Poreklo prezimena, selo Radaljica (Novi Pazar)

Poreklo stanovništva sela Radaljica, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 Položaj sela.

Radaljica je malo planinsko selo pod Golijom u izvorištu Muhovske Reke.

Tip sela.

Gornji kraj sela je u proširenoj dolini Luke, niže brda Visećeg, a donji kraj je u prisoju Platija. Selo je opkoljeno brdima Čukarom, Klikom i Gradinom. Granica seoskog potesa je prema Svilanovu Goveđi Do i Vrletna Strana. Kuće su grupisane po rodovima: na levoj strani reke su kuće Komatina a na desnoj Bihoraca i Točilovaca.

Vode.

Vode su Studenac, Grozničavac, Saka i Stublina. Potoci Rovača i Osredak su desne pritoke Rijeke, Baćov Potok postaje od Grozničavca, protiče između Buča i Strane, utiče u Rijeku; od Vrela u Dubarištu postaje Vrelski Potok.

Zemlje i šume.

Njive su slabe, jer su na visini, pa usevi slabo dozrevaju; uspevaju heljda i krompir. One su u okućnicama, a Vukine Njive su „s one strane Klika“; livade su pod Glavicom, a jedna se naziva Perunika; ispaše su na mestima: Metalica, Dubarište, Stanovišta, Pantova Ravan, Kavranje, Japije; šume: Ivanovo Buče, Baćovo Buče, Salijevo Buče, Paljevina, Veliko Buče, Klik: na Starcu ima omara.

Postanak sela i starine.

Ne može se pouzdano reći, da je od srednjevekovnog imena Hropalica, koje je  zabeleženo oko 1316, godine, postalo ime Radaljica. Iz tog starijeg vremena su mogućno ostaci porušenog utvrđenja na Gradini. Poviše Razbojišta je Kula, od koje nema ostataka. Radaljica se zaselila oko sredine 18. veka u gustoj četinarskoj šumi koja se krčila da bi se dobile ispaše.

Poreklo stanovništva.

Najstariji rodovi su:

-Tmušići, Đokići, 2 kuće, Sv. Stevan, sa kućama u potoku Osretku, su Piperi iz beranskog Hasa; imaju krvne rođake Tmušiće u Dunišiću kod Sjenice i Makojeviće u Tenjkovu.

-Točilovci, Veskovići, 4 kuće, Sv. Jovan, sa kućama pod Gradinom, doseljeni iz Crne Rijeke kod Ostatije u Moravicama, predak iz Točilova kod Sjenice, starinom Moračani.

-Lopaćani, Komatina, 1 kuća, Sv. Dimitrije, je Kuč iz Živalića.

-Kostovići, Pavićevići, 6 kuća, Sv. Nikola, sa kućama u dolini Vrelskog Potoka, došli iz Lopiža kod Sjenice.

-Karadžić, Bijorac, 1 kuća, Sv. Luka, otac došao iz Bihora.

Pre Karađorđevog ustanka ustanka odselili se:

-Vasiljevići (Arhanđeo) u Pečenoge u Donjoj Gruži.

*

Poreklo stanoništva naselja Svilanovo, sada u sastavu sela Radaljica. 

Položaj naselja

Svilanovo, sa zaseocima Pačevinom i Policama, je na pobrđu s leve strane Ljudske, prema Donjoj Janči. Sa Radaljicom graniči se Goveđim Dolom i Vrletnom Stranom. Zaselak Police („Poljice“) je na osoju Jedre.

Tip naselja.

Kuće Svilanova su na najvišoj padini Golije, između Goveđeg Dola, Kolibišta i izvorišta potoka Buča; Pačevina je između Osretka, Polica i Bracan–Vode.

Vode.

U Svilanovu je Janina Voda, tri česme i izvor Stubline kod crkve; Pačevina ima dve česme, a u Policama nekoliko manjih izvora.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Pot, Viseće, Baćeva Strana, Jerinina Gradina, Stup, Duvarine, Kolibište, Poličko Brdo; njive, livade i šume u Policama: Jakupov Do, Kratine, Velike Njive, Staro Selo, Hadžina Njiva, Vrletna Strana, Gudžalište, Mala Jedra, Velika Jedra, Šib, Luke, Vrtača i Solila.

Starine i ostali podaci o naselju.

Niže kuća na ivici padine je staro groblje, crkvina i današnje groblje. Na temeljima crkvine podignuta je današnja crkva 1933. godine. Naziv Pačevina zabeležen je 1711. godine. Po predanju i po natpisima na nadgrobnom kamenju ona je bila naseljena i 1755. godine. Iz toga vremena je i Svilanovo.

Poreklo stanovništva.

Rodovi u Svilanovu su.

-Veljovići, 5 kuća, Sv. Luka, su Rovčani, doselili se pre „trista godina“ od Nikšića u Budimlju, pa u Velje Polje u Štavici. Tu su ubili „poturicu“ nekog Dragića, pa otuda pobegli i „prvi pobili kolac u selu“; krvni rođaci su im Veljovići u Gračanima i Slatini.

-Topalovići, Marković, 1 kuća, Vukosavljević, 1 kuća, Sv. Nikola, su verovatno Kuči, davno „sišli“ c crnogorskih Brda u peštersko Rasno, pa ovamo.

-Matković, 1 kuća, Đurđic, otac Drobnjak iz pešterskog Pružnja; ima odeljaka u deževskom Docu.

-Radovići, 3 kuće, Đurđevdan, otac Drobnjak došao iz Tvrđeva 1914. godine, starinom iz Moravica.

U Pačevini su:

-Makojević, Đoković, 1 kuća, Sv. Arhanđeo, je Moračanin.

-Vuksanović, 1 kuća, Sv. Luka, Rovčanin, predak došao oko 1850. godine.

-Jevići, 2 kuća, Lazareva subota, su doseljeni iz Bijelih Voda kod Pljevalja; krvni rođaci Božoviću u Vitošu i Jevići u Trošticama.

U Policama su:

-Granice, 2 kuće, su Kuči.

-Točilovac, 1 kuća, su od Točilovaca u Postrmcu.

-Gojkovići, 2 kuće, Munić, 1 kuća, Sv. Stevan, su doseljeni iz Moravica.

-Peruničić, 1 kuća, Sv. Nikola, je doseljen iz Moravica, starinom iz Morače; ima odeljaka Peruničića u deževskom Docu.

*

Porelo stanovništva naselja Tvrđevo, sada u sastavu sela Radaljica. 

Položaj naselja.

Tvrđevo je na izvorišnoj čelenci Štitarke, desne pritoke Osojke. Ono je u sklopu Dobrotina, Đurđeva Brda, Građevine i Tvrđevskog Krša.

Tip sela.

Kuće su podignute pored izvora po srodničkim grupama.

Vode.

Oskudno je izvorskom i tekućom vodom, pa često leti ne mogu da se „operu i okupaju“. Izvori su: Česma pod Krš, Stublina u Vrtači, Izvorovi poviše kuća. Stoka se poji na Radovskim Koritima u Jošu, Koritu u Senokosu, na Koritu niže Čardačišta.  Nerandžići imaju bunar, a Cvetkovići uzimaju vodu s jedne ustave. Tvrđevski Potok postaje od tri izvora niže Stanovišta.

Zemlje i šume.

Ispaša je na Građevici, Kokorači, Gaju, Kršu, Maloj Glavici, Vrtovima (tu ima i njiva), Dumači, Čekanovu Brdu i po Platijama na Goliji. Šuma je u Dumači. Njive su male, nerodne. One su oko kuća, a u potesu na ovim mestima: Čardačištu, Raskrsicama, Sastavcima, Dubokom Dolu, Vučaku, Prlama, Kolibištima, Dobrotini i Kokorači; livade su na Divljačnici, u Dolini i Senokosu.

Postanak i starine u naselju.

Gotovo usred sela u Vrtači ima ostataka crkvine u starom i sadašnjem groblju. Kod crkvine očuvao se nadgrobni kamen s natpisom monaha Tome iz 1611. godine. Kada se raselilo staro selo nije poznato, a današnje je postalo od stočarskih stanova oko sredine 19. veka:

Poreklo stanovništva.

-Mikić, 1 kuća, Sv. Jovan, je nepoznatog porekla.

-Topalovići, Cvetkovići, 8 kuća, su od Topalovića u Svilanovu.

-Mrvić, 1 kuća, Sv. Andrija, ded se doselio iz Lopiža kod Sjenice oko 1860. godine, praded se rodio u „Bioru“.

-Nerandžići, 2 kuće, su od Nerandžića u Trošticama, doseljeni 1909. godine.

-Pendić, 1 kuća, Sv. Jovan, je doseljen iz Kuzmičeva, starinom iz studeničkog Binića.

-Tvrđevci u Novom Pazaru su iz ovoga sela.

IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.