Poreklo stanovništva sela Stara Brezovica, Grad Vranje – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je izrazito planinsko; leži na zemljištu visokom od 1000 do 1100 metara, na ivici Vranjske Kotline i Gornje Pčinje. Susedna naselja su: Korbul, Stari Glog, Nova Brezovica, Sveti Ilija (Gornja Pčinja). Od 1878. do 1912. godine bila je pokraj srpsko-turske granice.
Vode.
Meštani koriste vodu za piće iz čestih izvora.
Zemlje i šume.
Topografski nazivi za potese: Čovečka Glava, Crkvište, Crkvena Livada, Igrište, Delijina Čuka, Preštip i Rusaliska Groblja.
Tip sela.
Stara Brezovica je selo razbijenog tipa i podeljena je na šest mahala. Mahale su: Prisoja, Čorčinska. Jasikovac, Plavilo, Čukar i Poprtljivica.
U Staroj Brezovici je 1953 godine bilo ukupno 68 domaćinstava.
Postanak sela, starine i prošlost.
U sredini sela, blizu sadašnje škole, postoji crkvina. Na površini zemlje vide se ostaci od zidova. Pložaj crkvine je istok-zapad. Za tu nekadašnju crkvu u narodu se ništa ne priča.
Potes Rusaliski Groblja leži na granici između Stare i Nove Brezovice (koja je u Gornjoj Pčinji). To je ledina na kojoj se poznaju ostaci grobova. Ni za ta groblja u selu se ništa ne govori.
Današnje selo potiče od kraja XVIII veka. Tada su doseljenici iz okoline Kumanova (Deda Đorini) osnovali mahalu Prisoja a doseljenici iz Tikveša ili okoline Kočana (Poprtljivci) osnovali su mahalu Poprtljivicu. Ostali rodovi doselili su se posle pomenutih osnivača sela.
Do 1878. godine naselje Stara Brezovica u slivu Južne Morave i susedna Nova Brezovica u slivu Pčinje činili su jedno selo pod imenom Brezovica. Pomenute godine između Srbije i Turske preko atara Brezovice bila je povučena državna granica. Ona je naselje podelila na dva dela; na deo u Srbiji, tada nazvan Srpska Brezovica i na deo pod Turskom, tada nazvan Turska Brezovica. Od 1912. godine oba pomenuta naselja ostala su i dalje zasebna sela, ali sa novim imenima. Srpska Brezovica nazvana je „Stara“ a Turska Brezovica „Nova“.
Seoska slava je Spasovdan.
Poreklo stanovništva.
Kako je već napomenuto, svi stanovnici su doseljeni.
Rodovi su:
-Deda Đorini ili Kumanovci, Aranđelovdan i Nikoljdan, žive u mahali Prisoji. Poreklom su iz okoline Kumanova.
-Poprtljivci, Aranđelovdan i Velika Gospojina, žive u istoimenoj mahali. Poreklom su iz Tikveša ili Kočana. Doselili su se krajem XVIII veka. Više podataka o njihovom poreklu izneto je u opisu susednog Korbula, jer tamo živi njihova glavna rodovska grana.
-Cvetkovi, Aranđelovdan, žive u Čorlinskoj Mahali. Ne znaju za svoje poreklo.
-Stojanovi, Aranđelovdan, žive u mahali Jasikovac. Na znaju za svoje poreklo.
-Deda Zlatanovi, Velika Gospojina, žive u mahali Plavilo. Ne znaju za svoje poreklo.
–Mladenovi, Aranđelovdan, žive u mahali Čukar. Na znaju za svoje poreklo.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)