Poreklo stanovništva sela Nosoljin, opština Raška – Raški okrug. Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Nosoljin je na levoj strani Nosoljinske Reke, leve pritoke Raške, a u prisoju Pupina Brda.
Tip sela.
Selo je dolinskog tipa s kućama koje su grupisane po srodstvu, deli se na krajeve Vodice, Beli Potok i na zaselak Belo Polje. Krajevi se nazivaju po rodovima: Pajovići, Arsovići i Babići u Babićskom Potoku, a kuće Vučkovića su u vrhu sela. Seoski potes deli se na Pir(a)n prema Vekovi, Ravno Brdo i Krstac; Rudine i Mrčevica su do Trnave, Trline i Tabačko Guvno. Kraj Beloglavac je između Duvarina i Belog Polja, istočno je Kita a južno Molitva, Gradina, Zapis, Čardačina, Stara Kula, Popovsko Brdo i Karaula.
Vode.
Upotrebljava se voda s bunara, izvora i česama Buban, Oborak, Vodica, Banjišor; izvor Kapavac je niže kuće Arsovića, Slana Voda je u Belom Potoku, Mojsova Česma i Kladenac su u Babićskom Potoku.
Zemlje i šume.
Njive i livade su izmešane na mestima: Podkućnica, Guvnište, Duboki Do, Konopljište, Kućevine, Krosje, Prokupovac, Pluževina, Selište, Konjar, Lukčić (sa šumom), Svinjski Do, Čair, Podvodnice, Plevnjača, Prijelaz, Trnokos, Krstače, Jorgovan, Pašalija, Otava, Jagnjilo, Jarčište, So(h)a, Osojci, Borovo, Jagodni Do; utrina je po susednim brdima, a tamo su i šume: Veliko Brdo, Gradina, Gaj, Laz, Progon, Lećevište, Čardačine, Šarčeva Voda, Jasikovac, Ugar, Banije, Botiće, Medveđak, Seljevine, Suva Voda, Prosine, Prosište, Čestar, Samčova Voda, Milenijin Do, Vrzine, Crni Krš, Rutovište, Anište, Repište, Plandište, Grozničavac, Debelica, Jelezov Do, Staro Selo, Rujište, Vukova Bara, Metlovina, Šutin Do, Salašina, Korita, Babina Voda, Vrteljka.
Starine u selu.
Na Starom Selu bilo je staro naselje, a još starije na Selištu. Na vrhu brda Brigade ima grobova izginulih vojnika 1876. godine. Selo ima dva groblja, jedno usred sela, drugo mlađe u dolini Belog Potoka.
Ime, istorijat i ostali podaci o selu.
Ime selu je po nekom starom vlastelinu Nosu, koji je tu imao posed. Nosiljin sa zaseokom Belom Poljanom spomenuti su 1363. godine, pa se Nosoljin spomenuo i 1711. godine. U Nosoljinu bilo je 1869. godine 40 kuća sa 249 stanovnika, a 1948. godine 268 stanovnika.
Poreklo stanovništva.
Stariji rodovi:
-Pantelići, Minići, 7 kuća, Nešovići, 6 kuća, Vučkovići, 4 kuća, Đorđevići, 1 kuća, Jevđović, 1 kuća, (Arsenijevići izumrli) su od Kuča Ognjanovića u susednom Belom Polju.
-Babići, 6 kuće, Sv. Stevan, su Klimente.
-Simići, Arsovići, 10 kuća, Sv. Nikola, predak doseljen iz Ržane u Studenici, u kojoj imaju krvne rođake; oni su, po predanju, krvni rođaci narodnom vojvodi Arseniju Lomi (poginuo 1815); imaju odeljake u Raškoj.
Mlađi rodovi:
-Simovići, 12 kuća, Pajovići 2 kuće, Sv. Arhanđeo, su Moračani, došli iz Krnjina u raškom Ibru.
-Tiosavljević, 1 kuća, Sv. Ignjat, slava zemlje Arhanđeo, je doseljen iz Divičnjaka kod Novog Pazara.
-Burgija, Džoka, Milićević, 1 kuća, Sv. Jovan, bio u pograničnoj službi, iz Ploče pod Željinom; doveo „prostava“ (zeta) iz banjske Bresnice.
-Madžunović, 1 kuća, Sv. Luka, Rovčanin, ded došao iz Kolašina na Tari.
-Mutavdžići, 2 kuće, su od Mutavdžića u Donjoj Tušimlji.
-Asović, 1 kuća, Sv. Ilija, je u kraju Vodicama, doseljen iz Rženice kod Ivangrada 1918. godine.
-Vujanac, 1 kuća, Sv. Jovan, je doseljen iz Zareva u Brvenici.
-Češljarac, 1 kuća, Sv. Stevan, je Piper, doseljen iz susedne Trnave.
IZVOR: Prema knjizi Petra Ž. Petrovića „Raška“ – izdanje 2010. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)