Poreklo stanovništva sela Razgojnski Čifluk, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Razgojnski Čifluk se nalazi pored same leve obale Južne Morave u aluvijalnoj ravni ove reke.
Tip sela.
Razgojnski Čufluk je zbijenog tipa sa kućama uglavnom pored puta koji vodi iz Brejanovca za Razgojnu, pa bi se, po toj karakteristici, moglo smatrati i drumskim naseljem.
Ime sela.
Na prostoru gde je sada selo bio je spahiluk velikog prostranstva u vlasništvu porodice Pašagić. U doba spahijskog sistema čiflučku zemlju mogle su spahije obrađivati u ličnoj režiji ili dajući u napolicu ili zakup. Najrentabilniji način obrade zemlje je pomoću najamnih radnika sa kojima je čifluk sahibije svake godine sklapao ugovor o radu. Radnici su stanovali u zgradama na samom imanju, a za rad im je davao novac ili u naturi i hranio ih je. Tako je i sa svojim čiflukom postupao njegov vlasnik, koji je u narodu zapamćen kao Pašaga.
Prema tome, naselje je nastalo od ljudi koji su radili na imanju čifluk sahibije Pašage ili nekog od Pašagića preraslo u samostalno seosko naselje, koje se , za razliku od drugih čifluka nazvano Razgojnski Čifluk zbog blizine sela Razgojna ili što su Pašagići bili gospodari sela Razgojne.
Vode.
Kao što je već rečeno Razgojni Čifluk leži na levoj obali Južne Morave. U selu postoje bunari u svakoj kući, jer je izdan zbog pritiska Južne Morave visoka i lako se do nje dolazi.
Zemlje i šume.
Atar sela Razgojnskog Čifluka veliki je 337 hektara. Od ove površine njive i bašte zauzimaju 205 hektara, voćnjaci 3 (po dvorištima), vinogradi 16, pašnjaci 18, šuma 4 dok je neplodno zemljište na 91 hektara.
Zemlja nosi ove nazive: Ševrljivica, Zeleni Vir, Babina Kuća, Kopina Bara, Lazina Bara, Trećarke, Gorina, Đokin Bunar, Vranjanka, Deda Magdićeva Njiva i Alčino ili Alčina Poljana.
Postanak sela i prošlost.
Razgojnski Čifluk kao selo je, kao i ostala sela pripadala turskim čiflucima, mlado naselje. Nastalo je početkom XIX veka. Prvi stanovnik je neki deda Magdić. Neko iz pašagićeve porodice je primetio dim koji se podizao iz kolibe podignuta na njihovom čifluku. Tada se i Turčin odlučio da načini sebi na čitluku čardak u kome bi mogao noćivati, da ne bi uvek morao da prelazi preko duboke Južne Morave. Tako je počelo da se rađa naselje na čifluku. Posle toga na čifluk se doselio deda Janko, bežeći iz Vojlovca gde je sukobio sa Arbanasom i ubio ga. Gospdar je primio Janka da radi na čifluku. Arbanasi su tragali za Jankom, saznali gde se nalazi i postave mu zasedu u jednom lugu. Kada je Janko naišao Arbanas je pripucao i ranio Janka. Kada su meštani čuli pucnjavu, pronašli su ranjenog Janka i dali se u poteru za Arbanasom, sgigavši i ubivši ga. Janko je preživeo ali nije više smeo da našušta čifluk, bojeći se nove potere ali se preselio u Razgojnu i tamo se nalazi njegovo potomstvo – rod Jankovci.
Poreklo stanovništva.
Razgojnski Čifluk je 1971 godine imao 95 domaćinstava i 425 tanovnika.
Danas u selu žive ovi rodovi:
–Jašunjci su poreklom iz Jašunja.
–Cakinci u iz zaplanjskog Vrlog Gara.
–Veličkovci su poreklom iz zaplanjskog sela Dukat, odakle su došli u Pečenjevce, odatle otišli u Brejanovce a odatle u Razgojnski Čifluk.
–Redžinci (Stankovići i Đorđevići) su nepoznatog porekla.
–Janjinci su nepoznatog porekla.
–Kitićovci (pa baba Kiti) su iz Krainaca.
–Dimitrovci su nepoznatog porekla.
–Kockinci su iz Čukljevika.
–Velkovci su srodni Veličkovcima.
–Totini su nepoznatog porekla.
–Terzinci su nepoznatog porekla.
–Dakini su iz Jašunje.
Zanimanje stanovnika.
Meštani razgojnskog Čifluka se bave zemljoradnjom, seju pšenicu, kukuruz i krompir na velikim površinama. Veliki su baštovani i paprikari. Sade zelenu i industrijsku papriku. U selu ima 20 sušara, sade papriku „džinku“ u čuvaju je pod plastičnim pokivačem da je očuvaju od ranih slana. Imaju i mlin pored Južne Morave za meljavu paprike i to na dva kamena.
Od stoke imaju po de krave po domaćinstvu.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)