Poreklo stanovništva sela Kupinince, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Kupinince je malo selo na granici aluvijalne ravni Južne Morave sa zapada i brežuljkastog zemljišta, sastavljenog od jezerskih nanosa sa istoka. Okolna sela su: Zlatokop, Donje Trebišnje, Aleksandrovac i Donji Neradovac.
Vode.
Meštani koriste vodu za piće iz bunara.
Zemlje i šume.
Oko Kupinanaca leže ovi potesi: Zavoj, Anište, Crkvište, Selište, Smolnica, Crešnjetine, Goleme Njive, Šavarike, Virovi (livade), Bazovke, Nadneradovce i Slatina.
Tip sela.
Kopinince je selo zbijenog tipa. Pritešnjeno je između odseka na jugozapadu i Trebišnjske reke na severoistoku. Pojedini delovi se zovu po rodovima, Čuljanci, Deda Mladenovci itd.
Kupinince je 1955. godine imalo ukupno 39 domaćinstava.
Postanak i ime sela, starine i prošlost.
Potes Selište je desno od Trebešinjske Reke. Tu su danas njive po konopljom. Do Selišta je mesto Crkvište. Na Crkvištu se poznaje nekoliko nadgrobnih krstova i „creputine“. Postoje i veliki seoski krst. Neki meštani misle da je na Crkvištu bila crkva Sv. Nedelje. Ona je pripadala „prednjem selu“.
Ne zna se tačno kada je osnovano današnje Kupinince. Najstariji rod u selu su Čuljanci. Izgleda da su oni osnivači sela. Posle njih, pre oko 130 godina, doselili su se Deda Mladenovci, potom Mosinci, Šopovi i ostali rodovi.
Selo je dobilo ime jer je „krčeno u grmotinu“.
Do 1878. godine zemlja Kupininca „bila je turska“; pripadala je pojedinim muslimanima naseljenim u Vranju. Oni su se zvali: Osman, Sadik, Kurta, Odžini, Selimovi i drugi. Srbi su radili na njihovoj zemlji – „bili su čifčije“. Pomenute godine zemlja je kupljena od Turaka, koji su se iselili. Onda je Kupinince imalo oko 15 srpskih domova.
Anište je ispod sela u polju. Do pred kraj turske vladavine tu se nalazio jedan han na važnom putu Kumanovo – Ristovac – Surdulica. Pomenuti han je držao neki Grk, potom neki Nejko i Karafil iz Donjeg Trebišinja – kažu Nejkov Han. Pro 1878. godine „još su Turci bili ovde“, kada je opao značaj pomenutog puta zbog čega je han porušen.
Kupininsko groblje je kod crkve sela Donja Trebešinja.
Seoska slava je prvog dana Duhova.
Poreklo stanovništva.
Stanovnici Kupininaca se dele na ove rodove:
-Čuljanci, Nikoljdan, su, kako je pomenuto, najstariji rod u selu. Sva je prilika da se odnekud doseljeni.
-Deda Mladenovi, Đurđic, su se doselili pre oko 130 godina iz susedne Donje Otulje. Toma, 70 godina – Janja – Mladen – Đorđija, osnivač roda koji se doselio. U Donjoj Otulji pripadali su rodu Simonovci. Dalje poreklo je iz Poljanice.
-Mosinci, Aranđelovdan, i:
-Barbutci, Nikoljdan, su doseljeni u tursko doba iz Gornjeg Neradovca.
-Šopovi, Aranđelovdan, su se doselili za vreme Turaka i Crvenog Grada u Gornjoj Pčinji.
-Topalci, Nikoljdan, su doseljeni za vreme Turaka iz Donjeg Žapskog. Tamo su pripadali istoimenom rodu. Dalje poreklo je iz Nerava u Gornjoj Pčinji.
-Dodinci, Nikoljdan, su „slab rod“. Osnivač roda se doselio odnekud pre 1878. godine.
-Lutkini, Aranđelovdan, su doseljeni pre 1878. godine iz Donje Otulje, gde su pripadali rodu Kopanjanci. Njihovo dalje poreklo je iz Dubnice kod Vranja.
-Jovčići, Nikoljdan, su se doselili 1920. godine iz Velikog Buštranja. Tamo su pripadali rodu Baba Treninci. Dalje poreklo im je iz mahale Uzova kod Pelinca, u slivu Pčinje.
-Poganci, Aranđelovdan. Rod je osnovao neki Tasa. Doselio se odnekuda kao sluga 1878. godine. Imaju rođake koji su se iz Kupininaca preselili u Aleksandrovac i Rataje.
-Milanovi, Aranđelovdan, su iz Donjeg Trebešinja.
-Smiljkovi, Aranđelovdan, su se nedavno doselili iz Donjeg Trebešinja. Tamo su pripadali rodu Durini.
Iseljenici.
Iz Kupininaca ima znatan broj iseljenika. Oko deset porodica živi u Vranju a približno isto u okolini Leskovca.
-Čuljanci, dve porodice su se iselile u Mali Trnovac.
Kupininčani su se iselili u Surdulicu.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)