Poreklo prezimena, selo Novi Glog (Trgovište)

5. januar 2017.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Novi Glog, opština Trgovište  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Novi Glog je izrazito planinsko selo; nalazi se na visini od oko 1300 metara i to u izvorišnoms delu Stajevske ili Gloške Reke, desne pritoke Tripošnice.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće sa izvora i česama. Oko sela javljaju se manji izvori u kristalastim škriljcima. Glavniji izvori i česme su: Ruptovo Kladenče, Stankov Izvor, Ajdučka Češma i drugi bez naziva.

Zemlje i šume.

Oko mahala i sela su potesi sa njivama, bujnom bukovom šumomm i pašom. Poznati su pod imenom: Gizdavac, Koćurac, Crvene Rije, Turski Kolibi, Selište, Crkvište, Gloška Reka u Gloški Preslap.

Tip sela.

Selo je podeljeno na mahale, koje su jasno izdvojene jedna od druge a udaljene su po 500 do 1000 metara. Mahale nose imena po rodovima, koji u njima žive. Oko mahala vidi se i po neka usamljena kuća; njih su sagradili skoro doseljeni odeljeni zadrugar.

Novi Glog je 1940. Godine imao 7 rodova u 57 domaćinstava. Broj kuća po mahalama je raspoređene na sledeći mačin: Albanska – 10 kuća, Mardžiska – 13, Baba-Ilinska – 7, Baba Janinska – 18, Stankerovska – 4 i Baba-Stamenska – 5 kuća.

Postanak sela, starine i prošlost.

Na ataru ovog sela postoje jedno pored drugog mesta Selište i Crkvište – blizu današnje Baba-Janinske Mahale. Priča se da je na Selištu bilo selo i da se iz njega na crkvenom saboru skupljalo oko 70 „prstenovani devojki“. Jednom je u tom selu zavladala „čuma“, koja je uništila sve stanovnike. Danas se na Selištu poznaju „duvarine od kuća i od crkve“. Oko Crkvine današnji meštani skupljaju se svake godine na Spasovdan.

Po opustošenju starog sela zemlju su prisvojili Turci. Od njih se isticao neki spahija, koji je živeo u Vranju a ovde je imao „kšlu za ovce“ i za prerađivanje mleka. Mesto gde su se nalazili pomenuti stočarski stanovi sada se zove Turski Kolibi – u istočnom delu atara, pored Selišta.

Današnji Novi Glog osnovali su doseljenici, koji su došli prre oko 160 godina. Prvi doseljenici su stanovnici današnjeg roda Albanci ili Stojkovci. Njih su po iseljenju iz Masurice, odakle su izbeli od Arbanasa, ovde pozvao da se nasele seoski spahija. Posle prvog roda u Novi Glog doseljavali su se i drugi rodovi.

Naziv „Novi“ naselje je dobilo za razliku od susednog Staraog Gloga, koji pripada Vranjskoj Kotlini.

Od 1878. do 1912. godine neposredno pored sela vodila je srpsko-turska granica; selo je tada bilo pod turskom vlašću. Godine 1878. sa povlačenjem srpske vojske, iz Novog Gloga povuklo se u oslobođenu Vranjsku Kotlinu i svo seosko stanovništvo da bi se posle nekoliko godina ono povratilo.

Poreklo stanovništva.

Svi stanovnici potiču od doseljenika. Rodovi su:

-Albanci ili Stojkovci su osnivači današnjeg sela. Potiču od pretka Peše, koji je bio poreklom iz podplaninskog sela Suvojnice u okolini Surdulice. Priča se da je Peša u starini, kao mladić od 17 godina, čuvao koze. Njegova sestra, kada mu je nosila ručak u polje, bila je silovana od Arbanasa. Stoga je Peša ubio tri Arbanasa i pobegao sa braćom u Ljubatu kod Bosilegrada. Tamo su ostali kratko vreme, jer ih je Turčin spahija pozvao da se nasele u Novi Glog gde im je dao zemlju. Po doseljavanju u Novi Glog Pešina braća su se vratila u Suvojnicu, ali ih tamo „Turci poznali i ubili“ iz krve osvete. Peša se u Novom Glogu oženio i naselio pre oko 160 godina, pojasevi unazad: Doda živ, 100 godina – Stojko – Tasa –Peša, osnivač roda.

-Mirdžinci su poreklom iz sela Dukata – u slivu Pčinje ili u slivu Strume. Osnivač roda zvao se se Mirdžo. Došli su odmah posle prvog roda „na spajisku zemlju“. Ranije slavu nisu imali, od skora slave Petrovdan.

-Baba-Ilinčiki imaju isto poreklo kao i Mardžinci. Osnivač roda bio je Bojko, koji se naselio pre 120 godina: Stojko, 90 godina – Jovan – Bojko. Rodovsko ime dobili su po babi Ilinki, ženi Bojkovoj.

-Baba-Janinci su porekom iz Gornjeg Stajevca u istoj oblasti – tamo su živeli u mahali Pržinci. Ovde je pre 110 godina došao osnivač roda Anđelko, koji je imao sinove – Đoru, Velička, Spasu, Stojila i Krstu: Pojesevi: Janjo, 80 godidna – Krsta – Anđelko,osnivač roda. Rodovsko ime dobilo su po baba Jani, ženi Anđelkovoj.

-Stankerovci su se doselili iz susednog Goločevca gde imaju rođake.Ovde žive od pre oko 110 godina. Pojasevi: Božil, 49 godina – Maksa – Marko – Stanko, koji se doselio.

-Jankovci su doseljeni iz Gornje Trnice u istoj oblasti. Smatraju se kao mlađi doseljenici. Njihova dalja starina je iz Trnave kod Preševa.

-Baba-Stamenci su rod sa Jankovcima sa kojima imaju isto poreklo. Potičuod predaka koje je majka kao decu dovela iz Gornje Trnice. Dalja starina im je iz Trnave kod Preševa.

Rod Albanci slave Savindan; Murdžinci i Baba-Ilinčiki slave Sv. Petku; rod Stankerovci slavi Nikoljdan; ostali rodovi slave Aranđelovdan.

Seoska slava je Spasovdan.

Za verske potrebe meštani koriste crkvu u Donjem Stajevcu.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Zoran Stamenović

    DOPADA MI SE PUNO OVAJ TEKST O POREKLU MOG RODNOG KRAJA.
    MOGU SVI OSTALI DA VIDE IZ OVOGA KAKVO MI JE POREKLO I ZAŠTO VOLIM PUNO MUZIKU ZBOG PRETKA PO OČEVOJ LINIJI.

    NA OSNOVU MOG POREKLA MALO VIŠE ME VOLE I ISKRENIJE TRENUTNO BUGARI ALBANCI I ROMI.

    VIDIM I NA LICU MESTA DA ME ONI JEDINO PREPOZNAJU I PRONALAZE U VRANJU GDE ŽIVIM. MISLIM NA BUGARE ALBANCE I ROME.

    ZAISTA SE PONOSIM ŠTO MI JE POREKLO MULTIETNIČKO A I ONAKO PODJEDNAKO VOLIM SVE LJUDE ŠIROM SVETA BEZ OBZIRA NA NACIONALNU I VERSKU PRIPADNOST.

    PUNO POZDRAVA ZA AUTORA OVOG TEKSTA ŽELIM DA MU SE OSTVARE SVE ŽELJE I PUNO SREĆE I USPEHA U ŽIVOTU I RADU.

    GOSPODAR SVETA

    HRIST SUNCE