Poreklo stanovništva sela Jelašnica, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Jelašnica se nalazi na obema obalama Jelašničke Reke, iznad samog ušća u Južnu Moravu. Neke njene kuće leže u aluvijalnoj ravni Jelašničke Reke ali većina ih je podignuto na zapadnoj ivici najniže diluvijalne ravni koja ovde dopire do desne obale Južne Morave.Od Leskovca je udaljeno 8 kilometara.
Tip sela.
Jelašnica je selo zbijeno tipa. Deli se na dve mahale, odkojih je jedna Selo a drugo, uzvodno, Novo Selo.
Ime sela.
Ne postoje nikakva objašnjenja o imeno sela Jelašnice, čiji osnovicu čini Jela ili jela, dakle ili lično ime neke žene ili, pak, četinartskog drveta jele.
Vode.
Osim Južne Morave i Jelešničke Reke koja nastaje spajanjem iznad sela, Kupinovačke ili Jarsenovačke ili Goljačke Reke drugih tekućica nema.
U ataru jelašničkom nalazi se sada zapušten kladenac Kod Novoselci. Bio je česma koja je sada zapuštena. Izdan je svuda prisutna i Jelašničani imaju bunare duboke od 8 do 15 metara sa dobrom vodom.
Osim bunara u Jelašnici postoje tri vodovoda. Grupa domaćinstava, njih 12, dovela je vodu sa lokaliteta Dolina; druga grupa od 8 kuća sa lokaliteta Kocina Dolina a treća grupa od 15 kuća sa lokaliteta Kriva Dolina iznad mahale Novoselci.
Zemlje i šume.
Atar sela Jelašnica se prostire na 469 hektara i oivičen je atarima ovih sela: Kumareva, Grajevca, Donje Kupinovice, Orašca i Velike Biljanice. Od navedene površine njegovog atara njive i bešte zahvataju prostor od 231 hektar, voćnjaci 8, vinogradi 12, pašnjaci 79, šuma 73 dok je neplodno 52 hektara.
Zemlja nosi ove nazive: Crkvište, Rosulja, Spasina Arnica, Pešni Breg, Selište, Golemo Drvo, Širine, Govedarca Arnica, Beli Breg, Staro Branište, Žežnište, Čuka, Baba-Ruškin Rid, Ploča, Moravište i Kod Grajevačko Groblje.
Postanak sela i prošlost.
Na desnoj ovali Južne Morave gotovo da nema sela na čitoj teritoriji u praistoriji nije bilo ljudskog naselja. Tako je i sa Jelašnicom, čija je terirorija brižljivo israživana. Pronađeno je jedno malo kameno dleto iz neolitskog doba.
Današnja crkva Golema Sveta Nedelja, podignuta i nezavršena, podignuta je na temeljima stare vizantijske crkve. Kod ove crkve, kažu, bilo je Latinsko Groblje.
Selo Jelašnica potiče svakako sa početka stare srpske države, Turski sumarni popis naselja u nahiji Dubočica sa početka XVI veka pominje kao timarsko selo Gornju Jelašnicu. Prema ovome morala je da postoji i neka Donja Jelašnica, koje nema u ovom popisu. Isti izvor pominje Kozlovce kod sela Gornja i Donja Jelašnica. Znamo tačno položaj sela Vranovca – i Gornjeg i Donjeg danas – pa, ako bi se držalo turskih izvora, onda bi ispalo da je Vranovce isto što i Gornja Jelašnica. Gde je onda Donja Jelašnica? Sva je prilika da je ona bila na mestu današnje Jelašnice.
Kad su ovi predeli oslobođeni od Turaka Jelašnica je imala 15 kuća, dakle bila je malo selo, što nije dokaz da je mlado seosko naselje.
Poreklo stanovništva.
Prema popisu iz 1953 godine selo jeimalo 90 kuća i 594 stanovnika a 1971 godine u njemu je bilo 97 kuća sa 476 stanovnika.
U Jelašnici žive ovi rodovi:
U mahalo Selo:
-Cvetkovci su doseljeni iz Stupnice.
-Kostinci su iz Stupnice.
-Kocini su iz Crvene Jabuke.
-Miličevci su nepoznatog porekla.
-Đikinci su iz Kumareva.
-Mladen Todorović je iz Crvene Jabuke.
-Pešaci su iz Stupnice. Potiču od istok pretka od koga su i rodovi Cvetkovci i Kostinci.
-Cakinski rod je iz Crvene Jabuke.
-Krstovski rod je iz Crvene Jabuke.
-Vrtorepci su iz Guberevca.
-Šopčiki su iz Dobrog Polja.
-Milenkovci, srodni Vrtorepcima, su iz Guberevca.
-Kurjaci (Toma Petković) su iz Crvene Jabuke. Nadimak su dobili što se tuđe od ljudi, vole samoću, kao vuk.
-Dikini su iz Crvene Jabuke.
-Ristinci su iz Stupnice. Ubili su popa pa pobegli.
U mahali Novo Selo žive dva roda:
-Jankovići su iz Semče.
-Đurići su iz Semče.
Zanimanje stanovništva.
Jelašničani se bave zemljoradnjom i na svojoj zemlji proizvode pšenicu, kukuruz, pasulj. Sade i bostan. Dobri su baštovani. Proizvode papriku, kupus, luk, praziluk, beli i crni (kromit). Duvan sade u manjim količinama. Proizvođači su grožđa i vina za domaće porebe. Višak grožđa prodaju na leskovačkoj pijaci. Od voća imaju šljivu od koje peku rakiju.
Ranije su bili dobri ciglari. Sada se mnogi bave zidarstvom.
Od stoke čuvaju krave – u proseku po dve, Proizvode sir i prodaju ga na pijaci u Leskovcu.
U celom selu ima 60-70 brava ovaca. Imaju ih samo četiri kuće.
U selu ima oko 60 domaćinstava konje za oranje i prevoz robe, naročito povrtarskih proizvda na pijacu u Leskovcu. U selu ima 7 traktora i dva kombajna.
Omladina se malo opredeljuje za zemljoradnju. Idu u razne škole; metalsku, trgovačku, ugostiteljsku. U fabrikama u Leskovcu radi ooko 50 radnika u tekstilnoj i drvnoj industriji.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)