Autor: Ivan Vukićević ([email protected])
Objavljeno: 29.6.2017. | Dopunjeno: 23.3.2023.
Rodovsko društveno uređenje
Začeci rodovskog društvenog uređenja na prostoru današnje Crne Gore ogledaju se u postojanju vlaških katuna u 14. veku. Pojedina bratstva koja su se pretežno bavila stočarstvom u planinskim oblastima su od srpske vlastele, a kasnije i od Turaka, dobijala povlastice u zamenu za osiguravanje bezbednosti na putevima koji su prolazili kroz krajeve koje su ta bratstva naseljavala. Time je stvorena ekonomska osnova za dalje širenje tih bratstava na prostorima koje su kontrolisali, a mnoga od njih će vremenom prerasti u razgranate rodove. Iako je među ovim rodovima bilo dosta bratstava starobalkanskog porekla, bitno je naglasiti da se termin vlaški ne odnosi na etničku pripadnost, već na društveni status. Vlaški status su imali i pojedini rodovi poput Banjana i Drobnjaka koji će kasnije prerasti u plemena. Sa jačanjem centralne turske vlasti dolazi i do postepenog ukidanja vlaškog statusa, zbog čega dolazi do udruživanja dotadašnjih katuna u plemena.
Za razliku od gradova i ravničarskih oblasti gde je stanovništvo oduvek bilo meštovitog sastava, u najvećem delu današnje Crne Gore bratstva su sve do sredine 20. veka najčešće živela samostalno po zaseocima u planinskim krajevima. Upućeni jedni na druge, pripadnici nekog bratstva delili su i dobro i zlo zajedno. Brojnost nekog bratstva je za vreme turske okupacije i sveopšte nesigurnosti bila od posebnog značaja za opstanak, zbog čega su se rodbinske veze sa srodnim bratstvima pažljivo negovale, a poreklo od zajedničkog rodonačelnika beležilo u rodoslovima i usmeno prenosilo u predanjima sa kolena na koleno. Pripadnost nekom većem rodu davala je bratstvu određenu vrstu sigurnosti jer je uvek moglo računati da će im srodna bratstva priteći u pomoć u slučaju ozbiljnijeg sukoba, bilo da se radi o Turcima ili o bratstvima u okruženju. Usled velikog značaja koje je porodično poreklo imalo, muška deca su od malih nogu znala da nabroje sve pretke od svog oca pa do najstarijeg poznatog pretka. Pojedina bratstva su početkom 20. veka znala da nabroje i po 15 pasova po muškoj liniji do svojih rodonačelnika što najbolje govori o tome koliko se vodilo računa o poreklu.
Pored dobrih strana, kao što je jačanje porodice, ovakve društvene okolnosti su dovele i do štetne pojave da je rodovsko-plemenski identitet postao višestruko jači od etničke i verske pripadnosti, što je dovelo do čestih sukoba između braststava i plemena. Najčešće bi sukobi započinjali oko planina za ispašu stoke, a ubrzo bi dolazilo i do krvne osvete koja je posebno optrećivala odnose između pojedinih plemena i bratstava zbog čega su crnogorske vladike mnogo napora ulagale da uspostave mir. Tako je recimo vladika Petar I Petrović-Njegoš (Sveti Petar Cetinjski) najpre molio zavađene strane da se pomire, a zatim ih i kleo ne bi li sprečio dalje unutrašnje sukobe koji su bili prepreka za uspešnu borbu za oslobođenje od Turaka. Tek je sa jačanjem centralne državne vlasti došlo do postepenog nestanka krvne osvete.
Poreklo rodova
Područje današnje Crne Gore su u poznom srednjem veku pretežno naseljavali Srbi i Albanci, dok je u primorju živeo i manji broj Grka i Mlečana. Među Srbima se mogu razlikovati dva sloja stanovništva – stariji staro-balkanski sloj i noviji slovenski sloj stanovništva koji je doseljen u 6. i 7. veku. Planinska područja su u srednjem veku bila dosta slabo naseljena, pa samim tim i Crna Gora, međutim situacija se naglo menja sa početkom turske okupacije kada Srbi masovno napuštaju plodne oblasti pod pritiskom Turaka. Krajem 14. i tokom 15. i 16. veka dolazi do velikog priliva srpskih izbeglica na područje današnje Crne Gore gde je turska vlast bila znatno slabija nego u drugim oblastima. Takođe, veliki broj porodica, među kojima su mnoge bile dobrostojeće, preselio se u primorje koje je najvećim delom pripadalo Mletačkoj Republici. Srbi su se pretežno doseljavali iz Hercegovine, Kosova, Metohije i Albanije, ali i iz nešto daljih oblasti kao što su Bosna i Makedonija.
Najčešće su dolazile pojedinačne porodice, ali dešavalo se da se organizovano nasele i čitava bratstva. S obzirom na slabu naseljenost, doseljenici su bili u mogućnosti da zaposednu čitava sela u kojima su najčešće zaticali malobrojne starosedeoce, a ponekada i samo napuštena kućišta. Visokim prirodnim priraštajem dolazilo je do brzog umnožavanja i širenja na susedna područja što je dovelo i do pojave da pojedini rodovi prerastu u čitava plemena. Najveći rodovi u Crnoj Gori, kao što su Bjelopavlići i Vasojevići, uglavnom su doseljeni upravo u ovom periodu kao već formirana bratstva. Tako se Bjelopavlići koji su došli iz Metohije (Dukađina) prvi put pominju 1411. godine u dubrovačkim dokumentima, dok se Vasojevići koji su doseljeni iz Hercegovine prvi put pominju 1444. godine, takođe u dubrovačkim dokumentima. Među nekoliko najvećih rodova jedino se za Nikšiće smatra da su daljim poreklom sa područja današnje Crne Gore, konkretno iz Krtola u Boki Kotorskoj.
Povezivanje rodova putem predanja
Kao što su pojedini veći rodovi često proglašavali sebe za potomke vlastele, o čemu se više može pročitati u članku o vlasteli u Crnoj Gori, tako se često dešavalo i da se manja bratstva predstavljaju kao ogranci jakih rodova. Ova pojava se naziva pribraćivanje, i tipična je za starosedelačka bratstva u plemenima kojima su bila nipodaštavana od strane velikih bratstava. Veća novodoseljena bratstva u Bjelopavlićima, Piperima i Pješivcima nazivala su starosedeoce Lužanima, u Banjanima su ih nazivali Matarugama, a u Morači Macurama. Starosedelačka bratstva (starinci u narodnom govoru) su ovakve tvrdnje smatrala za uvredu zbog čega su mnoga od njih, da bi sebi podigla ugled, menjala slave i porodična predanja, pri čemu bi se najstariji poznati predak povezivao sa rodonačelnikom nekog znatnijeg roda ili bratstva. U pojedinim slučajevima je dolazilo čak i do promene prezimena, ali za to je bio nephodan pristanak bratstva čije su prezime uzimali. U nekim slučajevima su manja bratstva u svakom pogledu postajala deo roda kome su se pribratila, ali se često dešavalo i da srodstvo nikada ne bude priznato od željenih “rođaka”.
Tako su recimo Karadžići, koji su prema jednom predanju daljim poreklom iz Makedonije, u potpunosti prihvaćeni od Vasojevića kao grana Lopaćana, dok sa druge strane Bjelopavlići nazivaju Raičeviće u Vražegrmcima starincima, iako Raičevići sebe smatraju za potomke Bijelog Pavla. Postoje i prelazni slučajevi kao u Veljim Cucama gde su Krivokapići načelno prihvatili Ivanoviće kao svoj ogranak, ali je ipak opšte poznato u plemenu da se radi o bratstvu drugačijeg porekla. Pojedini slučajevi pribraćivanja su zaista paradoksalni, a najbolji primer je pleme Piperi gde su Lutovci, kao noviji sloj stanovništva, najpre izmislili Pipa u svom rodoslovu da bi time sebe predstavili kao osnivače plemena, da bi zatim brojna starosedelačka bratstva, koja su zapravo proistekla od pravih Pipera, sebe proglasila za potomke tog istog izmišljenog Pipa. Ono što je interesantno je da pribraćivanja gotovo da nije ni bilo kod manjih bratstava koja su se useljavala u već formirana plemena. Njihov položaj je bio znatno bolji u odnosu na starince, zbog čega nisu imali potrebu da izmišljaju nepostojeće veze sa velikim bratstvima.
Pored pribraćavinja, česta je bila i pojava da se pojedini rodovi koji su bili u tradicionalno prijateljskim odnosima međusobno rođakaju i proglašavaju svoje rodonačelnike za braću, iako su različitog porekla. Svakako najpoznatiji slučaj je čuveno predanje o nekoliko braće od kojih su nastala srpska plemena Vasojevići, Ozrinići i Piperi i albanska plemena Zatrijebač, Krasnići i Hoti. Kod srpskih plemena je najčešća verzija predanja o petorici braće Vasu, Krasu, Ozru, Otu i Pipu, dok predanje albanskih rodova Bonkeća i Hota pominje braću Bana, Vasa, Lazara, Merkota i Piperija. Međutim, ono što je karakteristično je da svi ovi rodovi izuzev Bonkeća i Hota imaju različita predanja o daljem poreklu braće. Tako Vasojevići smatraju da se Vaso doselio iz Hercegovine i da je poreklom od Nemanjića, Piperi (grana Lutovaca) da se njihov predak doselio iz Pirota, a Bonkeći i Hoti da su im se preci doselili iz gornjeg toka reke Cijevne. Takođe, broj pasova do rodonačelnika se razlikuje od roda do roda, tako da je i pre istraživanja njihovog Y-DNK porekla, koja su pobila ovo predanje, bilo očigledno da se radi o pokušaju stvaranja savezništva između ovih plemena.
Etnografska istraživanja
Početkom 20. veka više srpskih etnografa započinje istraživanje plemena i oblasti u Crnoj Gori prema uputstvima Jovana Cvijića. Radovi Jovana Erdeljanovića, Andrije Jovićevića i drugih autora postaće osnova za sve buduće analize porekla stanovništva u Crnoj Gori. Pored osnovnih podataka kao što je brojnost bratstava po selima, etnografi su prilikom razgovora sa meštanima zapisivali i predanja o daljem poreklu i grananju rodova, istorijske događaje, kao i brojne druge podatke o oblastima koje su istraživali. Zahvaljujući istraživanjima iz tog perioda, od zaborava je sačuvana porodična istorija velikog broja bratstava.
Pojedini etnografi, kao što su Milisav Lutovac i Jovan Vukmanović, su u periodu socijalističke Jugoslavije nastavili posao na istraživanju do tada neobrađenih plemena i oblasti. Istraživanjima su često bavili i ljudi iz naroda koji su usled nedostatka literature o svom kraju želeli da dokumentuju prošlost svojih predaka, tako da je objavljeno dosta radova koji po svom kvalitetu ne zaostaju puno za radovima naših poznatih etnografa. Nažalost, među tim radovima ima i onih u kojima se potpuno neosnovano iznose tvrđenja i fabrikuju narodna predanja.
Najveći rodovi prema narodnim predanjima
U pregledu koji sledi prikazani su rodovi u Crnoj Gori koji su 1913. godine, odnosno u periodu nakon potpunog oslobođenja od Turaka, imali najmanje 20 domova. S obzirom da pojedine oblasti nisu obrađene detaljnim etnografskim istraživanjima, moguće je da nedostaju pojedini rodovi koji ispunjavaju navedeni kriterijum brojnosti. Podaci o rodovima su prikazani na osnovu ustaljenih narodnih predanja iz tog perioda. U slučajevima gde su delovi predanja o daljem poreklu kontradiktorni u odnosu na delove predanja o srodstvu sa drugim bratstvima, prednost je data daljem poreklu u odnosu na rođakanje sa drugim rodovima. Tako su recimo od spomenutih šest srpskih i albanskih rodova koji se rođakaju jedino Bonkeći i Hoti prikazani kao jedan rod jer imaju isto predanje o daljem poreklu.
| Naziv | Osnovne grane u Crnoj Gori | Rodonačelnik ili najstariji poznati predak | Migracije u Crnoj Gori | Krsna slava po Julijanskom kalendaru |
| Azanci | [Vukajlovići i od njih Novalići], Lukovići, Petrovići, Radoševići | nepoznato | Šekular ili Ozrinići -> [Azane -> Lagatori]/Bihor | Jovanjdan (7.1.) sem Novalića i dela Lukovića koji su muslimani |
| Adžići | Adžići i od njih Mazići, Močevići, Tomčići, Radojičići, Tomčići, Tufegdžići, Ušćumlići, Šarci | nepoznato | Metohija -> Zeta -> Kosijeri -> Knin -> Tupan/Banjani -> Piva -> Močevići/Bukovica | Mala Gospođa (8.9.) u Kosijerima, Jovanjdan (7.1.) u Pivi, Močevići su muslimani |
| Banovići / Stranjinjići | [Muline, Slavujevići], [Višnjići, Tomovići], Starčevići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Banjovići | Banjovići | nepoznato | Banja Luka -> Koći -> Kuči | Nikoljdan (6.12.) |
| Barjamovići | Barjamovići i od njih Vojvodići i Mašanovići | vojvoda Janjo | Kosovska Mitrovica ili Kuči -> Građani -> Orahovo/Podgor | Začeće Sv. Jovana (23.9.) |
| Bašići | Bašići i od njih Jevrići | nepoznato | Lješ -> Gusinje -> [Jara -> Plav]/Plav | muslimani |
| Bezdanovići | Jovanovići, Pejovići, Radonjići | pop Mihailo | Nevesinje -> Ozrinići -> Komani | Aranđelovdan (8.11.) |
| Bijelići – Mataružani | Bijelići i od njih Gačevići, Kartali, Obrenići, Šarci | nepoznato | Gacko -> Mataruge/Pljevlja -> Sirovac/Bare/Uskoci | Lazarevdan (8 dana pre Vaskrsa) |
| Bilaferi | Bilaferi | nepoznato | Banjani -> Strp/Dračevica | Spasovdan (40 dana nakon Vakrsa) |
| Bjeloševići | Grljevići, Jovanovići | Jovan Bjeloš | Grlje/Zeta -> Bjeloši/Konak -> Grbalj | Začeće Sv. Jovana (23.9.) u Bjelošima, Nikoljdan (6.12.) u Grblju |
| Blagojevići | Blagojevići i od njih Damjanovići i Markovići | Blagoje | Nevesinje -> Bukovac/Piva -> Gacko -> Bukovac/Piva, Malinsko/Uskoci, Grahovo | Đurđevdan (23.4.) |
| Blizikuće | Ljubiše, Niklanovići | braća Ljubo i Niklan “Niko” | Dolina reke Ljubišnice -> Blizikuće/Paštrovići | Mitrovdan (26.10.) |
| Bogdanovići – Peruničići | Peruničići | Bogdan | Banjani -> Borova/Pljevlja | Đurđevdan (23.4.) |
| Bogojevići – Lacmani | Lacmani i od njih Lacmanovići | nepoznato | Risan/Dračevica -> [Kakmuži -> Crnobori]/Pljevlja | Vračevdan (1.11.) |
| Bogostinovići | Boljevići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Bonkeći i Hoti (A) | Bonkeći: [Dedivanovići, Đekići, Đonovići, Ljucovići, Čungovići], [Dukići, Đuravčevići], [Dacaiti, Đokići, Nikđerkovići], Nikmaraši]; Hoti: [Gajčaji, Gozdjeni, Dušaji], [Đonovići, Junčevići, Lajčovići] | Kećo Pontin | Piperi ili Klimenti -> [Zatrijebač -> Plavsko-gusinjska oblast], [Hoti -> Zeta, Malin Dubrava/Rožajska oblast, Tuzi, Hoti/Plav, [Crnci/Piperi -> Zeta -> Optočići/Podgor -> Ćepetići/Gornja Lješanska nahija -> [Gradac -> Brežine]/Gradac]] | Bonkeći: Mala Gospođa (Zoja Zatrijebačka) (prva subota oktobra) u Zatrijepču, u Plavu i Gusinju su muslimani; Hoti: katolici slave Usekovanje (29.8.), Vujačići i Krstovići slave Nikoljdan (6.12.), Maraši slave Mitrovdan (26.10.), u Plavu, Rožaju i Tuzima su muslimani |
| Borišići | Borišići i od njih Kaluđerovići, Rudovi, Popovići | Boriša | [Bjeloši -> Očinići]/Konak -> Vranjina/Ceklin, Ulcinj, Nikšić | Jovanjdan (7.1.) |
| Borojevići | Borojevići, Vladisavljevići, Vušurovići, Dragosavljevići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Branilovići i Ruđići | Branilovići, Ruđići | braća Branilo i Ruđo | Kosovo i Metohija -> Banjani -> Piva -> Pljevaljska oblast | Branilovići: Jovanjdan (7.1.); Ruđići: Nikoljdan (6.12.) |
| Breškovci | [Erakovići, Kilibarde], Ćalaice | [Erak, Kilibarda], Ćalaica | Breškov Do/Velestovo/Ozrinići -> [Tupan, Somina]/Banjani -> [Bogmilovići/Pješivci -> Straševina/Nikšić], Gornje Crkvice/Oputne Rudine | Aranđelovdan (8.11.) sem u Bogmilovićima i Straševini gde slave Malu Gospođu (8.9.) |
| Brčeljani – tominštaci | [Aleksići, Boškovići, Kneževići], Popovići | braća Đuro i pop Nikola | Skadar -> Gornji Brčeli/Brčeli | Tomindan (6.10.) |
| Bubanje | Bubanje i od njih Šabotići | braća Radovan i Marko | Bubanje/Bjelopoljska oblast -> Bihor | Bubanje: Alimpijevdan (26.11.); Šabotići: muslimani |
| Bukumiri | Bojovići, Bukumire, Durakovići, Lalovići | Nika Bukumjera | Bratonožići -> Vasojevići -> Bihor, Bjelopoljska oblast, Rožajska oblast | Nikoljdan (6.12.) sem u Bihoru i Miočama gde su muslimani |
| Buronjići – Petrovići | Jezerani, Dragomiljani, Ubljani, Petrovići | Petar Buronjić | Bjelopavlići -> Ćeklići | Ilindan (20.7.) |
| Veljokrajani | Batrićevići, Varezići, Vulovići, Gavrilovići, Jovečki, Ljesari, Nikolići, Peraši | nepoznato | [Velji Kraj/Erakovići -> Žanjev Do, Mirac]/Njeguši -> Žabljak/Jezera -> Smriječno/Piva | Đurđevdan (23.4.) u Veljem Kraju, Jeremijindan (1.5.) u Žanjevom Dolu, Nikoljdan (6.12.) u Smriječnu |
| Vlastelinovići – Planjani | Šaranci | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Vlastelinovići – Ugnjani | Bojkovići, Zuberi, Šorovići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Vojinovići | Vojinovići-Trepčani, Vojnovići, Vujovići-Ljubotinjani, Punoševići, Radulovići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Vrančići – Đuraševići – Crnojevići | Markovići-Banjkani (AS), Đuraševići, Crnovići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Vrbice | Vrbice i od njih Vučkovići | Vučko | Vrba/Gacko -> Vrba/Njeguši | Petkovdan (14.10) |
| Vujadinovići – Tupanjci | Kojovići, Kraljačići | Vujadin | Skadar -> Tupan/Banjani-> Trsa/Piva | Đurđevdan (23.4.) |
| Vujovići – Mikulićani | Vujovići | Vujo | Mikulići/Bjelice | Petkovdan (14.10.) |
| Vukašinovići | Šurbatovići i od njih Mirjačići i Čanovići | Vukota Vukašinović | Čevo/Ozrinići -> Bršno/Nikšić | Aranđelovdan (8.11.) |
| Vukićevići, Vukovići i Ivovići | Vukićevići, Vukovići, Ivovići | braća Vukić, Vuko i Ivo | Nevesinje -> Ubli | Đurđevdan (23.4.) |
| Vukovići i Pavlovići | Vukovići, Pavlovići | braća Vuk i Pavle | Stara Srbija -> Reževići/Paštrovići | Mala Gospođa (8.9.) sem u Čamom Dolu gde slave Šćepandan (27.12.) |
| Vulićevići | Ulićevići | nepoznato | Smedervska Palanka -> Kruševice -> Podgor -> Brijege/Brčeli, [Kruševica/Orahovo -> Salkovina/Žabljak/Zeta (kasnije Ceklin) -> Goričani/Zeta, [Vranjina/Zeta (kasnije Ceklin) -> Dupilo, Mikovići/Orahovo]] | Đurđevdan (23.4.) |
| Gambelići | Milovići | Milutin Gambelić | Kuči -> [Crni Kuk/Dubočke -> Velimlje]/Banjani | Nikoljdan (6.12.) |
| Globari | Globarevići (ranije Globari) i od njih Bogdanovići i Mikilji | nepoznato | [Draževina -> Begova Glavica]/Draževina -> [Srbija -> Grbovci/Zeta], [Vranjina, Dodoši]/Ceklin | Đurđic (3.11.) |
| Godijelji | Lazarevići, Mijovići, Pejanovići, Popovići | Pejan | Godinje/Boljevići -> Godijelji/Drobnjaci | Đurđevdan (23.4.) |
| Gorevuci | Jablani, Sjekloće | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Gračani | Brnovići, [Đurišići, Raičkovići], Kažići, Kovači, Marovići | Brno, Boško, nepoznato, nepoznato, nepoznato | Nikšićka Župa -> Gradac -> Bobija/Ceklin | Kažići: Ilindan (20.7.); Brnovići, Đurišići i Raičkovići, Kovači, Marovići: Petkovdan (14.10.) |
| Grbljanovići – Nikšići | Nikšići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Grude (A) | [Vuksageljići, Vučinići], Vuljevići, Ljuljđurovići | Đon ili Grud Suma | Suma -> Grude -> Godinje/Boljevići, Zeta, Nikšić | Katolici: Mala Gospođa (Zoja) (8.9.); Pravoslavci: Nikoljdan (6.12.); u Dinoši i Milešima su većinom muslimani |
| Dabovići | Dabovići | Dabo | Trubjela/Nikšićke Rudine -> Bajkove Kruševice -> Kruševica/Orahovo/Podgor | Đurđevdan (23.4.) |
| Danilovići – Bukovičani | Danilovići i od njih Dragutinovići | nepoznato | Bukovica -> Bobovo | Đurđevdan (23.4.) u Bukovici, Nikoljdan (6.12.) u Bobovu |
| Dapčići | Bujenovići, Đurišići, Kikanovići, Jokići, Miloševići, Nikovići, Radovići, Rautovići, Rusovići, Šotkovići | Dapko | Albanija -> Krtoli -> Babunci/Luštica | Srđevdan (7.10.) sem u Gošićima i Bogišićima gde slave Začeće Sv. Jovana (23.9.) |
| Dautovići, Mušovići i Hasanbegovići | Dautovići, Mušovići, Hasanbegovići
| Ahmet | Donji Kolašin -> [Kolašin, Nikšić] -> Stričina/Donji Kolašin -> Bjelopoljska oblast | muslimani |
| Deanovići – Zgradići | Zgradići | nepoznato | Boljevići -> Zgradići/Spič | Mitrovdan (26.10.) |
| Dedejići – Čevljani | Dedejići i od njih veliki broj bratstava | Dobrija Dedejić | Čevo/Ozrinići -> [Jezera, Šaranci] -> Uskoci, Kričak, Bukovica | Đurđevdan (23.4.) |
| Deljani (AS) | Vukovići, Jusufđokići, Ljuckovići | Delja | Hercegovina -> Bajice -> Deljani/Zatrijebač -> Gusinje | Mala Gospođa (Zoja Zatrijebačka) (prva subota oktobra), u Gusinju su Muslimani |
| Derviševići (A) | Derviševići | nepoznato | Zatrijebač -> Plavsko-gusinjska oblast -> Srđevac/Bihor | muslimani |
| Dimitrijevići – Rafailovići | Rafailovići | Dimitrije | Makedonija -> Risan/Dračevoca -> Viti Do/Paštrovići | Mitrovdan (26.10.) |
| Dobrilovići | [Vukići, Đuranovići, Rajovići, Sredanovići], [Vujovići, Sofrani] | Šćepan Dobrilović | Peć -> [Dobrsko Selo -> Dobrska Župa]/ Dobrsko Selo | Nikoljdan (6.12.) |
| Dobrogorani i Lazarevići | Dobrogorani: Vujičići, Vodovari, Vukalovići, Vučurovići, Ilići; Lazarevići i od njih Vujići i Pejurići, Kusovci i Mihaljevići | [Vujica, Vuk, Vukal, Vučur, Stojan], Lazar | Šobajići/Bjelopavlići -> [Grbalj -> Ceklin, Začir/Ljubotinj], [Zagarač -> Dobra Gora/Velje Cuce -> Zvečava/Krivošije -> [Bogojević Selo/Zubci -> Dolovi/Grahovo]] | Petkovdan (14.10.) u Šobajićima, Krivošijama i Grahovu, Nikoljdan (6.12.) u Grblju, Aranđelovdan (8.11.) u Ljubotinju, Sv. Tekla u Ceklinu (24.9.) |
| Donjebanjci | Ivaniševići, Kecojevići, Cvjetkovići | Ivaniš, vojvoda Tripko, vojvoda Mitar Cvjetković | Petropolje/Kosovo ili Banjska/Zvečan -> Petrovići/Banjani -> Dračevica, Oputne Rudine, Piva | Jovanjdan (7.1.) sem Vasovića koji slave Aranđelovdan (8.11.) |
| Dragojlovići, Jančići i Lakonići | Dragojlovići, Jančići, Lakonići | braća Dragojlo, Janča i Lako | Bjelice -> Ubli | Petkovdan (14.10.) |
| Drecuni | Drecuni | nepoznato | Velika Drenova -> Ljubotinj | Nikoljdan (6.12.) |
| Drobnjaci – Novljani | Drobnjaci (Balotići, Vulovići, Dobrilovići, Đurjanovići, Zlatnopojasovići, Kalabići, Kosovčići, Kosorići, Lazarevići, Mandići, Miličići, Miloševići, Milutinovići, Omaklovići, Popovići, Srbljanovići, Trepčani, Cerovići) | nepoznato | [Banjani, Nikšićke Rudine] -> Drobnjaci -> Bukovica, Kričak, [Gornje Ledenice/Ledenice -> [Mokrine/Dračevica -> Zubci -> Vilusi/Grahovo], Višnjevo/Grbalj], [Piva -> Bobovo], Pljevaljska oblast, Pobretići/Bistrica, Prigradina/Banjani, Sadići/Donji Kolašin, [Šekular -> Vasojevići, Gornja Sela], Štitari/Bjelopoljska oblast | Većina bratstava: Đurđevdan (23.4.); Mandići u Drobnjacima, Lazarevići, Vukovići, Milašinovići, Džukići, Drinčići: Aranđelovdan (8.11.); Dobrilovići, Miličići, Popovići, Trepčani-Radulovići: Nikoljdan (6.12.); Milutinovići: Tripunjdan (1.2.); Raketići: Jovanjdan (7.1.); Bojkovići: Velika Gospođa (15.8.) |
| Dukađinci – Bjelopavlići i Gašani | Bjelopavlići, Gašani (A) | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Dukađinci – Sotonići | Sotonići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Dupončevići | Gačevići, Drugovići, Hrsovići | braća Gač, Drug i Hrs | Velji Zalaz/Njeguši | Vračevdan (1.11.) |
| Đedovići, Radovići i Sklenderi | Đedovići, Radovići, Sklenderi | braća Đedo, Rado i Sklender | Bjelopavlići ili Piperi -> Drobnići/Paštrovići | Mala Gospođa (8.9.) |
| Đujovići | [Dumovići, Đurovići], [Kojovići, Markovići] | knez Đujo | Releza/Gornja Lješanska nahija | Nikoljdan (6.12.) |
| Đuraševići, Novakovići i Stanišići | Đuraševići, Novakovići, Stanišići | braća Đuro, Novak i Staniša | Niš -> Mišići/Spič | Mratindan (11.11.) |
| Đurovići – Rožajci | Đurovići | Đuro | Kuči -> Lukavica/Tutin -> [Grižica -> Bašča]/Rožajska oblast | Nikoljdan (6.12.) |
| Zabešani | Đurišići, [Petranovići, Popovići] | Đuriša Vukeljin, Đuro | Kosovo -> Zabes/Boljevići | Nikoljdan (6.12.) |
| Zagrađani | Jevrići, Popovići-Mihajlovići, Sekulići, Trifunovići, Cikići, Cikovići, Šljakići | nepoznato | Kuči -> Zagrađe/Vasojevići | Sv. Pantelija (27.7.) |
| Zekovići – Dobrinjani (A) | Zekovići | nepoznato | Kastrati -> Dobrinje/Bjelopoljska oblast | muslimani |
| Zekovići – Tušinjani | Zekovići | Mitar | Kuči -> Tušinja/Drobnjaci -> [Šljivansko/Pljevlja -> Stančani/Kričak -> Nikšić], Bare/Uskoci | Nikoljdan (6.12.) |
| Zemunovići – Korjenići | Bakoči i od njih Janičići, Gluščevići, Gobovići, Komari, Kujačići | nepoznato | Ozrinići -> Nudo/Korjenići (kasnije Grahovo) -> Korjenići, Bakoči/Gornji Morinj/Dračevica -> Broćanac Viluški/Grahovo | Aranđelovdan (8.11.) |
| Ivanovići – Nikšićani | Petrušići, Smolovići | Ivan | Nikšić -> [Jasikovac/Drobnjaci -> Prošćenje/Donji Kolašin], [Riđani/Nikšić, Seoca/Strug/Uskoci] | Đurđevdan (23.4.) |
| Ivčevići | Pečurice i od njih Abazovići, Barjamovići, Bećirovići i Đubići | Ivac | okolina Skadra -> Pečurice/Mrkojevići, Trnovo/Dupilo | Aranđelovdan (8.11.) u Trnovu, u Pečuricama su muslimani |
| Iličkovići, Nikaljevići i Rolovići | Iličkovići, [Nikaljevići, Rolovići] | braća Golub i pop Stanko, Maro | Epir -> Crnobreg/Dečani -> Bogićevica/Plav -> Brskut -> Gornji Brčeli/Brčeli -> Brca/Spič | Ilindan (20.7.) u Gornjim Brčelima, Nikoljdan (6.12.) u Brci |
| Jasenovci | Ilići, Radojevići, Simonovići | Šćepan | Hercegovina –> Jasenova/Donja Morača | Srđevdan (7.10.) |
| Jokanovići – Trebinjci | Jokanovići i od njih Albijanići, Gašovići (AS) i Pješčići | Jokan | Trebijovi/Trebinje -> [Baljci/Bilećke Rudine -> Vuči Do/Oputne Rudine], [Berušica/Gacko -> Ravno/Piva], [Banjkani/Zatrijebač -> Vrbica/Kuči] | Šćepandan (27.12.) u Pivi, Nikoljdan (6.12.) u Kučima, Mala Gospođa (Zoja Zatrijebačka) (prva subota oktobra) |
| Kanjoši | Pejakovići | Kanjoš | Paštrovići -> Ljubotinj -> Pejakovići/Dobrsko Selo | Nikoljdan (6.12.) |
| Kastrioti | Drekalovići, Mugoše, Pajovići-Seočani | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Kijameti | Kijameti i od njih Kijametovići | pop Jeremija | Godijevo/Bihor -> Srđevac/Bihor, Bijelo Polje | muslimani |
| Klimenti (A) | Vukli: Balotići, Vusanji, [Gorvoki, Mari], Klimente, [Lekovići, Čelići], Martinovići (deo), Rugovci, Camići, Ceklinjani-Gornjaci; Nikči: Muslikurtovići, Nikači, Redžići; Selčani: Agovići, Dabanovići, Dajkovići, Dacići, [Zejnelagići, Ramovići], Kurtagići, Martinovići (deo), Murići, Orlandići, Pepići, Perazići; Nepoznato: Balići, [Musići, Rekovići, Canovići, Hasilovići], Novšićani, Popovići | Klmen-Amati | [[Hoti -> Fundina/Kuči] ili Piperi] -> Klimenti -> Bihor, [Godinje/Boljevići -> Perazića Do/Paštrovići], [Koći -> Plav], [Piperi -> Ceklin -> Bihor, Bjelopavlići, Vasojevići, Dupilo, Đurička Rijeka/Plav], Plavsko-Gusinjska oblast, Rožajska oblast, Seoce, [Ceklin -> Dupilo], Cerovo/Donji Kolašin | Nikoljdan (6.12.) u Ceklinu, Godinju i Gornjim Seocima, Aranđelovdan (8.11.) u Dupilu, Alimpijevdan (26.11) u Velici, Đuričkoj Rijeci i Kaludri, Đurđic (3.11.) u Budimlji i Lušcu, Sv. Evdokije (6.9.) u Donjim Seocima, Šćepandan (27.12.) u Reževićima, Prolećni Krstovdan (3. maja) u Svetom Nikoli, u Bihoru, Donjem Kolašinu, Plavu i Gusinju i Rožaju su muslimani |
| Kliše | Jovanovići | nepoznato | Kosovo ili Albanija -> Donji Brčeli/Brčeli | Aranđelovdan (8.11.) |
| Kovačevići – Grahovljani | Kovačevići | Savo | Stari Vlah -> Cerovica/Banjani -> Grahovo -> Bjelopavlići, Kovačka Dolina/Jezera | Đurđevdan (23.4.) sem u Bjelopavlićima gde slave Petkovdan (7.1.) |
| Kožari, Muratovići, Taraniši i Tiganji | Kožari, Muratovići, Taraniši, Tiganji | vojnik Hajdar-paše | Slavonija -> Bihor | muslimani |
| Kozjevići-Očinići | Očinići | Nikac Kozjević | Očinići/Konak | Jovanjdan (7.1.) |
| Kolići | Kolići | nepoznato | Kuči -> Bjelojeviće/Polja Kolašinska -> Bjelopoljska oblast, Donji Kolašin | muslimani |
| Konatari | Konatari i od njih Hadžibegovići | nepoznato | Kuči -> Konatari/Bjelopoljska oblast -> Boturići/Bistrica | Konatari: Nikoljdan (6.12.); Hadžibegovići: muslimani |
| Kosančići | Pribojevići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Kočani | Kočani | tri brata | Godočelje/Bihor | muslimani |
| Kruse | Bojanovići, Perovići, Rajićevići, Rackovići, Ćetkovići | nepoznato | Kroja -> Donja Lješanska nahija | Petkovdan (14.10.) |
| Lambuljići | Dragovići, Đurovići, Lazovići, Nikolići, Popovići | Labo | Kosovo -> Grude -> Zeta | Nikoljdan (6.12.) |
| Latkovići, Radovići i Rajkovići | Latkovići, Radovići, Rajkovići | Bratić | Rogami/Piperi -> Kosijeri -> Kopito/Njeguši | Mala Gospođa (8.9.) |
| Liješevići | Alagići, Lazarevići, Matići, Celkinjani-Donjaci | vojvoda Liješ | Stijena/Piperi -> Ceklin -> Utrg/Podgor | Tomindan (6.10.) u Piperima, Đurđevdan (23.4.) u Ceklinu i Utrgu |
| Lužani | Bogetići, Dužani, [Mandalinići, Škuletići], Petričevići, Rsojevići, Seočani, Simonovići, Pejovići, Šulende | Đukan Bogetić, Stojan Stanišin, nepoznato, nepoznato, nepoznato, Staniša Perov, nepoznato | Bjelopavlići, [Piperi -> Duga/Bratonožići], [Pješivci -> Gorovići/Grbalj, [Dulin Brijeg/Meštrevac/Završ -> Uskoci/Jezera]] | Bogetići i Dužani: Nikoljdan (6.12.); Madnalinići, Škuletići, Pejovići i Šulende: Začeće Sv. Jovana (23.9.); Petričevići: Petkovdan (14.10.); Seočani: Aranđelovdan (8.11.); Simonovići: Simeondan (1.9.) |
| Lutovci | Mrke (Buljevići, Latkovići, Krčkovići, Lajkovići), Piperi (Gojislavljevići, Đurkovići, Crnci) | kapetan Gojak ili Gojko | Pirot -> Lijeva Rijeka/Vasojevići -> Zmijanac/Pelev Brijeg/Bratonožići -> Lutovo -> Vasojevići, [Piperi -> [Bjelopoljska oblast -> Gornja Sela], Vasojevići, Dolja/Gusinje, [Mrkojevići -> Mužovići/Ljubotinj-> Ulići/Ceklin, Ljajkovići/Zeta, Seoca], Paštrovići] | Aranđelovdan (8.11.) sem Vukotića koji slave Mitrovdan (26.10.), Šćekića koji slave Petkovdan (14.10.), Ljajkovića koji slave Petrovdan (29.6.), Dabkovića i Ivovića koji slave Nikoljdan (6.12.) i Barjaktarovića i Pipera u Dolji koji su mislimani |
| Lučići – Sutorani | Lučići | braća Blagoje i Petar Lučić | Durmitor/Jezera -> Sutorina | Nikoljdan (6.12.) |
| Lješevići – Građani | Lipovci, Šišovići | Lješ | Prizren -> Građani | Začeće Sv. Jovana (23.9.) |
| Lješevići – Lješkopoljci | Lješevići i od njih Lješkovići | Lješ | Metohija -> Lješkopolje -> [Lješevići/Grbalj -> Brguli/Luštica], [Piva -> Podkupić/Cerovo/Pješivci] | Sv. Vartolomej (11.6.) u Brgulima, Jovanjdan (7.1.) u Pivi, Začeće Sv. Jovana (23.9.) u Cerovu |
| Lješnjani | [Bolevići, Vukčevići, Milijići], Zeci, [Maretići, Mudreše] | [Bolija, Draško, Milija], nepoznato, nepoznato | Lješ -> Lješkopolje -> [Draževina -> Bobija/Ceklin, Donja Lješanska nahija, Zeta], [Spuž -> [[Bokovo -> Dodoši, Žabljak]/Ceklin -> Pobori, Limljani] | Đurđic (3.11.) sem Maretića i Mudreša koji slave Spasovdan (40 dana nakon Vaskrsa), Zečeva koji slave Začeće Sv. Jovana (23.9.), i Vuletića koji slave Jovanjdan (7.1.) |
| Lješnjani – Vojinići | [Jankovići, Jovovići, Jokovići], [Vukovići, Radulovići], Perišići, [[Boškovići, Đurđići, Kovijanići, Tripkovići], [Janketići, Toškovići]], [[Kadići, Markovići, Mujovići, Stojanovići], [Kljajići, Simovići, Ćetkovići]] | Bogdan Vojinić (potomak Vojina Vojinovića) | Vojinići/Čevo/Ozrinići -> Liješnje/Draževina -> [[Liješnje -> Velje Duboko]/Rovca -> [Jasenova -> Đurđevina/Donja Morača], [Starče/Gornja Morača -> Raško/Donja Morača]] -> Gornji Kolašin, Desni Meteh/Meteh/Plav | Aranđelovdan (8.11.) u Rovcima, Srđevdan (7.10.) u Đurđevini, Ćirilovdan (14.2.) u Starču i Raškom, u desnom Metehu su muslimani |
| Ljutovići – Bučani | Bučani | nepoznato | Podgorica -> Buče/Nikšić -> Gubavač/Bjelopoljska oblast | muslimani |
| Ljuce | Ljuce | nepoznato | Kuči -> Nikšić -> Donji Kolašin, Pljevaljska oblast, Berane/Vasojevići | muslimani |
| Maleševci | Aleksići, Jaramazi. Šupići | vojvoda Maleš | Malina/Žudojevići/Zavođe -> Oputne Rudine -> Piva | Ignjatijevdan (20.12.) |
| Malikovići | Malikovići | nepoznato | Lepenica -> Bjelopavlići | Petkovdan (14.10.) |
| Maričići | Mrdaci i od njih Mrdakovići | Brajilo “Krunoslav” Maričić | Brnjak/Ibarski Kolašin -> Brskut/Kuči -> Kričak -> Donji Kolašin, Pljevaljska oblast | Nikoljdan (6.12.) |
| Markovići – Mainjani | Markovići | Marko | Crna Gora -> Markovići/Maini -> Brijege/Brčeli | Klimanjdan (25.11.) u Mainama, Đurđevdan (23.4.) u Brčelima |
| Marojevići | Adrojevići, Milijevići, Muhadinovići, Radojevići, Ramadanovići | Marko (Maroje nakon prelaska na islam) | Ćeklići -> Stojanovići/Brajići | Ilindan (20.7.) sem Stojanovića koji slave Mitrovdan (26.10.) |
| Martinovići – Bajčetići | Bajčete i Bajčetići, i od njih Čolovići, Džogazi, Koruge, Gačevići i Railići | Bajčeta Martinović | Njeguši -> Banjani -> Pljevljska oblast -> Zminica/Šaranci | Jovanjdan (7.1.) |
| Martinovići – Brajići | Martinovići | Belo Martinović | Skadar -> Martinovići/Brajići -> Ivanovići/Maini | Mitrovdan (26.10.) |
| Medini | Medini | Medo | Italija ili Španija -> [Petrovac -> Čami Do]/Paštrovići -> Budva | Tomindan (6.10.) u Paštrovićima, Lučindan (18.10.) u Budvi |
| Mekići – Kolašinci | Mekići | Meka kapetan | Kuči -> Kolašin/Gornji Kolašin -> Donji Kolašin -> Bjelopoljska oblast, Rožaje | muslimani |
| Mehovići, Pepeljci i Fetići | Mehovići, Pepeljci, Fetići | Meho, nepoznato za Pepeljake i Fetiće | Kuči -> Bihor | muslimani |
| Migalovići – Kofrci | Kofrci | nepoznato | Rovca -> Siga/Donji Kolašin | muslimani |
| Mijanovići i Račete | Mijanovići i od njih Lakićevići, Račete | Mijan, Račeta | Zeta -> Male Cuce -> Kavač/Grbalj, Popov Do/Zvečava/Krivošije | Nikoljdan (6.12.) |
| Mikovići | Mikovići i od njih Androvići, Gregovići, Davidovići, Đalci i Medigovići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Milatovići i Milojevići | Milatovići, Rosandići | Milat, Miloje | Čevo/Ozrinići -> Milati/Komani -> Vražegrmci/Bjelopavlići -> Milojevići/Pješivci | Milatovići: Petkovdan (14.10.); Milojevići: Jovanjdan (7.1.) |
| Milinovići | Milinovići | nepoznato | Banjani -> Donji Morinj/Dračevica | Đurđevdan (23.4.) |
| Milićevići – Krnjačani | Milićevići i od njih Nenadići i Terzići | Milić | Krnjača/Goleša -> Pljevaljska oblast -> Bobovo, Kričak | Nikoljdan (6.12.) |
| Milovanovići – Čečarevići | Koćali, Petrići | Milovan | Tušinja/Drobnjaci -> [Kosanica -> Beljkovići]/Kričak -> Mataruge/Pljevlja | Đurđevdan (23.4.) |
| Milunovići i Šujaci | [Milunovići i od njih Bašovići], Šujaci | Velimir | Stijena/Piperi -> Rijeka Piperska/Piperi -> Gusinje, Podgorica/Zeta | Milunovići: Nikoljdan (6.12.); Šujaci: Aranđelovdan (8.11.), u Gusinju su muslimani |
| Mirdite, Šaljani i Šoši (A) | [[Marvasije, Paljoke, Simoni], Pepđonovići, Prelukići], Veličani-Šaljani, Šoći | Mur Diti, Mark Diti, Zog Diti | Dukađin -> Velika, Krajina, Ljubotinj, Ulcinj | Marvasije, Paljoke, Simoni: Sv. Marija (2. Jul); Pepđonovići: Šin Re (24. maj); Prelukići: Trojičindan (50 dana nakon Vaskrsa); Veličani-Šaljani: Nikoljdan (6.12.); Šoći: Aranđelovdan (8.11.); ostali u Krajini i Ulcinju su muslimani |
| Mirosavljevići – Pilice | Pilice | Miroslav | Mirojevići/Bistrica | muslimani |
| Mitrovići – Paštrovići | Mitrovići i od njih Anđusi, Grlomani, Đuraševići, Jovanovići, Rađenovići i Sankovići | Mitar | Kosovska Mitrovica -> Paštrovići | Mitrovdan (26.10.) |
| Miševići – Vučedoljani | Vickovići, Gvozdenovići, Proročići | Periša Mišević | Čarađe/Golija -> Vuči Do/Ćeklići | Ilindan (20.7.) |
| Mladenovići – Brankovići | Bijedići, Bratonožići, Cvijovići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Mojanovići | Ajkovići, Drakići, Kneževići, Lukačevići, Pejanovići | nepoznato | Stara Srbija -> Mojan/Vasojevići -> Zeta | Alimpijevdan (26.11.) u Mojanovićima, Đurđic (3.11.) u Berislavcima; Seknići i Dervanovići su muslimani |
| Mrnjavčevići | Bogićevci, Gojkovići, Mrnjavčići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Mujevići – Ličine | Ličine | nepoznato | Kuči -> Bihor -> Korita | muslimani |
| Muratbašići, Mustajbašići, Mušovići i Hodžići | [Muratbašići i od njih Šabanovići], Mustajbašići, Mušovići, Hodžići | nepoznato | Bihor | muslimani |
| Muratovići – Boljaninci | Muratovići | Murat | Kuči -> Boljanina/Bihor -> Bjelopoljska oblast | muslimani |
| Muslići | Muslići | nepoznato | Kuči -> Donji Kolašin | muslimani |
| Musterovići | Vasiljevići, Grujičići, Đurišići, Kekovići, Markovići, Raičevići, Stojanovići, Todorovići | Mustro | Čarađe/Golija -> Prigredina/Banjani -> Ržani Do/Velje Cuce -> Zagarač -> Šušunja/Zeta | Vasiljevići, Grujičići, Raičevići, Stojanovići i Todorovići: Začeće Sv. Jovana (24.6.); Đurišići i Kekovići: Jovanjdan (7.1.); Markovići: Petkovdan (14.10.) |
| Nemanjići | Vasojevići i od njih Vitkovići i Potolići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Nikići i Nuculovići | [Nikići i od njih Pajovići] (SA), [Nuculovići i od njih Uljići] (A) | Pak Nika ili Nika Gogin | Kastrati -> Selca/Klimenti -> Lazorce/Orahovo/Kuči -> [Koći -> Plav -> Brezojevica/Vasojevići], Zeta, Bar, Ulcinj | Nikići: Začeće Sv. Jovana (24.6.) sem Orahovaca koji su muslimani; Nuculovići: Antonovdan (17.1.) sem Redžića koji su muslimani |
| Novakovići – Popovići | Popovići-Lješkopoljci | nepoznato | Žabljak Crnojevića -> Lješkopolje | Đurđic (3.11.) |
| Obilići | Koprivice | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Ognjenovići | Ognjenovići i od njih Kosanovići, Mitrići i Radojevići | Ognjen | Gabela/Boka Kotorska -> [Miljanići -> Velimlje]/Banjani -> [Mratinje -> Gornje Crkvice]/Piva, Risan/Dračevica, Kotor | Nikoljdan (6.12.), Đurđevdan (23.4.) u Pivi |
| Ozrinići | Gardaševići, Dragojevići, Cauševići | Ozro | Ozrinići -> [Banjani -> Bogmilovići/Pješivci, Oputne Rudine], Banjani, Bjelopavlići, Bosača/Jezera, Grahovo, Drobnjaci, Golija, Gornja Lješanska nahija, Donja Lješanska nahija, [Kričak -> Palež/Jezera, Budečevica/Šaranci], [Zeta -> Gluhi Do -> Bečići/Paštrovići], Komani, Kostanjica/Krajina, [Lukovo -> Kazanci/Golija], [Ljubotinj -> Duletići/Maini], Nikšićka oblast, Nikšićke Rudine, Oputne Rudine, Piva, Pljevaljska oblast | Aranđelovdan (8.11.) sem Breškovaca u Bogmilovićima koji slave Začeće Sv. Jovana (23.9.), Bijelovića, Miljanića i Mrkajića koji slave Jovanjdan (7.1.), nikšićkih Ozrinića koji slave Malu Gospođu (8.9.) i Dragovića koji su muslimani |
| Orahovičani | Kovačevići, Lalevići, Raičevići | nepoznato | Nevesinje -> Orahovica/Bjelopoljska oblast | Andrijevdan (30.11.) |
| Orlovići | Bajkovići, Bandići, Bjelice, Bajice, [Grabljani i Gradinjani], Đuričkovići, Komnenovići, [Lipljani i Prosedoljci], Lipovci, Samardžići, Tepavčevići, Ćetkovići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Pavićevići | Pavićevići i od njih Mirkovići i Perovići | Ivanko | Trešnjevo/Velje Cuce -> Liverovići/Nikšićka Župa -> Zeta -> Do Pješivački/Pješivci -> Macavare/Banjani | Mala Gospođa (8.9.) u Dolu Pješivačkom, Jovanjdan (7.1.) u Macavarama, Začeće Sv. Jovana (23.9.) u Uskocima |
| Peralovići | Peralovići i od njih Kolenovići i Kulići | Perale | Kosor/Kuči -> Podgorica/Zeta, [Gusinje -> Grnčar, Kolenovići, Kruševo]/Gusinje | Nikoljdan (6.12.) sem Kolenovića koji su muslimani |
| Pešikani | Pešikani i od njih Međedovići | Pešikan | Kuči -> [Podbukovica -> Trešnjevo]/Velje Cuce -> Gornje Polje/Nikšić | Đurđic (3.11.) |
| Pilatovci | Doderi, Komnenići, Šekarići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Popovići – Đurmani | Popovići | dva brata | Stara Srbija -> Đurmani/Spič | Usekovanje (29.8.) |
| Popovići – Zagorani | Popovići | nepoznato | Zagarač -> Zagora/Grbalj | Ilindan (20.7.) |
| Popovići – Zećani | Popovići i od njih Vukeljići, Marići, Marovići i Ćepići | pop iz Koplika | Koplik -> Zeta -> Donja Gorica/Lješkopolje | Vračevdan (1.11.) sem u Vukovcima gde slave Nikoljdan (6.12.) i Donjoj Gorici gde slave Đurđic (3.11.) |
| Popovići – Slatinjani | Popovići | Savo | Dukađin -> Bjelopavlići | Simeondan (1.9.) |
| Potpare | Potpare | nepoznato | Dobrilovina/Polja Kolašinska -> Kričak -> Pljevlja | Nikoljdan (6.12.) |
| Prvećani | Vulaši, [Domazetovići i od njih Žižići], Popovići | Vulaš, Mrkota Domazetović, nepoznato | Prvete/Čevo/Ozrinići -> Zagreda/Ozrinići -> Kočani/Nikšić, [Dobro Polje/Spuž -> Velje Duboko/Rovca -> Miloševići/Drobnjaci -> Strug/Uskoci -> Polja Kolašinska] | Aranđelovdan (8.11.) |
| Prentovići | Prentovići | Prenta | Crna Gora -> Prentovići/Brajići | Mitrovdan (26.10.) |
| Rabarevići | Kuzmani, Popivode | Vuk Lješevostupac | Lješev Stup/Bjelice -> Bjelopavlići | Jovanjdan (7.1.) sem u Bjelopavlićima gde slave Petkovdan (14.10) |
| Radenovići i Čekići | Radenovići, Čekići | nepoznato | Zatrijebač -> Plavsko-Gusinjska oblast -> Gornja Ržanica/Vasojevići, Šusteri/Rožajska oblast | Radenovići: Ilindan (20.7.); Čekići: muslimani |
| Radeči | Radeči i od njih Perovići, Baše, Đukanovići, Đuraševići i Ukaševići | Radeč | Čevo/Ozrinići -> [Milati, Oraovica]/Komani -> [Spuž -> Novo Selo/Bjelopavlići], Gađi/Građani | Aranđelovdan (8.11.) u Novom Selu, Đurđevdan (23.4.) u Gađima |
| Radivojevići | Borozani, Lompari | Radivoje | Bukovik/Gluhi Do -> Bokovo/Ceklin | Spasovdan (40 dana nakon Vakrsa) |
| Radomani | Radomani | Niko Radoman | Ovčje Polje/Makedonija -> Banja/Kosovo -> Ljubotinj -> Braćeni/Orahovo/Podgor | Aranđelovdan (8.11.) |
| Radunovići | Radunovići | Radun | Lješ -> Lješanska nahija -> Lješkopolje, Zeta | Nikoljdan (6.12.) |
| Raičevići i Herakovići | [Pende, Podubličani, Radonjići], Petrovići i od njih Popovići | Raič, Herak | Muževice/Banjani -> Njeguši -> Bratešići/Grbalj, [Ožegovice/Ozrinići -> Mioska/Donja Morača -> Vasojevići -> Bihor, Radeva Mala/Rožajska oblast, Sipanje/Korita] | Đurđevdan (23.4.) sem u Mioskoj, Vasojevićima i Radevoj Mali gde slave Vasiljevdan (1.1.) i Bihoru i Koritima gde su muslimani |
| Rajkovići – Vražegrmci | Rajkovići | Rajko (sin Vuka Vražegrmca) | Vražegrmci/Bjelopavlići -> Brezojevica/Vasojevići | Vračevdan (1.11.) |
| Rajkovići i Stamatovići | Rajkovići, Stamatovići | Rajko, Stamat | Rogami/Piperi | Aranđelovdan (8.11.) |
| Rakonjci | Rakonjci | Paun Rakonjac | Kuči -> Bjelopoljska oblast -> Osmanbegovo Selo/Korita | Nikoljdan (6.12.) |
| Ranci | Gojnići | kaznac Dimitrije | Donji Brčeli/Brčeli | Đurđevdan (23.4.) |
| Redžovići-Anamalci (A) | Redžovići | Redžo | Anamali | muslimani |
| Roćeni | Roćeni i od njih Roćenovići | pop Nikola | Čevo/Ozrinići -> Rasova/Šaranci -> Bršno/Nikšić -> Bijela/Drobnjaci | Aranđelovdan (8.11.) |
| Sarapi | Banovići, Vukićevići, Vučkovići, Kaluđerovići, Laličići | Božina Sarap | Sarapovina/Sarajevo -> Ljubotinj -> Tuzi -> Donji Murići/Krajina | Nikoljdan (6.12.) sem u Tuzima i Donjim Murićima gde su muslimani |
| Selakovići | [Dulovići, Pajovići], Pekovići | braća Obrad i Radul Selaković | Popovo Polje -> Gornja Morača -> Tmušići/Vasojevići -> Rožajska oblast | Šćepandan (27.12.) sem u Sređanima gde su muslimani |
| Sijarići | Sijarići | nepoznato | [Godijevo -> Šipovica]/Bihor | muslimani |
| Softići | Softići | nepoznato | Vasojevići -> Vrbe/Bihor | muslimani |
| Strahinje | Strahinje i od njih Jovetići, Hajdukovići i Čalovići | Nikac Markov i njegov stariji brat | Kosovo -> Hoti -> Utrg/Podgor -> Sotonići | Mitrovdan (26.10.) sem Čalovića u Sotonićima koji slave Aranđelovdan (8.11.) |
| Subotići | Subotići | nepoznato | Orlina/Golija -> Čevo/Ozrinići -> Donje Ledenice/Ledenice -> [Risan/Dračevica -> Gornji Brčeli/Brčeli], Kotor | Ilindan (20.7.) |
| Terzići – Zećani | Terzići | nepoznato | Gacko -> Srpska/Zeta | Nikoljdan (6.12.) |
| Tomići – Moračani | Tomići i od njih Rmandići, Sošići, Stijepovići i Ćirovići | pop Soa Tomić | Goransko/Piva -> Donja Morača -> Starče/Gornja Morača -> [Drobnjaci -> [Javorje, Motički Gaj]/Jezera], Polja/Polja Kolašinska, Bjelopoljska oblast | Petrovdan (29.6.) |
| Toskići – Drpljani | Drpljani | nepoznato | Drpe/Gornji Kolašin -> Donji Kolašin -> Bihor | muslimani |
| Tujkovići | Tujkovići i od njih Miranovići i Radovići | četiri brata | Kosovo -> Lješ -> Donji Kokoti/Lješkopolje -> Dub/Grbalj | Nikoljdan (6.12.) sem u Grblju gde slave Đurđevdan (23.4.) |
| Ćalasani | Ćalasani | nepoznato | Mratinje/Piva | Đurđevdan (23.4.) |
| Ćirovići – Moračani | Ćirovići i od njih Golubovići | pop Ćiro | Raka/Skadar -> Donja Morača -> [Kričak -> [Ljutići, Maoče]/Pljevlja], Podbišće/Polja Kolašinska | Aranđelovdan (8.11.) |
| Ćorovići – Bihorci | Ćorovići i od njih Dupljaci | Mehmed Ćor-paša | Osijek -> [Lozna -> Ivanje]/Bihor -> Bjelopoljska oblast, Dupljaci/Korita | muslimani |
| Ćude | Srzentići i od njih Zlotvori i Račevići | nepoznato | Sotonići -> Brda/Paštrovići -> Smokovci/Ljubotinj | Aranđelovdan (8.11.) u Sotonićima, Nikoljdan (6.12.) u Brdima, Srđevdan (7.10.) u Smokovcima |
| Uskokovići | Uskokovići | nepoznato | Lješ -> Draževina -> Ćurčići/Pješivci | Đurđic (3.11.) u Draževini, Mala Gospođa (8.9.) u Pješivcima |
| Hajdarpašići | Hajdarpašići i od njih Derdemezi, Suljovići i Hasanbegovići | Hajdar-paša | Slavonija -> Bihor -> Kičava/Donji Kolašin, Bjelopoljska oblast | muslimani |
| Hrebeljanovići – Lazarevići | Šobajići | opširnije u članku o vlasteli u Crnoj Gori | ||
| Humci (SA) | Đonovići, Miloševići, Omerćevići | braća Đon, Omer i Bjeladin “Humac” | Đonovica/Tetovo -> Kroja -> Podhum/Hoti -> Tomići/Brčeli -> Žabljak Crnojevića/Ceklin (ranije Zeta), Humci/Cetinje | Đonovići: Tomindan (6.10.); Humci: Đurđevdan (23.4.); Omerćevići: muslimani |
| Cicmili | Cicmili | dva brata | Grbalj -> Piva | Đurđevdan (23.4.) |
| Crnovršani | Crnovršani | nepoznato | Kuči -> Crni Vrh/Vasojevići -> Bjelopoljska oblast -> Bihor | muslimani |
| Čindraci | Čindraci | nepoznato | Vučitrn -> Dolac/Bistrica | muslimani |
| Čokrlići | Čokrlije | nepoznato | Kuči -> Čokrlije/Donji Kolašin | muslimani |
| Džanbegovići – Zoronići | Zoronići | nepoznato | [Žiljak, Ušanovići]/Bistrica | muslimani |
| Džukelići | Vuljevići, Đonlekići, Perišići, Džukele | Đuro | Lazorce/Orahovo/Kuči -> Stjepovo/Zatrijebač, Bjelopoljska oblast, Donji Kolašin | Nikoljdan (6.12.) u Orahovu, Mala Gospođa (8.9.) u Sjepovu, u Bijelom Polju i Donjem Kolašinu su muslimani |
| Šahovići | Šahovići | nepoznato | Kuči -> Donji Kolašin | muslimani |
| Šekularci | Vojvodići, Vukljevakovići, Radmuževići | Petar Šekularac | Šekular | Jovanjdan (7.1.) |
| Škrijelji (A) | Tutići, Šestani, Škrijelji | Kerli | Peć -> Škrijelji -> Bihor, Tutići/Donji Kolašin, [Šestani -> Mikulići/Mrkojevići, Pomožura, Seoca, Mačuge/Crmnica] | Vračevdan (1.11.) u Vučedabićima i Donjim Seocima, Petrovdan (29.6.) u Gornjim Šestanima, Trojičindan (50 dana nakon Vaskrsa) u Dračevici i Karanikićima, Tijelovo (9. četvrtak nakon Uskrsa) u Đuravcima, Ilindan (20.7.) u Mačugama, u Bihoru i Tutićima su muslimani |
| Štekojevići | Miloševići, Radojičići, Rajovići, Savićevići, Spasojevići | Đuro Štekojević | Kuči -> [Vitasojevići -> Do Pješivački]/Pješivci | Začeće Sv. Jovana (23.9.) |
Napomene: | ||||
Na sledećoj karti su prikazana plemena i oblasti koja se spominju u prethodnoj tabeli.
Kao što se može primetiti, najveći broj velikih rodova potiče od srpskih srednjovekovnih porodica. Međutim, pojedini rodovi kao što su Hoti i Škrijelji imaju predanja o albanskom poreklu, dok Medini u Paštrovićima smatraju da su poreklom iz Italije ili Španije. Rodovi koji potiču od starijeg sloja stanovništva, kao što su recimo Bukumiri, nemaju ustaljena predanja o daljem poreklu. Iako su srpski rodovi pretežno pravoslavne vere, postoji i veliki broj bratstava, pa i čitavih rodova, koji su islamizirani, pretežno na severu današnje Crne Gore, dok su u Boki Kotorskoj mnoga manja bratstva za vreme Mletačke Republike prešla na katoličanstvo. Albanski rodovi su delom katoličke, a delom islamske veroispovesti, dok su pojedina bratstva prešla na pravoslavlje i preuzela srpski nacionalni identitet. Postoje i suprotni slučajevi, pa su tako Banjkani i Deljani iz Zatrijepča, koji su prema predanjima srpskog porekla, vremenom albanizovani jer su živeli u albanskom okruženju. Iako je krsna slava pre svega srpski pravoslavni običaj, i albanski katolici su u ogromnoj većini sve do Prvog svetskog rata slavili krsnu slavu što je posledica njihovih viševekovnih kontakata sa Srbima i uticaja srpske kulture.
Teritorijalni razmeštaj najvećih rodova prema predanjima
Na sledećoj karti je prikazan teritorijalni razmeštaj najvećih rodova u Crnoj Gori po selima i zaseocima u kojima su ti rodovi činili apsolutnu većinu stanovništva na osnovu narodnih predanja.
Bratstva koja prema predanjima vode poreklo od vlastele su grupisana na ovoj karti, pa su tako recimo kao Vojinovići prikazana sva bratstva koja prema predanju vode poreklo od ovog vlasteoskog roda. Manji broj rodova koji su navedeni u predhodnoj tabeli nije prikazan na karti jer nisu činili apsolutnu većinu stanovništva ni u jednom selu.
Više o poreklu, predanjima i haplogrupama svih do sada testiranih bratstava iz Crne Gore se može pročitati u sledećima člancima:
- Genetički rodovi starobalkanskog porekla u Crnoj Gori
- Genetički rodovi slovenskog porekla u Crnoj Gori
- Genetički rodovi germanskog porekla u Crnoj Gori
- Genetički rodovi neutvrđenog porekla u Crnoj Gori
Korišćena literatura
- Andrija Jovićević, Zeta i Lješkopolje, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 23), Srpski etnografski zbornik (knjiga 38), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1926.
- Andrija Jovićević, Malesija, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 15), Srpski etnografski zbornik (knjiga 27), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1923.
- Andrija Jovićević, Plavsko-Gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 10), Srpski etnografski zbornik (knjiga 21), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1921.
- Andrija Jovićević, Riječka Nahija, Beograd, Naselja srpskih zemalja (knjiga 7), Srpski etnografski zbornik (knjiga 15), Srpska Kraljevska Akademija, 1911.
- Andrija Jovićević, Crnogorsko Primorje i Krajina, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 11), Srpski etnografski zbornik (knjiga 23), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1922.
- Andrija Luburić, Drobnjaci – pleme u Hercegovini, Beograd, 1930.
- Blažo Knežević, Vlastelinovići, Podgorica, 2006.
- Blažo A. Strugar, Strugari – bratstvo u Ceklinu 1450-1980, Cetinje, 1983.
- Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u turskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 3), Srpski etnografski zbornik (knjiga 6), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1905.
- Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u crnogorskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 2), Srpski etnografski zbornik (knjiga 5), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1903.
- Branislav Đurđev, Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena, Posebni radovi (knjiga 4), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Titograd, 1984.
- Branko V. Kostić, Kostići – bratstvo u Ceklinu, Pegaz, Podgorica, 2014.
- Bratstvo Vukčević, Crnogorsko pleme Lješnjani (Vukčevići) – Lješanska nahija, Draževina, 1910.
- Vlado Đ. Duletić, Tragom prošlosti Duletića, Budvanski kulturni identitet, Budva, 2015.
- Vojin S. Murišić, Kruševice (Svrčuge – Petijevići – Bijelići) (knjiga 2), Biblioteka “Hronika sela”, Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije, Beograd, 2000.
- Vujanić, Jerković, Krtinić, Marinković, Knjiga o Macurama, Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo”, Beograd, 2014.
- Vukašin Vučkov Šoškić, Šoškići iz Polimlja, Beograd, 1995.
- Vukota Miljanić, Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beogradska knjiga, Beograd, 2007.
- Vule Knežević, Pleme Šaranci, Beograd, 1961.
- Dragan Krušić, Bratstvo Slavujevići (Matovići i Krušići) u prošlosti Banjana, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
- Dušan J. Ljumović, Piperi – pleme u Crnoj Gori, SANU – “Hronika sela” / Kulturno prosvetna zajednica Srbije, Beograd, 2000.
- Đorđe M. Ojdanić, (Ne)poznate Lubnice, Komovi, Podgorica, 2005.
- Đurđica Petrović, Mataruge u kasnom srednjem veku, Glasnik Cetinjskih muzeja (knjiga 10), Cetinje, 1977.
- Ejup Mušović, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, Etnografski institut Srpske akademije nauke i umetnosti, Beograd, 1979.
- Zvonimir M. Mijušković, Pleme Pješivci – krajina Stare Crne Gore, Beograd, 1984.
- Zoran Mijbegović, Krtoljske priče, Tivat, 2016.
- Jovan Vukmanović, Paštrovići, Cetinje, 1960.
- Jovan Vukmanović, Crmnica – antropogeografska i etnološka istraživanja, Posebna izdanja (knjiga DLXXXIII), Odeljenje drštvenih nauka – odbor za filozofiju i društvenu teoriju (knjiga 1), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1988.
- Jovan Erdeljanović, Bratonožići – pleme u crnogorskim Brdima, Naselja srpskih zemalja (knjiga 5), Srpski etnografski zbornik (knjiga 11), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1909.
- Jovan Erdeljanović, Postanak plemena Pipera, Srpski etnografski zbornik (knjiga 17), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1917.
- Jovan Erdeljanović, Kuči, Naselja srpskih zemalja (knjiga 4), Srpski etnografski zbornik (knjiga 8), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1907.
- Jovan Erdeljanović, Stara Crna Gora, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 24), Srpski etnografski zbornik (knjiga 39), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1926.
- Jovan F. Ivanišević, Podlovćensko Cetinje, Javor br. 5, 12, 14, 16, 24 i 25 iz 1892. godine, Cetinje, 1892.
- Jovan F. Ivanišević, Putopis kroz Male Cuce, Javor br. 37, 38 i 39 iz 1891. godine, Cetinje, 1891.
- Kosto R. Perućica, Oputna Rudina, Beograd, 1989.
- Marko D. Obradović, Porijeklo i rodoslov Obradovića iz Lubnica, Stupovi / Libertas, Andrijevica / Bijelo Polje, 1995.
- Marko Miljanov Popović, Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Zadužbina Ilije M. Kolarca, Beograd, 1904.
- Miladin Kontić, Pleme Pješivci sa istorijom bratstva Kontić, Beograd, 1977.
- Milan – Mišo Brajović, Pleme Bjelopavlići, Kulturno-prosvjetna zajednica, Podgorica, 2000.
- Milan Peković, Nikšićka Župa, Beograd, 1974.
- Milan R. Milanović, Bajkove Kruševice, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor SANU za proučavanje sela / Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije, Beograd, 1997.
- Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj – prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja, 1997.
- Milisav Lutovac, Bihor i Korita – antropogeografska istraživanja, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 40), Srpski etnografski zbornik (knjiga 81), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1967.
- Milisav Lutovac, Rožaje i Štavica – antropogeografska istraživanja, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 37), Srpski etnografski zbornik (knjiga 75), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1960.
- Milovan P. Pejović, Pleme Komani, Cetinje, 1976.
- Milorad Joknić, Stanovništvo u pljevaljskom kraju, “Proleter” AD Bečej, Pljevlja, 2006.
- Miloš Vojinović, Stotinu godina od iseljavanja muslimana iz Crne Gore za Tursku 1914-2014, Kolašin / Alačata, 2014.
- Miloš Vojinović, Tadija Bošković, Popis domova u novim krajevima Kraljevine Crne Gore 1913. godine, Kolašin, 2015.
- Milun M. Šturanović, Ozrinići kraj Nikšića – prilozi za monografiju, Asocijacija sporta i kulture, Podgorica, 2000.
- Miljan Jokanović, Pleme Kuči – etnička istorija (2. izdanje), Medeon / Print, Podgorica, 2000.
- Mirko Barjaktarović, Rovca, Crnogorska akademija nauka i umetnosti, Titograd, 1984.
- Mirko Barjaktarović, Selo Petnjik, Zbornik radova etnografskog instituta (knjiga 19), Beograd, 1986.
- Mirko Vukićević, Vukićevići iz Trešnjeva i njihovi korijeni, PAKO, Andrijevica, 2015.
- Momčilo Mićović, Banjani, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
- Nebojša Drašković, Čevsko Zaljuće i Donji Kraj – sela u plemenu Ozrinići, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor za proučavanje sela SANU / Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije / Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srbije, Beograd, 1999.
- Nikola S. Vujačić, Bratstvo Vujačić, Nikšić, 1984.
- Nikola P. Rajković, Pleme Kosijeri 1439-1945, Cetinje, 1968.
- Obrad Višnjić, Golija i Golijani, Trebinje 1987.
- Obren Blagojević, Piva, Odeljenje društvenih nauka SANU, Beograd, 1971.
- Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore – opšti dio, Posebna izdanja (knjiga DLXII), Odeljenje društvenih nauka (knjiga 92), Srpska akademija nauka i umetnosti / Narodna knjiga, Beograd, 1985.
- Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore – posebni dio, Posebna izdanja (knjiga DLXII), Odeljenje društvenih nauka (knjiga 92), Srpska akademija nauka i umetnosti / Narodna knjiga, Beograd, 1985.
- Pavle Radusinović, Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba (knjiga prva), NIP “Univerzizetska riječ” / Istorijski institut SR Crne Gore, Beograd, 1991.
- Pavle Radusinović, Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba (knjiga druga), NIP “Univerzizetska riječ” / Istorijski institut SR Crne Gore, Beograd, 1991.
- Petar Mrkonjić, Srednje Polimlje i Potarje u Novopazarskom sandžaku, Srpski etnografski zbornik (knjiga 6), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1905.
- Petar Pejović, Ozrinići – pleme Stare Crne Gore, Beograd, 2004.
- Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 15), Srpski etnografski zbornik (knjiga 27), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1923, reprint izdanje (CID, Podgorica, 1997.)
- Petar Šobajić, Korjenići, Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju IV, Etnografski muzej na Cetinju, Cetinje, 1964.
- Rade Vujisić, Bratstvo Vujisića, ITP “Unireks”, Podgorica, 1998.
- Radoje M. Uskoković, Iseljeni Nikšići, Zbornik radova posvećen Jovanu Cvijiću, Beograd, 1924.
- Radojko Koprivica, Bratstvo Koprivice – porijeklo, sveštenici, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
- Radoslav-Jagoš V. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo, 1935.
- Rajko Raosavljević, Morača, Rovca, Kolašin, Stručna knjiga, Beograd, 1989.
- Sava Nakićenović, Boka (antropogeografska studija), Naselja srpskih zemalja (knjiga 9), Srpski etnografski zbornik (knjiga 20), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1913.
- Sava Pejović Treći, Protokol – Porijeklo Pejovića, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
- Svetozar Tomić, Banjani, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 31), Srpski etnografski zbornik (knjiga 59), Srpka akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1949.
- Svetozar Tomić, Drobnjak, Naselja srpskih zemalja (knjiga 1), Srpski etnografski zbornik (knjiga 4), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1902.
- Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 31), Srpski etnografski zbornik (knjiga 59), Srpka akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1949.
- Slobodan Mišović, Stanovništvo pljevaljskog kraja, Zavičajni muzej u Pljevljima, Pljevlja, 2013.
- Slobodan N. Kovačević, Grahovski Kovačevići kroz vekove i ratove, Pergament, Priština, 1998.
- Stevan Popović, Rovca i Rovčani u itoriji i tradiciji (Drugo dopunjeno izdanje), ITP “Kolo” / ITP “Unireks “, Nikšić, 1997.
- Stojan Karadžić, Vuk Šibalić, Drobnjak – porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo (II izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Beograd, 1997.
- Tomo P. Oraovac, Arbanaško pitanje i srpsko pravo, Beograd, 1913, reprint izdanje (Prometej, Beograd, 1999.)
- Čedomir S. Bulajić, Vilusi, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor za proučavanje sela SANU / Institut za sociološka istraživanja, Beograd, 1994.
- Špiro Lučić, Ljetopis porodice Lučića i Parohije sutorinske od 1680. do 1930. godine, Zavičajni muzej Herceg-Novi, Herceg-Novi, 2000.
- Božidar A. Vukčević, Lješanska Nahija II, Montenegrina, Kanada 2003.
- Čedomir S. Bulajić, Rodoslov bratstva Bulajić, Beograd, 1987.
- Fadil M. Kardović, Porijeklo bratstva Kardovića, Sportturist, Novi Pazar, 2010.
- Jovan B. Keković, Porijeklo i rodoslov Kekovića iz Zagarača (2. izdanje), NVO Kekovići iz Zagarača, Podgorica, 2013.
- Jovo Medojević, Muslimani u bjelopoljskom kraju 1477-2002, Almanah, Podgorica, 2003.
- Nadžib Kočan, Selo Vrbica u turskim popisima, Novopazarski zbornik 36, Novi Pazar, 2013.
- Miloš Krivokapić i Saša Knežević, Prilog proučavanju porijekla stanovništva i antroponimije Orahovca (Boka Kotorska), Anali Dubrovnik 55/1, Dubrovnik, 2017.
- Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga I, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1963.
- Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga II, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1974.
- Robert Elsie, The Tribes of Albania – History, Society and Culture, I.B.Tauris & Co. Ltd, London/New York, 2015.
- Veselin Konjević, Kazivanje Ahmet-bega Mušovića, Matica br. 69, Matica crnogorska, Cetinje, 2017.
19. oktobar 2017. u 20:18
Milo
Bilo bi od koristi da nam savremeni mislioci objasne kako su to u Crnoj Gori u XIV vijeku živjeli Albanci, pored Srba. Jednostavno, zato što je, Albanija uspostavljena kao strani protektorat tek 1913.g. Ime nije dobila po dominantnim etničkim grupama, već po geografskoj odredice iz jezika stranih osnivača. Dvije najbrojnije etničke grupe, Gege i Toske, su se i tada i danas samoidentifikovale kao Šiptari. Po tome zovu i svoj sadašnji zajednički jezik. Dakle, Albanci su stanovnici današnje Albanije i jednostavno nisu mogli živjeti u Crnoj Gori. Dodatno, taj prostor je tada bio Zeta, pa potom Crna gora, a tek odskora postaje Crna Gora. Dakle, ta priča o porijeklu ima veliku rupu od samog početka. Dodatno, kakve povlastice dobijali Vlaški stočari od srpskih vladara, najbolje se vidi iz Dušanovog zakonika. Trebalo bi to imati u vidu, umjesto nagađanja.
19. oktobar 2017. u 20:21
Jokan
Tačno.
7. novembar 2017. u 21:04
Ivan Vukićević
Izneli ste više netačnih tvrdnji.
Najpre, Albanci sebe ne zovu Šiptarima, već Šćiptarima (Shqiptarët na albanskom). Šiptarima ih jedino nazivaju Srbi u novije vreme i to pre svega sa negativnom konotacijom. Srbi su Albance u prošlosti najčešće nazivali Arbanasima, da bi se naziv Arnauti ustalio za islamizirane Arbanase. Kasnije je pod uticajem naziva novoformirane države i za narod počeo da preovlađuje naziv Albanci. Nazivi Arbanasi i Albanci se paralelno koriste još od srednjeg veka, kako od strane Grka i Latina, tako i od strane Srba, i odnose se na etničku grupu, a ne na stanovnike oblasti ili države koja se zove Albanija kako tvrdite. U Albaniji je za vreme Nemanjića bilo dosta Srba, ali nikada nisu nazivani Albancima. Dakle, nazivi Albanci, Arbanasi i Šiptari su sinonimi u srpskom jeziku, i sva tri se odnose na sve pripadnike naroda koji sebe naziva Shqiptarët, isto kao što se i naziv Srbi odnosi na sve Srbe, a ne samo na Srbe iz Srbije. Reći da je nepravilno nazvati Albance u Crnoj Gori tim imenom samo zato što na svom jeziku sebe drugačije nazivaju je isto kao kad bi rekli da je nepravilno zvati Nemce tim imenom jer oni sebe nazivaju Deutsche. Međutim, iako za svoje stavove nemate bilo kakvo pokriće, vidim da pozivate druge da ih svega par minuta kasnije aminuju u botovskom maniru tako tipičnom za današnje vreme (ovo se odnosi na Jokanov komentar). Vrlo savremeno, nema šta.
8. januar 2018. u 00:20
Bogoljub
Poštovani,
Interesuje me na osnovu čega tvrdite da Lutovci (odnosno noviji sloj Pipera) je izmislio svog pretka Pipa da bi mogao da „svojata“ ime plemena? Vrlo je moguće i da je kapetan Gojko (koji je isto tako mogao doći iz oblasti Pilot ka Skadru, odnosno ka Lijevoj rijeci, a ne samo iz Pirota iz Srbije, što isto tvrde pojedina bratstva u Piperima, a što je zabeležio i Jovan Erdeljanović, a što je i verovatnije jer je u drugoj polovini 15tog veka Pirot već bio pod Osmanlijama), mogao doći u oblast kojoj su starosedeoci imali već ime Piperi, a on nazvao svog sina po njima, možda i iz zahvalnosti, ili nečeg drugog. Naravno ovo što iznosim je samo mogućnost, ali me zanima na osnovu čega ste zaključili da se sigurno radi o izmišljenom pretku, što ste ponovili više puta u radovima ovde. Kapetan Gojko je jedan od retkih „predaka“ koji nisu po priči ni iz kakve veće velikaške porodice, a koga su zabeležili i Bratonožići i Piperi. Takođe, isto me interesuje, da li znate kojoj genetici pripadaju Lazarevići u Piperima, koji isto tvrde da su od tog zajedničkog pretka i da je Lazar bio brat Vukotin, a sin Gojislava. U pitanju je noviji sloj Pipera, kako beleži Erdeljanović.
8. januar 2018. u 14:23
Ivan Vukićević
Teoretski je sve moguće, pa i to da je Gojko (ili Gojak) zaista imao unuka Pipa. Ali sudeći po tome što postoje slični primeri u Crnoj Gori gde su doseljenici naknadno izmišljali pretke preko kojih su sebe proglašavali za osnivače plemena (recimo Abramovići i Milići u Bjelicama spominju pretka Bjelana), čisto sumljam da je Pipo iz rodoslova Lutovaca ikada postojao. Tim pre što je taj rodoslov i inače vrlo problematičan jer njime Lutovci svojataju i Crnce i Mrke za koje se pouzdano zna da su drugačijeg porekla (za Mrke je to i genetski potvrđeno). Tako je Mrkoje (navodni rodonačelnik Mrka) u rodoslovu Lutovaca naveden kao Pipov brat, dok je Simo zvani Crni (navodni rodonačelnik Crnaca) naveden kao Pipov unuk. Očigledno se radi o naknadnim izmenama u rodoslovu čiji je cilj stvaranje plemenskog jedinstva između tri najveće grupe bratstava – Lutovaca, Crnaca i Mrka.
8. januar 2018. u 16:26
Bogoljub
Poznajem taj rodoslov i tu se apsolutno slažem sa Vama. Da je rodoslov naknadno proširen da bi uključili Crnce i Mrke, to je gotovo sigurno. Svibnjani bi, ako se ne varam, potpali onda pod Lutovce koji su I2? Ali za Gojka (Gojak) mi je čudno, jer uglavnom se priče vezuju baš za visoko plemstvo, u smislu Nemanjići, Mrnjavčevići i slično, a Gojko je bio po predanju kapetan, eventualno upravnik grada Pirota (naveo sam gore, iskreno i ja više naginjem ka Pilotu ka Skadru nego ka Pirotu zbog vremenskog perioda). Pak, što se tiče rodoslova, na osnovu toga što ste naveli, više mi deluju problematičnije te bočne grane koje idu ka Mrkama, nego ove što nastavljaju dalje ka Lutovcima. U svakom slučaju, nadam se samo da nisam ostavio „kritizerski“ utisak sa ovim pitanjima, jer mi to nije bila namera, nego jer sam čitao neke stvari, a vidim da znate dosta pa me zanimaju novije informacije o ovoj problematici.
8. januar 2018. u 18:42
Ivan Vukićević
Daleko od toga, Vaše pitanje je sasvim na mestu. Zbog konciznosti nisam mogao da ulazim u sve detalje u tekstu, ali zato su tu komentari da pokušam da odgovorim na sva eventualna pitanja. Navešću još jedan razlog koji nisam prethodno spomenuo zbog kog mislim da Pipo nije postojao. Gojko je prema rodoslovu imao samo jednog sina – Nikolu, dok je Nikola pored Pipa imao Mrkoja i još jednog kome se ne zna ime. Kako je dokazano da Mrkoje nije postojao, a ime Pipo je sumljivo iz razloga koje sam već naveo, rekao bih da je ceo taj pas izmišljen. Rodoslov je dosta pouzdan kada je u pitanju potomstvo Gojislava i Đurka, dok ranije pasove treba uzeti sa velikom rezervom.
Pod pretpostavkom da su testirani Božovići iz Ibarskog Kolašina zaista od Božovića iz Pipera kako glasi njihovo predanje, onda bi trebalo da svi Lutovci pripadaju I2 haplogrupi uključujući i Svibljane. S obzirom da se radi o vrlo razgranatom rodu, verujem da nećemo dugo čekati dok ne dobijemo definitivnu potvrdu.
14. mart 2019. u 16:34
Ivan Vukićević
Od naše prepiske je prošlo nešto više od godinu dana, a u međuvremenu je dosta toga razjašnjeno. Testirano je nekoliko Lutovaca iz različitih grana ovog roda i nedvosmisleno je utvrđeno da svi pripadaju grani R1b-Y32147, tako da se ispostavilo da su Božovići pribraćeni Lutovcima. Takođe, za Crnce je utvrđeno da pripadaju grani E-Z5018. Kao što smo i očekivali, nisu isti rod sa Lutovcima.
21. januar 2018. u 23:57
Zdravko
Pozdrav,
Sviđa mi se Vaš tekst o rodovima , i sve ove dileme i problemi koji se pojavljuju kroz predanja , tako da bez čvrstih dokaza sve treba uzimati sa rezervom.Inače pratim Vaše tekstove na portalu i vrlo sam zadovoljan.
Interesuje me kako ste razvrstavali prezimena , pošto se moje ne pojavljuje , a vuče korene iz tog podneblja.
Očekujući odgovor ,zahvaljujem se na uloženom trudu i srdačno Vas pozdravljam.
Zdravko Roćen
21. januar 2018. u 23:57
Ivan Vukićević
Zdravko, u tekstu su navedeni isključivo rodovi koji su početkom prošlog veka imali najmanje 20 kuća, međutim promaklo mi je navedem Vaše bratstvo iako je Roćena samo u Bršnu kod Nikšića bilo 20-ak kuća. Dopunio sam tekst, tako da su Roćeni sada navedeni u tabeli i prikazani na karti, konkretno u zaseoku Orašac (selo Rasova u Šarancima) gde su Roćeni bili jedino bratstvo. Hvala Vam na odličnom pitanju!
11. mart 2018. u 13:21
Dragutin Vučinić
Nabrajatez ovde, u vašem radu, bratstva, tj. Rodove sa preko 20 porodica… izostavili ste rod u Piperima, odnosno u Rogamima, od 33 porodice- koliko ih je pobrojao Dr. Jovan Erdeljanović, naime radi se o bratstvu Vučinići ( sa trbuščićima Nenadićii, Cekovima i Veljovići) i bratstvu Vukanovići ( Blažićii ili Todići i Božarići) koji potiču od zajeddnićkog pretka u prvom koljenu- oca Raška! Proučavaju preglednu mapu najvećih rodova u Crnoj Gori vidim da u Rogamima 4/5 teritorije zauzimaju Rajkovići i Stamatovići (navedeni pod rednim br.135) i u skoro samom sjevero-istočnomom uglu navodite rod Mladenoviće (navedenim por red. br 110) ?!? Proučavam porijeklo ovog roda- bratstva (pošto mu i sam pripadam) ali nikad od nikog u bratstvu, selu Rogamima i Piperima nisam čuo za taj podatak- Mladenovići, bez Raškovića sa 33 porodice 1906.g. znam da je ovo ogroman projekat, ali lupati kao Maksimalno po diviziji nije rješenje.
12. mart 2018. u 13:36
Ivan Vukićević
Dragutine, pre nego što za nekoga kažete da „lupa maksimalno po diviziji“, bolje proučite prvo tematiku. Na karti koju spominjete nisu prikazana bratstva, već isključivo rodovi prema narodnim predanjima, kao što i piše u naslovu karte. Bratstvo je jedno (recimo Vučinići), a rod obuhvata jedno ili najčešće više bratstava. Vučinići su prema predanju od Balevića iz Bratonožića, a Bratonožići su prema predanju od vlastele Brankovića. Najstarije poznato prezime Brankovića jeste Mladenović (rodonačelnik Brankovića je Branko Mladenović), a na karti su navedena nastariji nazivi rodova. Shodno tome u Rogamima su prikazani Mladenovići, a ne Brankovići, Bratonožići, Balevići ili Vučinići. Takođe, kod Mladenovića na karti možete da vidite zvezdicu kojom su označeni rodovi koji su prema predanju od vlastele, a o njima sam detaljnije pisao u tekstu o vlasteli što sam i spomenuo u ovom tekstu. Međutim, onima koji ne vide niti žele da vide dalje od svoje kuće i svog sela ništa ne vredi. Samo, u Crnoj Gori se nekada barem pazilo za svaku izgovorenu reč, ali to očigledno više nije slučaj.
30. jul 2020. u 19:05
nebojsa vasic
IVANE vidim da odlicno poznajete rodove i bratstva u crnoj gori…da li bi mi pomogli da saznam kom rodu ,bratstvu i plemenu pripadaju moji preci VASICI DOSLI IZ KOLASINA .. Trazim poreklo mojih VASICA..u knj. LJUBE PAVLOVICA SOKOLSKA NAHIJA IZ 1905..OPISANI SU MOJI VASICI..BAJNA BASTA SELO PILICA-PRIDOLI…Pozniji su naseljenici, posle 1834. god:
Vasići u Pridolima, došli u Stevanoviće i među njima se naselili. Predak Vasa bio je iz Kolašina (5 k.; Ivanjdan).OVO JE SVE TACNO I IMAM CEO RODOSLOV do mog navrhdede VASA KOJI JE DOSAO IZ KOLASINA POSLE 1834 I NASELIO SE U PRIDOLE BAJNA BASTA..IMAO JE DVA SINA PETRA MOG CUKUNDEDU I STEFANA.A PO PORODICNOM PREDANJU U KOLASINSKOM KRAJU UBILI SU NEKOG TURCINA I I VASA JE OTISAO IZ KOLASINA SA DVA MALOLETNA SINA PETROM I STEFANOM..PITANJE ZA VAS IVANE ILI ZA NEKOG KO BI MI POMOGAO?!…KAKO DA SAZNAM IZ KOG JE BRATSTVA I KOG JE CRNOGORSKOG PLEMENA MOJ NAVRHDEDA VASA DOSAO IZ KOLASINA..UNAPRED ZAHVALAN UREDNIKU I SVIMA KOJI SE BAVE ETNOGRAFIJOM..VELIKI POZDRAV I UNAPRED HVALA VASKE..!!!
12. septembar 2020. u 10:03
Ivan Vukićević
Nažalost, predanje koje imate je poprilično uopšteno i na osnovu njega se ne može ništa konkretno zaključiti. Pod Kolašinom se u ovom slučaju ne misli na sam grad, koji je u to vreme bio gotovo čisto muslimanski, već na oblast. Slava Ivanjdan takođe nije česta u tom kraju, te je po svoj prilici uzeta po dolasku u Srbiju. Jedini način da saznate od kog roda potičete iz kolašinskog kraja jeste da uradite DNK test. Pozdrav!
20. novembar 2020. u 10:34
nebojsa vasic
HVALA GOPODIN IVANE na odgovoru…znam da treba da uradim dnk test i to cu uraditi sigurno..al me ipak zanima koja plemena i bratstva su zivela u kolasinskom kraju pre 1834..?!..i koje je vase saznanje o njima…VELIKO HVALA…
28. avgust 2020. u 15:26
Pavle
Nije mi jasno kako to da su Damjanovići po ovoj analizi proistekli od Blagojevića i slave Đurđevdan, što nije tačno, jer su Damjanovići s Čeva i slave Aranđelovdan. Od kada datira to izdvajanje iz Blagojevića, pošto ja znam osam kolena unazad i nijedan od njih nije bio Blagojević, niti iz Grahova, već su svi bili Čevljani?
12. septembar 2020. u 10:15
Ivan Vukićević
Nigde u tekstu nisu pomenuti Damjanovići sa Čeva. Pročitajte još jednom šta je napisano. Ovde je reč o Damjanovićima koji su ogranak Blagojevića iz Pive, a od tih Damjanovića potiču Aleksići iz Malinskog u Uskocima. Prezime Damjanović nije jedinstveno u srpskom narodu, pa da govorite o njemu kao da postoji samo na Čevu.
11. septembar 2020. u 13:25
Mila
Pored Bjelopavlica u tabeli ste naveli oznaku A , tj da su albanskog porijekla, tj Dukadjini. Postoji i teorija da je rodonacelnik Bijeli Pavle iz loze Nemanjica, zato ima i vise dokaza.
11. septembar 2020. u 14:31
Jovica Krtinić
U tabeli oznaka A nije pored Bjelopavlića već pored Gašana.
3. novembar 2020. u 22:35
Saša
Opširno ali očigledno tendeciozno, sa kojim ciljem, autor zna!? Čestitke na trudu ali, rodovi doseljenih “Slovensko-Srbskih?” i “Starosedelačkih ,Balkansko_Srbskih” porodica, u najmanju ruku je čudno. Još ako se uzme spominjanje albanaca u 5 i 6 veku, to mi stvarno budi sumnje u nameru ovog teksta. Još jednom čestitke na trudu i obimnosti, ali ovako krviti istoriju, u najmanju ruku nije korektno, i jako je opasno ako neka stručnija javnost od nas , ovde forumaša, na ovo adekvatno ne odreaguje.
11. maj 2021. u 01:46
Pavle Radinović
https://www.facebook.com/groups/5928531089/permalink/10151908027666090/ – RODOSLOV RADENOVIĆA
Rodonačelnik RADENOVIĆA iz Zatrijepča je Vojvoda i Knez Pavle Radenović od oca Radena Jablanića. Radenovići se javljaju kao jedno od najstarijih bratstava u Njeguše.
Pavlovići su bili deca prvog Radenovića Pavla. ali oni (Pavlovići ) su nestali sa svojom pogibijom u ratovima bosanske vlastele i turaka. Radenovići (žena, braća, Kneza Pavla svi ostali Potomci Radena Jablanića-takođe bosanskog vlastelinčića, po kome i nosimo prezime. Posle ubistva Kneza Pavla otišli u Crnu Goru i dugo im je baza bio Plav i okolina.