Poreklo prezimena, selo Kalovo (Trgovište)

21. januar 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kalovo, opština Trgovište  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Kalovo se nalazi na prostranoj i jako neravnoj padini, desno od Lesničke Reke. Najbliža sela su: Ogut, Nerav i Lesnica.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora i česama kojin na ataru ima u većem broju. Od njih su poznatiji: Ajdučka Voda, Ilačin Kladenac, Stančevo Livadče, Češma Barija i dr.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi za potese sa njivama, pašom i šumom su: Kamenova Glava, Goljak, Kita, Vrtena Buka, Šerinski Čukar, Mazuljeva Čuka, Grnčar, Dolnji Rid, Reka, Ornica i Spahijska Kuća.

Tip sela.

U početku Kalovo je bilo zbijenog tipa i nalazilo se na mestu Pešetinovaca ili Sela Mahala. Trla i kolibe nalazile suse dalje od kuća na više mesta na atarau. Kada su stanovnici u „Selu“ počeli da prirašćuju, onda su se odeljeni zadrugari nastanjivali u kolibama. Tako je Kalovo dobilo razbijen tip.

Naselje je podeljeno na pet maahala ili krajeva. Ro su: Pešetinovci ili Selo, Prisoja, Barja, Jovičinci i Gornja Mahala. U pojedinim mahalama kuće su razbacane na različitim rastojanjima. Udaljenje između najbližih mahala iznosi po 20 i više minuta hoda. Kalovo ima 20 rodova sa 78 domaćinstava – podatak iz 1950. godine. Priča se da Kalovo već dugo vremena uglavnom ima isti broj kuća.

Postanak sela, starine i prošlost.

U višim delovima atara na jednom mestu vide se „zidiništa“ Tu je nekada bilo selo. Zemljište na selištu je pod livadama u kojima su meštani iskopavali „ciganska točila“. Ko je živeo na tom selištu i kada je naselje uništeno ne čuju se nikakve priče.

Nedaleko od selišta nalazi se kuća Dolinarci. Ove kuće su sagrađene na „crkveno mesto“. Ostaci hrama nisu očuvani.

Na ataru Kalova ranije su živeli stočari Juruci. Njihove kuće su se nalazile u sadšnjoj mahali Pešetinovci. Tu je bilo „juručko selo“, gde su stanovnici imali vodenice i kovačnicu. Kasnije su Juruci iz Kalova nestali, jer su ih beki napadači ubijali. Juručko groblje postepeno se „urnisalo“ pa se na površini zemlje danas ne poznaje. U Kalovu postoji i jedan srpski rod zvani Juruci. Ime su dobili po otme što je njihov osnivač napravio kuću na imanju koje je nekada bilo „juručko“.

Sadašnje Kalovo obnovili su doseljeni srpski rodovi. Najpre su došli preci današnjih rodova Kerevejci, Ljubanci i Jovičinci, a zatim i ostali rodovi. Mnogi doseljenci dolazili su u Kalovo zbog toga što su su iz starine bežali od krvne osvete ili od turskog zuluma. Oko mahale Pešetinovci ili Selo mnogi seoski rodovi imaju njive. To je znak da su oni najpre ovde naseljavali pa se kasnije odatle razišli u nove mahale.

Sadašnji meštani Kalova imaju groblja na tri mesta; u mahalama Prisoja, Pešetinovci ili Selo i u Gornjoj Mahali.

Seoske slave su Sv. Nikola i Sv. Ilija. U Kalovu je 1922. godine pao veliki grad, od tada su stanovnici počeli da slave Sv. Stefana. Kalovo nema crkvu i meštani za verske potrebe posećuju hram u Lesnici.

Poreklo stanovništva.

Pomenuto je da današnji stanovnici u Kalovu vode poreklo od doseljenika. U selu žive ovi rodovi:

-Kerevejci su prvi seoski doseljenici. Mesto starine ne znaju. Ovde žive od pre oko150 godina. Nacko, 60 godina – Stanko – Atanas – Ristajko, doselio se Ristajkovi otac. Ristajko je imao brata Nejka. Rodovsko ime je nadimak. Kuće su im u mahali Prisoje.

-Ljubanci u Kalovu žive od kada i rod Kerevejci. Starinu ne znaju. Rodovsko ime dobili su po pretku Ljubomiru.

-Grci su nekada činili jedan rod sa Ljubanicma. Neki misle da im je rodovsko ime zbog toga što su tvrdice, ako nisu vlaškog porekla.

-Jovičinci su došli kada i prethodni rodovi. Mesto starine ne znaju. Nekada su živeli u mahali Barje, dok su kasnije prešli „na kolibe“ i tako osnovali mahalu Jovičinci.

-Doganovci su se doselili iz Dogana kod Bosilegrada.

-Tašinci su doseljeni iz Krivog Kamena kod Krive Palanke.

-Pešetinovci  ne znaju za svoje poreklo.

-Beljaci ne znaju za svoje poreklo.

-Juruci su ogranaka Beljaka,

-Šerinci ne znaju za svoje poreklo.

-Stevanovci, Vlajkovci i Markovci ne znaju za svoju starinu.

-Abdulci starinu ne znaju. Doselili su  se na spahijsko imanje. Poseduju mesto koje se zova Spahijska Kuća. Neki predak imao je nadimak Abdula i po tome je nastalo rodovsko prezime. Abudla je bio veliki stočarskki trgovac, terao je stoku na prodaju čak u Carigrad.

-Dolinarci su ogranak roda Abdulci.

-Stanojinci ne znaju za svoje poreklo.

-Žutaci ne znaju za svoje poreklo. Rodovsko ime postalo je po tome jer su pripadnici ovog roda „na izgledu žuti“.

-Rašinci ne znaju za svojue poreklo. Iz podsemeha ovaj rod zovu još Borozanci.

-Vampirdžije ne znaju za svoje poreklo.

-Novoselci žive u mahali Barje. Smatraju se za novije doseljenike i po tome su dobili ime.

Svi rodovi nemajuporodidčne slave. Po neka kuća, zbog bolesti ili drugih razloga, slavi nekog sveca, ali to nije slava celog roda.

Iseljeni i izumrli rodovi.

-Banjci su živeli u mahali Prisoje i postepeno su izumrli. Bili su poreklom iz Doganovca kod Bosilegarda.

U selu Nereznici u Ćustendilskom Krajištu postoji mahala Kalovci. Za osnivača roda smatra se deda Ivan, tamo doseljen iz Kalova.

Od pojednih današnjih porodica zna se da ima iseljenih porodica u okolini Leskovca, Kumanova, Rečici i u Vojvodini.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.