Poreklo prezimena, selo Dojinoviće (Novi Pazar)

11. februar 2018.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Dojinoviće, Grad Novi Pazar – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 Položaj i tip sela.

Dojinoviće je na prisojnoj strani gornje doline Đonlijske Reke, s kućama niže Marijičinog Brda. Zaseoci Kuline i Vever su niže Dojinovića, sa kućama niže krečnjačkog Mramora, a zaselak Pope je niže Rašća sa obe strane rečice. Vever ima krajeve Mramor prema Stradovu, Kremenicu niže Kulina i Raskršće do Pavlja.

Vode.

Sva naselja imaju izvorsku vodu: Velika Česma usred Dojinovića, Česma pod Gaj, Drenovac i Bukova Voda; u Kulinama je Grozničavac i četiri manja izvora, u Veveru Vrelo, od kojega postaje Čakor, desna pritoka Đonlijske Reke. Vrelo je poviše kuća u karsnom koritu, ali se karsna dolina produžava dalje od vrela do Okoškog Brda, koja je leti suha. U Popama se voda uzima sa izvora Crkvine. Na rečici ima nekoliko privatnih vodenica.

Zemlje i šume.

Njive i livade su dosta slabe oko kuća, u dolinama i po stranama pobrđa. U Dojinoviću su na mestima: Ornice, Guvnište, Velike Njive, Gaj, Rovača sa voćkama, Kopalište, Crešnjak, Lučina, Duvarine, Klečare, Božando, Kremenište, Alilov Do, Gromada, Kalemi, Punoševa Bara, Belanovac, Redžino Brdo, Stublina, Kopar, Ražište, Obuniće; šume i livade su: Medveđak, Gruda, Poda, Ornice, Varine, Brezje, Rakova Livada, Sklad, Anište, Prline, Bilalov Do; njive u Veveru: Zorinjak, Zabel, Jasike, Vrelo, Staje, Lokva, Prline, Rilj, Kopište, Razlaz, Murača, Lunjevac, Plavulji Do, Vodeničište, Ovčarica, Usovka, Osredak, Zanoga, Gusti Do, Krkača,  Mađar; ispaše i šume: Rudine, Bukov Gaj, Debeljak, Blizanac, Koljeno, Fejzin Gaj, Borikovac u Kulinama, Čukara niže Kulina; niže Popa i susednog naselja Crnog Vrha je utrina Vareš; u Veveru su Crni Krš, Čakor, Crkva, Grabov Vrh, Brnjica, Krlje, Paljevine, Velika G uvništa, Dobra Strana, Carevo Buče, Vrtača; privatne livade su J elenača, Drenovac, Stari Stan, Vojinovica, Dubovik, Tresavica i Klekovita Livada.

Postanak, starine i istorijat sela.

Dojinoviće, sa svojim zaseocima, je staro naselje. O postanku imena ništa se ne kazuje, pa se ne zna ni za aginske kule u Kulinama. Naziv Dojinoviće je od ličnog imena Dojin. Vever i Pope zabeleženi su u Sopoćanskom pomeniku. Crkva u Popama podignuta je 1650. godine. Iz istog vremena su Marinica ili Blaga Mara na vrhu Marionice, crkvina Ilinica u Drenovaku, sa očuvanim  zidinama do pod krov, crkvina Sređani ili Mlada Nedelja u Popama, sa očuvanim zidinama do svoda i temelji crkvine Patelijinice na vrhu Vojinovice u Veveru. U Dojinoviću je staro „grčko“ groblje u njivama. Staro Selo je u seoskoj šumi. Na rtu kose, kod ušća Čakora, je poveliko muhamedansko groblje, a neposredno niže njega je staro hrišćansko groblje, a neposredno niže njega je staro hrišćansko groblje, oba  istog stanovništva, koje je primilo muhamedanstvo u Veveru. U hrišćanskom groblju je crkvina. Stanovništvo, u selu i zaseocima, nije starije od 18. veka. Staro selo zaspustelo krajem 17. veka, a najstariji rodovi doselili su se u 18. veku. Godine 1948.  u Dojinoviću je bilo 215 stanovnika, u Veveru 13, u Kulini 54, u Popama 138.

Poreklo stanovništva.

Rodovi u Dojinoviću:

-Đekići, Rakovići, 3 kuće, Roglići, Kućerovići, 2 kuće, Sv. Petka, preci im se doselili iz Kolašina na Ibru.

-Dženovare, Pavlovići, 4 kuće, Sv. Jovan, su Moračani, baba se rodila u Suvom Dolu na Pešteru; 1876. godine bili u bežaniji y Starom Vlahu, pa se povratili 1890. godine.

-Miletić, 1 kuća, Sv. Jovan, je doseljen iz Azana kod Ivangrada.

-Đokovići, 3 kuće, su doseljeni iz Bujca oko 1890. godine.  Oni su od Đokovića u Stradovu.

-Filipovići, 2 kuće, Sv. Nikola, su Kuči, prešli iz Popa.

-Dželat, Vukomanović, 1 kuća, je od Dželata u Popama.

-Šarci, 2 kuće, su od Šaraca u Štitara, prešli iz Stradova.

-Profilovići su se odselili u Novi Pazar.

Rodovi u Kulinama:

-Murići, Peruničići, Proševići, 9 kuća, su od Nikića u Tvrdoševu.

-Islamović, 1 kuća, je od Šaraca u Pavlju.

-Dolovac, 1 kuća, su od Kuča u Petrovi, došao odivi u kuću 1923. godine.

Rodovi u  Veveru:

-Biševci, 8 kuć. i 2 k u kraju Vrelu, su od Biševaca u Jerki i Boboviku.

-Čekovići, 2 kuće, su Škrielji iz pešterskog Ramoševa.

-Đoković, 1 kuća, Sv. Nikola, je iz Dojinovića.

-Bešević, 1 kuća, su od Beševića y Popama.

-Milić, 1 kuća, je iz Popa, nepoznate matice.

-Miletići, 3 kuće, su od Miletića u Dojinoviću.

-Osmanovići su se odselili u Tursku 1925. godine.

U Popama su ovi rodovi:

-Dželat, 1 kuća, Sv. Alempije, je starinac.

-Višnjić, 1 kuća, Sv. Nikola, nepoznate matice.

-Beševići, 3 kuće, Sv. Arhanđeo, su stariji Doseljenici, nepoznate matice.

-Pilovići, 4 kuće, su od Pilovića u Purću.

-Ravići, 2 kuće, su od Lopaćana u Purću.

-Majdaci, 2 kuće, Sv. Nikola, su doseljeni iz Pavlja oko 1900. godine.

-Prodanović, 1 kuća, je od Matkovića u Selcu.

-Nokić, 1 kuća, je od Nokića u Tvrdoševu.

Odselili se u podibarska sela:

-Popovići u Dragosince;

-Veljkovići u Otrocima izumrli, ali ih ima u Vukušici u Podibru.

*

Poreklo stanovništva naselja Đonlije, sada u sastavu sela Dojinoviće.

Položaj naselja.

Đonlije su s kućama i potesom na razvođu ljudske i Deževke, zaselak Poljice je u podnožju Vinika. Donji kraj Đonlija naziva se Obuniće.

Vode.

Đonlije je oskudno vodom; između kuća je česma a pod Ostrim vrhom je ustava U Poljicama su česme Vinovača i Slanica. Stoka se poji u Klisuri.

Zemlje i šume.

Njive su srednje rodnosti oko kuća, na Ravninama, šume i ispaše su na Volujaru, Ravnom Gaju prema Kovačevu, Gračici i Viniku.

Starine u naselju.

Pod Vinikom ima duvarina od starog naselja, a u Rovinama je stari bunar. U selu su bile dve aginske kule, jedna usred sela, druga u livadama, obe porušene 1912. godine. U natpisu na kamenoj ploči, koja je bila uzidana na crkvi Sv. Petra u Popama, zabeležen je 1650. ktitor „Velimir Čilonč“ s braćom.

Ime i ostali podaci o naselju.

Đonlije se nazvalo po starom srpskom rodu Đonlićima, od kojega je bio ktitor Velimir s braćom. Kraj Obuniće uneto je kao selo Obine y Typski popisni spisak sela 1455. godine. Zaselak Poljice spaljen je 1912. godine. Hrišćansko groblje je u susednom Pustovlahu, a muhamedanci ga imaju pored puta koji vodi iz Đonlija za Vever. Godine 1948. y Đonlijama je bilo 123 stanovnika.

Poreklo stanovništva.

-Alibašić, 1 kuća, je turski rod, doseljen iz Anadolije.

-Mavrići, 7 kuća i 3 kuće u Obuniću, su Hoti.

-Bešević, 1 kuća, je od starinaca Beševića u Štitarima.

U Poljicama su ovi roedovi:

-Gojković, 1 kuća, je od Gojkovića u Muhovu, starinom iz Moravica.

-Pantović, 1 kuća, Lazareva subota, je iz Brusnika u Moravicama, prešao 1945. godine. iz Šavca.

-Đorović, 1 kuća, Đurđic, je Drobnjak iz Dramića.

Odselili se:

-Društinci u Požegu 1913. godine;

-Kolašinci, starinom iz Kolašina na Tari, odselili se 1944. godine u Donju Trnavu, Šavce i u Simenjaču pod Đurđevim Stupovima.

-Kostovići iz Njuljca kupili su zemlju odseljenih muhamedanaca, ali se još nisu naselili.

IZVOR:  Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Milan Savic

    Zanima me poreklo Savic iz Popa. Po nekim pricama smo navodno iz Cene Gore, dzelati, slavili Djurdjevdan a sada sv. Alimpije. Otac je isao u selima oko Berana da trazi korene, ali bezuspeno.