u Žerovnici.

-Milentijevići, 4 kuće, slava Sv. Petka, rođakaju se sa Spasojevićima još iz dalje prošlosti.

-Ristovići, 5 kuća, Slava Sv. Jovan, napustili Moraču oko 1860. godine, naselili se u Drajinoviće na Rogozni, pa ovamo prešli oko 1880. godine.

-Cvetnići su se odselili u Donje Varage u Kolašinu na Ibru.

IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.