Poreklo prezimena, selo Staniševac (Višegrad)

7. oktobar 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovištva sela Staniševac, opština Višegrad – BiH (RS). Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo Staniševac se nalazi na istoku od sela Bijele i Stoca, severno od Dobruna a na jugu od Vardišta. Neke su kuće u prisoju – Staniševac a neke su po osoju po kosama iznad Vardišta i taj deo sela zove Kovanuša ili Zagvožđe.

Vode.

U selu se pije voda sa česme Kovanuše, česama Rioče i Dobre Vode niže sela i jezera u Razdolinama.

Zemlje i šume.

Kuće su u ovom selu u strani ispod brda a njive i livade su ispod kuća u polju. Imaju njiva i livada po Rioču i Zagvožđu do kojih je od sela potrebno od 15 do 30 minuta hoda. Zemlja je osrednje rodnosti, na mestima je i kamenita – u Kovanuši.

Ispaše su seoske u šumama oko sela, kao: Razdoline, Stocu, Češljaru, Rioču i Bjeluši – ispod Kovanuše do Vardišta.Te su šume u neposrednoj blizini sela, te se stoka ne udaljava od sela više od sat do sat i po pešačkog hoda.

Sa sviju strana sela su šume, koje se zovu: Razdoline, Bjeluša na pola sata od sela i Stolac na jedna sat hoda od seoskih kuća.

Tip sela.

Kuće su podeljene u dve grupe: u Staniševcu i u Kovanuši. Staniševac od Kovanuše razdvaja breg Granice. Ima jedna kuća na mestu Rioču, više Razdolina a niđe Staniševaca. Od Staniševaca ovu kuću deli put Višegrad – Vardište i voda Rioča. Između Staniševca i Kovanuše ima skoro dva kilometra; a od najniže kuće u Staniševcu do ove u Rioču ima pola kilometra.

U Staniševcu su kuće povrh njiva i livada a ispod brega Granice. Rasturene su, po jedna-dve pokraj puta ili dalje od njega. Između onih koje su bliže, rastojanje je 20-30 a između udaljenijih po 100-300 koraka. Kuće su blizu s toga što ime je zemlja za rad na jednom mestu.

Kuće po Kovanuši su raštrkane po kosama koje dele doline, međusobno udaljene od 100 koraka do pola kilometra. Ovde su kuće tako građene zbog toga što im je ziratna zemlja rasturena po kosama i stranama.

U ovom selu nekada je bila samo jedna kuća, pa kad se nekad dva brata, na kojima beše ostala, odeliše, jedan ostane u Staniševcu a drugi se odseli u Kovanušu. Od njih dvojice danas u Staniševcu ima 9 i u Kovanuši 5 kuća. Kako se ko odvajao tako je podizao kuću na odeljenim čiflučkim zemljama i krčevinama.

U selu ima 15 kuća, od kojih su Šimšići i Jevtići od pomenute braće i Jevđevići (Vasiljevići).

Ime sela.

Priča se da je selo ovo ime dobilo što se nekad na kome je ono sada bili manastirski stanovi. Kovanuša je dobila ime od vode Kovanuše.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Priča se da su nekada na prostoru sadašnjeg sela bili stanovi manastira Dobruna. Kada je manastirsko imanje razgrabljeno, age i begovi su ga sami radili ili su ga davali pod „hak“ i tek docnije su se ovde doselili kmetovi. Prvi su kmetovi bili dva brata Šimšića iz Stoca, koji su svoje zemlje, koje su imali u Stocu na Zagvožđu prodali, jedan begovima Čengićima a drugi Dizdarevićima i došli na aginsku zemlju. Jedan od njih se odselio na Kovanušu i od njega su.

-Jevtići – pet kuća, koji su tako nazvani pod deda Jevti. Od drugoga su:

-Šimšići u Staniševcu. Slave, kao i ihovi rođaci u Stocu, Jovanjdan.

-Jevđevići ili Vasiljevići su se doselili iz Dobruna oko 1870 godine. Slave Nikoljdan.

Groblje je između Staniševca i Kovanuše, na jednoj kosi.

IZVOR: Prema knjizi „Višegradski Stari Vlah“ sveštenika (popa) Stjepa Trifkovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.