Poreklo stanovništva sela Bregovina, Grad Prokuplje – Toplički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Bregovina je podignuta na prisojnoj strani blagog nagiba dva brega na višoj diluvijalnoj terasi na oko dva kilometra od Žitnog Potoka. Između ova dva mesta je udolina pravca jugoistok-severozapad, na čijem je dnu korito potoka sa izvorišta na lokalitetu Vašarište, na zapadnoj gradini Žitnog Potoka. Ova se udolina sve više produbljuje, što se ide dalje nizvodno a žitnopotočki potok prerasta u Zlatnu Reku.
Jezerska terasa kod Bregovine je blago nagnuta u pravcu Puste Reke. Na njenoj užoj ivici, iznad same klisure kroz koju Pusta Reka teče, nalaze se ruševine Bregovinskog kaleta.
Tip sela.
Selo Bregovina ima dve mahale. Prva se zove Gornja Bregovina a druga Donja Bregovina. Osim toga postoji još jedna grupa od šest kuća, koju meštani zovu Ranište i još Albanija a njene stanovnike Albanci. Selo je zbijenog tipa.
Ime sela.
Toponim Bregovina simbolično ukazuje na plastiku zemljišta na kome je selo podignuto.
Vode.
Pusta Reka teče južno od Bregovine na oko dva kilometra. U Bregovini ima dva kladenca: Donjomalski Kladenac i Kladenac u Bašti. Kako je teren brdovit i na priličnoj nadmorskoj visini, izdanske vode ima dosta blizu površinskog sloja zemlje, pa se bunarska voda dobija na 4-8 metara dubine. Osim toga Bregovčani su u selo doveli vodovod iz Kurtiške Reke.
Postanak sela i prošlost.
Bregovina je staro srpsko selo koje je, izgleda, ulazilo u sastav Žitnog Potoka kao njegova mahala.
U poznorimskom i ranovizantijskom periodu nedaleko od današnjeg sela Bregovina bila je značajno utvrđena varoš, koja je bila uklopljena u poznati srednjobalkanski odbrambeni sistem Vizantijskog carstva. Iskopavanja na omom lokalitetu su vršena nekoliko godina sa izvanredno dobrim početnim rezultatima. Na žalost, sa tim radovima se prestalo pre 13 godina.
Zemlje i šume.
Bregovina ima atar od 599 hektara. Od ove površine oranice i bašte zahvataju 239 hektara, voćnjaci 20, vinogradi 1, livade 101, pašnjaci 167, šuma 49 i neplodno 22 hektara. Zemlja je 5. i 6. klase, uglavnom peskuša. Mada ima i moćnijih slojeva plodne zemlje (do 4 metra) praktično je radni sloj zemlje u ovom ataru od 20 do 40 santimetra debljine.
Zemlja nosi ove nazive: Ogranje, Jezero, Sama Kuća, Reka, Kale, Slame, Bregovinski Rid, Ravnište i Jasike.
Poreklo stanovništva.
Stanovništvo ovog malog sela je u stalnom opadanju. Od 1953. godine do1971. godine se prepolovilo. Prve godine imalo je 411 stanovnika a zadnje 241. U Bregovini ima 20 zatvorenih kuća.
Današnje stanovništvo čine ovi rodovi:
-Veljkovići su doseljeni iz Vlasine.
-Mladenovići-Kukulinci su doseljeni iz Crne Trave.
-Milenkovicći su iz Vlasine.
-Petrovići su iz Vlasine.
-Atanaskovići su iz Vlasine.
-Blagojevići su iz Vlasine.
-Stamenkovići su iz Vlasine.
Zanimanje stanovništva.
Bregovina je pečalbarsko selo: „Kraj čekičarski i dunđerski. Da nije tako ne bi se moglo živeti“, rekao je jedan meštanin – Slavko Veljković.
Bregovčani seju na svojim njivama pšenicu i kukuruz, sade krompir za svoje potrebe. Imaju voćnjake, uglavnom šljivu šumadinku,od koje peku rakiju, u proseku od 200 litara po domaćinstvu. Kraj vodotoka imaju baštice sa paprikom, lukom i drugim povrćem. Sve za svoju kuću.
Stoke imaju malo i pored toga što imaju uslove za stočarstvo. Neka domaćinstva nemaju čak ni krave. U celom selu ima 100-150 ovaca a pre rata je bilo i do 2000 grla sitne stoke.
Deca Bregovine idu u školu u Žitnom Potoku.
Omladina se opredeljuje za razne zanate i školu. U selu žive samo starci i starice uz retke izuzetke.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Pusta Reka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)